Na temelju članka 26. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda ("Narodne novine", broj 73/97), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. srpnja 1998. godine donijela

METODOLOGIJU

ZA PROCJENU ŠTETE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 96 od 15 jula 1998)

A. OPĆI DIO

A.1 Vrste štete i proglašenje elementarne nepogode

1.
Ovom Metodologijom utvrđuje se jedinstveni postupak utvrđivanja štete od elementarnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Svrha procjene šteta jest utvrđivanje vrste i veličine šteta u jedinicama lokalne uprave i jedinicama lokalne samouprave, te Republike Hrvatske u cjelini, na sredstvima i drugim dobrima, po vremenu i uzrocima nastanka, te po vlasnicima i korisnicima dobara, kao i stradanja i gubici stanovništva.
Vrste elementarnih nepogoda dane su u Tablici 1.
2.
Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije elementarne nepogode.
U vrijednost štete se ubrajaju i troškovi koji su vezani za elementarnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od elementarne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprečavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.).
3.
Temeljem Zakona ne dodjeljuje se naknada za procijenjenu vrijednost štete već pomoć za ublažavanje i otklanjanje njenih posljedica.
Kao šteta od elementarne nepogode, za koju se može dati pomoć, smatra se izravna (direktna) šteta.
Izravna šteta jest šteta što je neposredno nanijeta sredstvu odnosno dobru, vrijednosno definirana u stavku 2. točke A. 1.
4.
Šteta se utvrđuje za sljedeće skupine dobara:
a) građevine
b) opremu
c) zemljišta
d) dugogodišnje nasade
e) šume
f) stoku
g) obrtna sredstva
h) ostala sredstva i dobra.
Podrobno razvrstavanje dobara unutar skupina s odgovarajućim šiframa navedeno je u Tablici 2. ove Metodologije.

A.2 Područja procjene

1.
Šteta se procjenjuje na području na kojem se dogodila. Uvjet za procjenu štete ne mora biti proglašenje elementarne nepogode.
Uvjeti za proglašenje elementarne nepogode utvrđeni su planovima zaštite i spašavanja općine, grada, županije, odnosno države i člankom 2. Zakona. Proglašenju elementarne nepogode može prethoditi prosudba izravne opasnosti, koja se ne mora pretvoriti u elementarnu nepogodu ili prirodnu katastrofu.
Ako su se stekli uvjeti za proglašenje elementarne nepogode, vezani za članak 2. Zakona, elementarna nepogoda može se proglasiti samo za područje koje je zahvaćeno nepogodom.
Državno povjerenstvo ne mora prihvatiti proglašenje elementarne nepogode i verificirati vrijednost štete, ako nisu ispunjeni uvjeti (posljedice) po članku 2. Zakona.
2.
Štete se procjenjuju za naselja, općinu, grad, županiju, odnosno područje Republike Hrvatske.
Najmanja jedinica procjene za fizičke osobe je domaćinstvo, a za pravne osobe šteta cjelovite pravne osobe.
Za građevine je najmanja jedinica procjene šteta jedna konstrukcijska cjelina (npr. zgrada) neovisno o broju stanova, vlasnika, korisnika i domaćinstava.
Troškovi vezani za procjenu štete od elementarnih nepogoda iskazuju se u teritorijalnoj jedinici u kojoj su nastali.
Troškovi obuhvaćaju sve izdatke za privremene mjere obrane, za spašavanje i zbrinjavanje stanovništva, stoke i drugih dobara za trajanja ili neposredno nakon nastanka elementarne nepogode, ili drugog uzroka koji je izazvao neposrednu (direktnu) štetu.

A.3 Povjerenstvo za procjenu štete od

elementarnih nepogoda
1. Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda ima sjedište u Ministarstvu financija.
2. Predstavnička tijela županija i gradova/općina dužna su imenovati povjerenstva za procjenu štete. Odluka o imenovanju županijskih povjerenstava dostavlja se Državnom povjerenstvu, a odluka o imenovanju gradskog/općinskog povjerenstva dostavlja se županijskom povjerenstvu.
Županijsko povjerenstvo imenuje potreban broj stručnih povjerenstava općina i gradova za procjenu štete na imovini fizičkih osoba odmah nakon proglašenja elementarne nepogode. Županijsko povjerenstvo imenuje stručno povjerenstvo za procjenu štete na imovini pravne osobe na temelju prijedloga pravne osobe. Stručna povjerenstva imenuju se ovisno o vrsti elementarne nepogode i potrebi stručnjaka određene stručnosti.
Županijsko povjerenstvo uz suglasnost nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine imenuje stručno povjerenstvo za procjenu štete na kulturnoj baštini. Županijsko povjerenstvo uz suglasnost nadležnog tijela za zaštitu prirode i okoliša imenuje stručno povjerenstvo za procjenu štete u prirodi i okolišu.
3. Troškove rada povjerenstva za procjenu štete na imovini fizičkih osoba snosi teritorijalna jedinica koja ih je imenovala. Ona osigurava i tehničke uvjete za rad tih povjerenstava (vozila, osobna zaštitna sredstva, mjesne vodiče, obrasce, naknadu za rad i dr.).
Troškove rada stručnih povjerenstava u pravnim osobama snose pravne osobe koje osiguravaju i tehničke uvjete za njihov rad.
4. U slučaju elementarne nepogode velikih razmjera Državno povjerenstvo može prije početka procjene štete organizirati obuku stručnih povjerenstava kako bi se osigurao jedinstveni način procjene.

A.4 Primjena jedinstvenih cijena

Za utvrđivanje štete primjenjuju se jedinstvene cijene za područje Republike Hrvatske na temelju statističkih i/ili tržnih pokazatelja prethodne godine.
Izuzetno, Državno povjerenstvo može odlučiti o primjeni različitih cijena od već objavljenih od strane Državnog zavoda za statistiku za pojedina dobra, ili pojedina područja ako za to ima opravdanog razloga.
Ako neke cijene nisu objavljene primjenjuju se prosječne maloprodajne tržne cijene prethodne godine, ili aktualne, za područja za koje se šteta procjenjuje, uz potvrdu Državnog povjerenstva.
Državno povjerenstvo će voditi brigu o dostavi informacija o cijenama županijskim povjerenstvima.

A.5 Izvještavanje o elementarnoj nepogodi i

procjeni štete

Izvješće o elementarnoj nepogodi - prvo priopćenje

Prvo priopćenje o elementarnoj nepogodi podnosi gradsko/općinsko povjerenstvo županijskom i Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima. Rok za podnošenje priopćenja je osam dana od nastanka nepogode.
Prvo priopćenje o elementarnoj nepogodi sadrži podatke o vrsti nepogode, o veličini zahvaćenog područja, o oštećenoj imovini, posljedicama za stanovništvo i gospodarstvo i prvu orijentacijsku procjenu štete s novčanim i količinskim pokazateljima, te potrebi žurnog postupka i pomoći za ublažavanje posljedica elementarne nepogode.
Ako posljedice štete ne zahtijevaju žurni postupak i odobrenje žurne pomoći, šteta se procjenjuje u redovitom postupku.
Izvješće o pričinjenoj šteti dostavlja se Državnom povjerenstvu, kao i županijskom povjerenstvu iako nije proglašena elementarna nepogoda.

Konačna procjena štete

Procjena štete koju županijsko povjerenstvo podnosi Državnom povjerenstvu u redovitom postupku sadrži:
1.
Odluku o proglašenju elementarne nepogode ili izravne opasnosti i o području na koje se odluka odnosi;
2.
Odluka o imenovanju osobe odgovorne za koordinaciju izrade konačnog izvještaja o elementarnoj nepogodi i izvještaja o uklanjanju         posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći;
3.
Konačni izvještaj o elementarnoj nepogodi koji ima ovaj sadržaj:
3.1
Vrsta i opis elementarne nepogode, nazivi naselja i gradova/općina zahvaćenih nepogodom (osnovne karakteristike nepogode,         veličina zahvaćenog područja),
3.2
Podaci o posljedicama za javni i gospodarski život,
3.3
Podaci o ljudskim stradanjima (poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, raseljeni),
3.4
Podaci o osiguranju imovine (podaci osiguravateljskih društava),
3.5
Troškovi uklanjanja izravnih posljedica elementarne nepogode,
3.6
Procjena štete zbog elementarne nepogode (prekid proizvodnje, rada, poremećaji u neproizvodnim djelatnostima - školstvo,          zdravstvo, kultura, šport, socijalna skrb),
3.7
Podaci o prispjeloj vanjskoj pomoći iz zemlje i inozemstva,
3.8
Ocjena samopomoći na otklanjanju posljedica,
3.9
Organizacija ublažavanja i uklanjanja posljedica nepogode,
3.10 Podaci o prinosu stradalih poljoprivrednih kultura i dugogodišnjih nasada (trogodišnji prosjek županije po hektaru, stablu, trsu),
3.11 Visina proračuna u kunama grada/općine i županije u prethodnoj godini,
3.12 Odluka jedinica lokalne samouprave i uprave o sniženju ili oslobođenju od plaćanja poreza, te o ukupnom novčanom učinku te            odluke,
3.13 Pregled cijena koje su rabljene pri procjeni,
3.14 Dokumentacija o šteti (obrasci, tablice, fotodokumentacija) prema ovoj Metodologiji.
Konačna procjena - obračun štete podnosi se u roku od šezdeset dana od početka elementarne nepogode.
Konačnu procjenu štete županijsko povjerenstvo dužno je podnijeti Državnom povjerenstvu u redovitom postupku i u slučaju kada se pomoć za štetu od elementarne nepogode daje samo na razini županije.
U konačnom izvještaju o elementarnoj nepogodi ne prihvaćaju se procjene štete načinjene od strane vještaka koje je angažirao oštećenik, već isključivo procjene imenovanog povjerenstva.

Izvještaj o uklanjanju posljedica elementarne

nepogode i utrošku sredstava pomoći
Izvještaj o uklanjanju posljedica