Na temelju članka 8. točke 13. Zakona o obrani ("Narodne novine", br. 33/2002, 58/2002, 76/2007 i 153/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 19. kolovoza 2010. godine donijela

METODOLOGIJU

ZA IZRADU PLANOVA OBRANE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 100 od 20 kolovoza 2010)

OPĆA ODREDBA

I.
Ovom metodologijom propisuje se način izrade, postupak donošenja, praćenje i ažuriranje planova obrane koje donose nositelji obrambenih priprema.

IZRADA PLANOVA OBRANE

1. Izrada procjena koje prethode izradi Plana obrane Republike Hrvatske

II.
Postupku izrade Plana obrane Republike Hrvatske prethodi izrada Procjene mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske te Procjene obrambenih potreba u ratnom stanju.
Procjena mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske i Procjena obrambenih potreba u ratnom stanju služe kao polazište za izradu Plana obrane Republike Hrvatske, a njima se koristi Ministarstvo obrane kao ulaznim elementima za izradu Plana.
III.
Procjenom mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske procjenjuju se: strateško okruženje; vrste i pojavni oblici mogućih ratnih i drugih opasnosti; prijetnje i rizici od ratnih i drugih opasnosti; mogući scenariji pojave ratnih i drugih opasnosti i dr.
Procjenu mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske izrađuje Ministarstvo obrane u suradnji s drugim nadležnim tijelima.
Ministarstvo obrane redovito prati i po potrebi mijenja Procjenu mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske.
IV.
Procjenu obrambenih potreba u ratnom stanju kao jedinstveni dokument izrađuje Ministarstvo obrane na temelju prijedloga središnjih tijela državne uprave.
Procjenom obrambenih potreba u ratnom stanju procjenjuju se vitalne potrebe i funkcije koje se moraju održavati u ratnim uvjetima, prijetnje i rizici vitalnim funkcijama, potrebe u robama i uslugama koje zadovoljavaju osnovne potrebe stanovništva i obrambene potrebe države, mogućnosti proizvodnje roba i pružanja usluga u ratnim uvjetima, skupine proizvoda i usluga koje bi mogle nedostajati, način osiguranja povećanih potreba za ljudskim i materijalnim resursima, ovisnost o uvozu, postojanje i mogućnosti zamjenskih kapaciteta i dr.

2. Plan obrane Republike Hrvatske

Uvod

V.
Uvodni dio Plana obrane Republike Hrvatske sadrži zakonsku osnovu izrade plana, sadržaj plana, Procjenu mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske, Procjenu obrambenih potreba u ratnom stanju, obrambene ciljeve koje treba ostvariti provedbom zadaća, uvjete aktiviranja plana i dr.

Organizacija i način rada

VI.
Planom obrane Republike Hrvatske definiraju se načela organizacijske strukture te načina rada nositelja obrambenih priprema u slučaju aktiviranja plana. Organizacija i način rada nositelja obrambenih priprema temelje se na mirnodopskoj organizaciji i načinu rada. Mirnodopska organizacija i način rada prilagođavaju se prosudbi potreba i mogućnosti funkcioniranja u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti te se nadopunjava nužnim organizacijskim elementima i procedurama koje definiraju način rada u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti.

Zadaće

VII.
Planom obrane Republike Hrvatske utvrđuju se zadaće koje će izvršavati nositelji obrambenih priprema. Zadaće koje se dodjeljuju u pravilu su jednake mirnodopskim nadležnostima i djelatnostima, ali mogu biti i uže ili šire po opsegu od mirnodopskih. Pri utvrđivanju zadaća nositelja obrambenih priprema vodi se računa o hijerarhijskoj usklađenosti zadaća koje se Planom obrane Republike Hrvatske dodjeljuju nositeljima obrambenih priprema na nižim razinama. Zadaće utvrđene na državnoj razini razrađuju se u zadaće u planovima obrane nositelja obrambenih priprema.

Snage

VIII.
Planom obrane Republike Hrvatske određuju se načela za definiranje snaga i načina pribavljanja snaga koje su potrebne nositeljima obrambenih priprema za izvršavanje zadaća. Nositelji obrambenih priprema planiraju djelovanje u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti temeljeno na mirnodopskom osoblju. Za promjenu opsega djelatnosti koja proizlazi iz zadaća utvrđenih planom obrane, po potrebi se planiraju dodatne snage, način pribavljanja, odnosno smanjenje ili preraspodjela snaga. Pribavljanje može biti u obliku dodatnog zapošljavanja, preraspodjele iz drugih tijela državne i javne uprave i pravnih osoba, radne obveze te u obliku mobilizacije vojnih obveznika.

Sredstva

IX.
Planom obrane Republike Hrvatske određuju se načela za definiranje i način pribavljanja sredstava koja su potrebna nositeljima obrambenih priprema za uspješno ostvarivanje obrambenih zadaća u slučaju aktiviranja plana. Sredstva koja se koriste za ostvarivanje obrambenih zadaća su mirnodopska sredstva te dodatna sredstva koja se pribavljaju za tu namjenu, uključujući planiranje dodatnih izvora financiranja.

Obrambene mjere i postupci

X.
Mjere i postupci su radnje kojima se ostvaruju pojedine obrambene zadaće utvrđene u Planu obrane Republike Hrvatske, a čine ih načini djelovanja i postupanja u izvršenju zadaće, mjere pripravnosti, mobilizacija, mjere sigurnosti i zaštite, djelovanje s pričuvnih lokacija, odnosi s javnošću, komunikacije i veze i dr.
XI.
Planom obrane Republike Hrvatske utvrđuju se načini djelovanja i postupanja u izvršenju zadaće, pri čemu se određuju načela, prioriteti i kriteriji raščlanjivanja postavljenih zadaća na potrebne aktivnosti i radnje u cilju njihova izvršavanja, nositelji i rokovi provedbe zadaće i dr.
XII.
Planom obrane Republike Hrvatske utvrđuju se mjere pripravnosti, način izrade i sadržaj mjera pripravnosti, nositelji izrade, nalogodavac, postupci u provedbi mjera, način prijema i prenošenja naloga za provedbu mjera, izvršitelji mjera, izvješćivanje i kontrola provedbe.
Mjere pripravnosti mogu se provoditi na cjelokupnom području Republike Hrvatske ili na pojedinim područjima, to jest u svim ili pojedinim područjima ili djelatnostima.
Mjere pripravnosti nositelji obrambenih priprema razrađuju na temelju dobivenog izvoda iz Plana obrane Republike Hrvatske.
Nositelji obrambenih priprema koji dobiju na provedbu neku mjeru pripravnosti razrađuju samo postupak u provedbi mjere.
XIII.
U dijelu Plana obrane Republike Hrvatske koji razrađuje postupak mobilizacije planira se prijelaz nositelja obrambenih priprema s mirnodopskog na ratno ustrojstvo i rad po Planu obrane Republike Hrvatske.
Za provedbu mobilizacije Planom obrane Republike Hrvatske utvrđuju se nositelji planiranja, izvršitelji, način provođenja, vrijeme trajanja, izvješća o tijeku, mjere i postupci sigurnosti i zaštite te druge potrebne radnje.
XIV.
Planom obrane Republike Hrvatske definiraju se načela za planiranje i provedbu mjera i postupaka sigurnosti i zaštite osoblja, podataka, infrastrukture i resursa, načina i sredstava komuniciranja i dr.
Planom obrane Republike Hrvatske određuje se hijerarhijska nadležnost u provedbi mjera i postupaka sigurnosti i zaštite te, u slučaju potrebe, i mogućnost ustrojavanja novih tijela za njihovu provedbu.
XV.
Planom obrane Republike Hrvatske uređuje se djelovanje s pričuvnih lokacija u slučaju potrebe, pri čemu se definiraju uvjeti i način napuštanja mirnodopskih lokacija, uvjeti odabira pričuvnih lokacija, prethodno uređenje lokacija i dr.
Pričuvne lokacije mogu se pribaviti kupnjom, mobilizacijom, zamjenom ili nekim drugim načinom.
XVI.
Planom obrane Republike Hrvatske definiraju se ovlasti i način na koji će nositelj obrambenih priprema komunicirati s javnošću i informirati je, pri čemu se određuje način, postupci i sredstva komunikacije s javnošću i informiranja, način informiranja osoblja nositelja i dr.
Planom obrane Republike Hrvatske određuje se hijerarhijska nadležnost u provedbi odnosa s javnošću i informiranja te, u slučaju potrebe, i mogućnost ustrojavanja novih tijela za odnose s javnošću i