Na temelju članka 94. stavka 4. Zakona o radnim odnosima ("Narodne novine", br. 25/92) Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora, zaključili su dana 28. lipnja 1993. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZAPOSLENE U POLjOPRIVREDI I PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI HRVATSKE

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 72 od 28 srpnja 1993)

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze radnika iz rada i na osnovi rada, kao i prava i obveze poduzeća, poljoprivrednih zadruga, drugih organizacija i poslodavaca (u daljnjem tekstu: Organizacija, poslodavac) u djelatnostima:
0130 Proizvodnja prehrambenih proizvoda
0131 Proizvodnja pića
0132 Proizvodnja stočne hrane
0201 Poljoprivredna proizvodnja
0202 Poljoprivredne usluge
0203 Ribarstvo
odnosno u poduzećima u kojima su navedene djelatnosti pretežne djelatnosti, u kojima radi preko 50% radnika ili ostvaruje preko 50% prihoda iz navedenih djelatnosti:

Članak 2.

Odredbe ovog Ugovora obvezuju sve poslodavce, bez obzira na sjedište, a koji obavljaju djelatnosti navedene u članku 1. ovog Ugovora na teritoriju republike Hrvatske, a primjenjuju se na sve radnike djelatnosti navedenih u članku 1. za koju radnik obavlja određene poslove temeljem ugovora o radu (radnog odnosa), odnosno odluke o izboru.
U smislu ovog Ugovora "radnik" je svaki zaposleni, (posloprimac) koji temeljem ugovora o radu (u radnom odnosu) obavlja određene poslove za poslodavca s punim, nepunim i skračenim vremenom.

Članak 3.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno. Ako bi kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom neko pravo radnika bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog ugovora, primjenjuju se odredbe ovog Ugovora.
RADNI ODNOSI

Članak 4.

Ugovorom o radu odnosno odlukom o izboru uređuju se:
- vrijeme zasnivanja radnog odnosa (na određeno ili neodredeno vrijeme),
- datum zasnivanja radnog odnosa,
- radno vrijeme za koje se zasniva radni odnos,
- pripravnički staž, ako se radni odnos zasniva s pripravnikom,
- pokusni rad ako se on zahtijeva za to radno mjesto,
- vrijeme prestanka radnog odnosa ako je radni odnos zasnovan na određeno vrijeme (odnosno razlog prestanka radnog odnosa),
- raspored u tarifnu skupinu,
- plaća.
Ako se općim aktom poduzeća, uređena pojedina prava i obveze radnika ne mogu direktno primijeniti, ugovorom o radu uredit će se još i:
- radno vrijeme, odmori i dopusti,
- mjere zaštite na radu,
- druga prava i obveze poslodavca i radnika.

Članak 5.

Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti upoznavanje sa sadržajem kolektivnih ugovora i općih akata kojima su uređena njegova prava i obveze.
Poslodavac mora udovoljiti zahtjevu zaposlenih za uvid u sadržaj kolektivnih ugovora i općih akata.

Članak 6.

Pripravnički staž je različit u odnosu na stupanj stručnog obrazovanja i traje:
- za poslove do zaključnoV. stupnja obrazovanja najviše šest mjeseci.
- za posloveVI. stupnja stručnog obrazovanja najviše devet mjeseci,
- za posloveVII. stupnja stručnog obrazovanja najviše 12 mjeseci.
Pripravništvo se obavlja po programu koji se donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i pojedinih radnih mjesta.
Pripravnički staž može se na prijedlog voditelja pripravničkog staža skratiti.
Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolesti, služenje vojnog roka i sl.). kada je ukupna odsutnost s posla trajala duže od 30 dana
Ukoliko se nakon pripravničkog staža naora polagati pripravnički ispit, polaže se pred komisijom, od najmanje tri člana od kojih jedan mora imati isti stupanj stručne spreme određene vrste zanimanja kao i pripravnik.
Članovi komisije mogu biti osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca.
RADNO VRIJEME

Članak 7.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, a u primjeni je najkasnije od 1. sijećnja 1994 godine.

Članak 8.

Preraspodjela radnog vremena može se radi obavljanja sezonskih poslova, u tijeku kalendarske godine urediti tako da u pojedinom vremenskom razdoblju radno vrijeme iznosi više od 40 sati tjedno, vodeći računa da se radniku osigura obvezan odmor između dva radna dana koji ne može biti krači od 14 sati.

Članak 9.

Preraspodjelu radnog vremena donosi poslovodni organ (direktor) pismeno za cijelu organizaciju unaprijed za svaku kalendarsku godinu.

Članak 10.

Preraspodjela radnog vremena može se za pojedine organizacijske procese rada urediti različito ovisno o vrsti djelatnosti koja se u pojedinom organizacijskom dijelu obavlja.
Preraspodjelom utvrđeno ukupno godišnje radno vrijeme ne može priječi godišnji fond radnih sati na bazi 40 satnog radnog tjedna.
ZDRAVLjE, SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU

Članak 11.

Organizacija odnosno poslodsvac dužni su kod uvođenja novih tehnologija voditi računa da ne ugrožavaju zdravlje radnika i da ne utjeću štetno na okolinu.

Članak 12.

Radnik ima pravo odbiti rad ako mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje zato što nisu poduzete mjere zaštite na radu.
U slučaju iz stavka prvog ovog članka, nadležni organ poduzeća odnosno poslodavac mora odmah pristupiti uklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje radnika, a radnika može za to vrijeme rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi odgovarajućeg zanimanja.

Članak 13.

Prije stupanja na rad radnik mora biti upoznat sa mjerama zaštite na radu i svojim pravima i obvezama u vezi zaštite, odnosno mora biti upoznat s korištenjem zaštitnih sredstava na radnom mjestu na koje je primljen odnosno raspoređen.

Članak 14.

Radnicima koji rade na štetnim tvarima ili na poslovima na kojima je obvezno korištenje radne odjeće zbog prljavštine, neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i sl. moraju se osigurati uvjeti za pranje i čišćenje u toku radnog vremena.

Članak 15.

Radnik ima pravo na zaštitu na radu. Zaštita na radu obuhvaća mjere usmjerene za stvaranje sigurnih uvjeta rada.

Članak 16.

Poslodavci uzimajući u obzir znanstvene spoznaje i suvremena dostignuća, obvezni su osigurati rad na način kojim se osigurava sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika, te poduzimati mjere i utvrđivati normative kojima se osigurava psihofizičko zdravlje i osobna sigurnost, a naročito:
- utvrditi mjere zaštite na radu općim aktom organizacije i to na način i sredstvima kojima se maksimalno osigurava stupanj sigurnosti radnika, smanjuje mogućnost povreda, zdravstvenih tegoba i profesionalnih oboljenja,
- da neće izvoditi radove niti dopustiti radnicima da rade na otvorenom kada je temperatura zraka niža od - 15 stupnjeva celzijusa, odnosno viša od 38 stupnjeva celzijusa. Ako bi zbog prekida rada u takvim uvjetima nastupile štetne posljedice za organizaciju odnosno poslodavca, radnici su dužni raditi pod uvjetom da im se osigura upotreba potrebnih osobnih zaštitnih sredstava za rad u tim okolnostima. Za rad pri nižim i višim temperaturama potrebno je osigurati Napitke i uređen prostor za povremeno zagrijavanje radnika,
- obavještavati sindikalnog povjerenika o težim povredama na radu, kolektivnim nesrećama, profesionalnim bolestima i sl.,
- radnicima koji rade na poslovima štetnim po zdravlje osigurati prethodne i periodične preglede, osigurati zaštitna sredstva, medicinski programiran odmor, zaštitnu prehranu i napitke tijekom rada,
- radnicima osigurati poduku na području zaštite na radu i zdravstvene sigurnosti radnika.

Članak 17.

(Žene i muškarci) Radnici mlađi od 18 godina i žene ne smiju raditi na radnom mjestu na kojem se pretežno obavljaju osobito teški fizički poslovi niti na ostalim poslovima koji bi mogli štetno s povećanim rizikom utjecati na njihovo zdravlje i život.
Trudnice ne smiju obavljati poslove:
- za koje se traže posebni uvjeti, zdravstveno, tjelesno i psihofizičko stanje,
- koji su utvrđeni kao naporni,
- koji imaju štetan utjecaj na zdravlje trudnice i na trudnoću.
Naporni i za zdravlje štetni poslovi koji se ne smiju raditi za vrijeme trudnoće su naročito:
- poslovi koji izazivaju stalne i snažne vibracije tijela ili buku i izazivaju duži pritisak na tijelo,
- poslovi s opasnim i za zdravlje štetnim tvarima.
- poslovi u prostorijama u kojima nastaju opasna zračenja,
- poslovi kod kojih treba dizati i prenositi terete.
- poslovi koji se obavljaju pretežno u nefiziološkom ili prisilnom položaju.

Članak 18.

Radnika kojem je smanjena zdravstvena i radna sposobnost na radu u poduzeću poslodavac je dužan rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovoj zdravstvenoj odnosno preostaloj radnoj sposobnosti u roku od 15 dana od dana kada je rješenje nadležnog organa mirovinskog osiguranja postalo konačnim u upravnom postupku.
Ukoliko poslodavac premjesti radnika sa smanjenim zdravstvenim i radnim sposobnostima na slabije plaćeno radno mjesto, dužan je plaćati i razliku plaće koju je radnik primio do umanjenja zdravstvene i radne sposobnosti.

Članak 19.

Radnik je dužan:
- raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja,
- na radnom mjestu poznavati