KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U USTANOVAMA KULTURE ČIJE SE PLAĆE OSIGURAVAJU IZ PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 92 od 30 rujna 2000)

1. TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze potpisnika ovoga ugovora, te prava i obveze iz rada i na osnovi rada službenika i namještenika (dalje: zaposlenik) u ustanovama kulture kojima se plaće osiguravaju iz Proračuna RH.

Članak 2.

Odredbe ovoga ugovora primjenjuju se uvijek, osim ako je propisom, nekim drugim kolektivnim ugovorom koji se odnosi na zaposlenike iz članka 1. ovoga ugovora, pravilnicima o radu poslodavca ili ugovorom o radu za zaposlenike nešto riješeno povoljnije.
Ukoliko je pravilnikom o radu poslodavca ili ugovorom o radu sa zaposlenikom rješenje povoljnije za zaposlenika, sredstva za tu namjenu ne osiguravaju se iz državnog proračuna.

2. RADNI ODNOSI

ZASNIVANjE RADNOG ODNOSA

PROBNI RAD

Članak 3.

Prigodom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Probni rad može trajati najviše:
– do mjesec dana za poslove za koje se traži doIII. stupnja stručne spreme,
– do dva mjeseca za poslove za koje se tražiIV. stupanj stručne spreme,
– do četiri mjeseca za poslove za koje se tražiV. iVI. stupanj stručne spreme,
– do šest mjeseci za poslove za koje se tražiVII. stupanj stručne spreme ili više.
Probni rad zaposlenika sa statusom kazališnih umjetnika, neovisno o stručnoj spremi zaposlenika, može se ugovoriti u trajanju do šest mjeseci.
Probni se rad iznimno može produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je zaposlenik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje 10 dana.

Članak 4.

Ocjenu rada zaposlenika u tijeku probnog rada daje od čelnika poslodavca ovlašteni zaposlenik. Ocjena se dostavlja čelniku poslodavca najkasnije do posljednjeg dana probnog rada.
Ako ocjena utvrđuje kako zaposlenik u tijeku probnog roka nije ostvario prosječne rezultate rada ili da njegove radne i stručne sposobnosti ne udovoljavaju zahtjevima za obavljanje poslova koje je u tijeku probnog roka obavljao, čelnik poslodavca redovito će otkazati ugovor o radu prvog dana po isteku probnog roka a najkasnije u daljnjem roku od 7 dana. U protivnom će se smatrati da je zaposlenik zadovoljio u toku probnog rada.
Otkaz ugovora o radu zbog neudovoljavanja na probnom radu zaposleniku se daje u pisanom obliku s obrazloženjem i uz otkazni rok od 7 dana koji počinje teći od dana dostave otkaza. Ako bi zadnji dan otkaznog roka pao na dan blagdana ili neradni dan, otkazni rok istječe protekom prvog sljedećeg dana.
PRIPRAVNICI

Članak 5.

Ugovor o radu može se zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalni rad.
Pripravnici se mogu zapošljavati na poslovima za koje se traži stručna sprema odIV. doVII. stupnja.
PRIPRAVNIČKI STAŽ

Članak 6.

Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, pripravnički staž može trajati najviše:
– do 3 mjeseca za poslove za koje se tražiIV. stupanj stručne spreme,
– do 6 mjeseci za poslove za koje se tražiV. iVI. stupanj stručne spreme,
– do 12 mjeseci za poslove za koje se tražiVII. stupanj stručne spreme.
Na pripravnikov zahtjev pripravnički se staž može skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalni rad.
UVJETI ZA OBAVLjANjE PRIPRAVNIČKOG STAŽA

Članak 7.

Pripravnik mora imati mentora te dobiti plan i program osposobljavanja.
STRUČNI ISPIT

Članak 8.

Ako je posebnim zakonom utvrđena obveza, trajanje i način provođenja pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita, primjenjuju se ti propisi.
PONAVLjANjE ISPITA I PRESTANAK UGOVORA O RADU PRIPRAVNIKA

Članak 9.

Ako pripravnik ne položi pripravnički ispit u prvom pokušaju, ima pravo polagati još jednom u roku koji ne može biti kraći od 15 dana. Ako ni tada ne položi, poslodavac mu može redovito otkazati ugovor o radu.

RADNO VRIJEME

RADNI TJEDAN

Članak 10.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana, a na poslovima koji zahtijevaju drukčiji raspored radnog vremena, radni se tjedan može rasporediti u šest radnih dana.
Početak i završetak dnevnog i tjednog radnog vremena i raspored radnog vremena na određenim poslovima, u skladu s godišnjim planom i programom rada, utvrđuje pisanom odlukom poslodavac, uz obvezu da se savjetuje sa zaposleničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom.
Pri utvrđivanju odluke u smislu prethodnog stavka, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama korisnika usluga ustanove.
PRERASPODJELA RADNOG VREMENA

Članak 11.

Radno vrijeme može se rasporediti tako da se u pojedinim vremenskim razdobljima radi duže od punog radnog vremena, a u drugim razdobljima kraće.
Preraspodjela radnog vremena može se izvršiti za kalendarsku godinu.
O preraspodjeli odlučuje poslodavac, a u skladu s obvezama iz godišnjeg plana i programa rada te godišnjim zaduženjem i strukturom radnog vremena zaposlenika uz obvezu da se o tome savjetuje sa zaposleničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom.
Radno vrijeme preraspodijeljeno u skladu sa stavkom 3. ovoga članka tijekom godine ne može biti prosječno dulje od 40 sati tjedno.
Preraspodijeljeno radno vrijeme iznosi najduže 50 sati tjedno.
SKRAĆENO RADNO VRIJEME

Članak 12.

Na poslovima na kojima se ni uz primjenu mjera zaštite na radu zaposlenika ne može zaštititi od štetnog utjecaja, radno se vrijeme skraćuje razmjerno štetnom utjecaju radnih uvjeta na zaposlenikovo zdravlje i sposobnost.

ODMOR I DOPUSTI

STANKA

Članak 13.

Odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje najmanje 30 minuta.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
U pravilu, vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka poslodavac ne može odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
Ako priroda posla ne omogućuje stanku tijekom rada, poslodavac će zaposleniku omogućiti da dnevno radi toliko kraće, ili mu to vrijeme preraspodijeliti i omogućiti da ga koristi kao slobodne radne dane.
Zbog specifičnosti posla odmor u tijeku rada (stanka) za baletne i operne umjetnike raspoređuje se drugačije, posebno u dane proba – priprema za predstavu, odnosno pod drugim režimom u dane predstave.
Raspored odmora iz prethodnog stavka utvrđuje se pravilnikom o radu ustanove.
ODMOR IZMEU DVA RADNA DANA I NAJDUŽE NEPREKIDNO TRAJANjE RADA

Članak 14.

Između dva uzastopna radna dana zaposelnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Zaposlenik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, uključujući redovni i prekovremeni rad, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.).
TJEDNI ODMOR

Članak 15.

Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 24 sata neprekidno.
Dan tjednog odmora je nedjelja.
: