Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 24. saziva, na 10. sednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27. jula 2010. godine , donijela je

ZAKON

O VANjSKIM POSLOVIMA

(Objavljen u "Sl. listu Crne Gore", br. 46 od 6. avgusta 2010)

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuje se način vođenja i vršenja vanjskih poslova, međusobni odnosi državnih organa u vršenju vanjskih poslova, osnivanje i rad diplomatskih i konzularnih predstavništava Crne Gore u inostranstvu (u daljem tekstu: diplomatsko-konzularna predstavništva), diplomatska i konzularna zvanja, prava i dužnosti diplomata i drugih zaposlenih u Ministarstvu vanjskih poslova i diplomatsko-konzularnim predstavništvima, postupak sticanja, upravljanja i raspolaganja imovinom u inostranstvu koja je neophodna za rad diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Na pitanja koja nijesu uređena ovim zakonom primjenjuju se drugi zakoni, potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava iz oblasti diplomatskih i konzularnih odnosa.

Nadležnost za vođenje i vršenje vanjske politike

Član 2

Vlada Crne Gore vodi vanjsku politiku Crne Gore.
Ministarstvo vanjskih poslova (u daljem tekstu: Ministarstvo) je nadležni organ državne uprave za sprovođenje utvrđene vanjske politike.
Ministarstvo usklađuje i koordinira vanjsko-političke i druge međunarodne aktivnosti koje u okviru svoje nadležnosti sprovode državni organi i organi državne uprave (u daljem tekstu: organi).

Načelo saradnje

Član 3

Organi međusobno sarađuju u vršenju vanjskih poslova za koje su nadležni na osnovu Ustava i zakona.
Saradnja se ostvaruje blagovremenim međusobnim izvještavanjem i usklađivanjem vanjskopolitičkih aktivnosti.
U vršenju vanjskih poslova iz svoje nadležnosti organi komuniciraju sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kao i sa stranim diplomatskim i drugim predstavništvima u Crnoj Gori preko Ministarstva.
Diplomatsko-konzularna predstavništva komuniciraju sa organima preko Ministarstva, osim ako razlozi hitnosti opravdavaju neposrednu komunikaciju, uz istovremeno obavještavanje Ministarstva.

Saradnja sa Skupštinom Crne Gore

Član 4

Ministarstvo obavještava Skupštinu Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština) o značajnim pitanjima iz oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa Crne Gore.
Na inicijativu Skupštine i njenih radnih tijela, Ministarstvo daje informacije iz oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa.
Ministar vanjskih poslova podnosi odboru Skupštine nadležnom za međunarodne odnose godišnji izveštaj o radu, u prvom kvartalu tekuće godine za prethodnu godinu.
Na inicijativu Ministarstva, Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) može predložiti Skupštini da se izjasni o nekom vanjskopolitičkom pitanju.

Saradnja sa Predsjednikom Crne Gore

Član 5

Ministarstvo obavještava Predsjednika Crne Gore (u daljem tekstu: Predsjednik) o značajnim pitanjima iz oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa.
Na zahtjev Predsjednika ili po sopstvenoj inicijativi, Ministarstvo može davati mišljenja i predloge u vezi sa međunarodnim aktivnostima Predsjednika.

Informisanje javnosti

Član 6

Ministarstvo kontinuirano obavještava javnost o svojim aktivnostima.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 7

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

II. NAČIN VRŠENjA VANjSKIH POSLOVA

Vanjski poslovi

Član 8

Vanjske poslove vrši Ministarstvo neposredno i preko diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Diplomatsko-konzularna predstavništva su sastavni dio Ministarstva.

1. Ministarstvo

Nadležnosti Ministarstva

Član 9

Ministarstvo vrši sljedeće poslove:
1) predstavlja Crnu Goru u odnosima sa drugim državama, međunarodnim organizacijama i drugim međunarodnim institucijama, kao i sa njihovim predstavništvima u Crnoj Gori, u skladu sa ovim zakonom i međunarodnim pravom;
2) komunicira i koordinira komunikaciju drugih organa sa diplomatskim i drugim predstavništvima drugih država i misijama međunarodnih organizacija u Crnoj Gori;
3) vrši diplomatsko-konzularne poslove i druge stručne poslove koji se odnose na ostvarivanje političkih, ekonomskih, kulturno-informativnih i drugih odnosa sa drugim državama i međunarodnim organizacijama;
4) izdaje diplomatske i službene pasoše i vodi propisanu evidenciju o njima, u skladu sa zakonom;
5) štiti interese Crne Gore, njenih državljana i pravnih lica u inostranstvu;
6) razvija saradnju sa iseljenicima iz Crne Gore i njihovim organizacijama;
7) analizira i procjenjuje razvoj regionalnih i međunarodnih odnosa i dešavanja, naročito u oblasti vanjske i bezbjednosne politike;
8) analizira međunarodni položaj Crne Gore, bilateralne odnose sa drugim državama, informacije stranih medija koje se odnose na Crnu Goru i aktivnosti u međunarodnim organizacijama, kao i informacije i analize specijalizovanih instituta i institucija;
9) promoviše ekonomske interese Crne Gore u inostranstvu;
10) koordinira međunarodnu razvojnu i humanitarnu pomoć;
11) unaprjeđuje međukulturalni dijalog i saradnju u oblasti kulture, obrazovanja i sporta u međunarodnim odnosima;
12) predlaže Vladi vanjsku politiku;
13) predlaže Vladi priznavanje država, kao i uspostavljanje i prekid diplomatskih i konzularnih odnosa sa drugim državama;
14) predlaže Vladi učlanjenje, odnosno učešće Crne Gore u međunarodnim organizacijama i integracijama, kao i druge oblike multilateralne saradnje;
15) priprema predloge zakona, drugih propisa i opštih akata iz oblasti vanjskih poslova, daje mišljenje o predlozima zakona i drugih propisa u vezi sa vanjskim poslovima za koje su nadležni drugi organi;
16) vrši poslove u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaključivanje i izvršavanje međunarodnih ugovora i drugim propisima ili međunarodnim ugovorima;
17) predlaže Vladi postavljenje i opoziv šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava;
18) učestvuje u poslovima vezanim za akreditaciju zvaničnih predstavnika država i međunarodnih organizacija u Crnoj Gori;
19) učestvuje u organizaciji i realizaciji zvaničnih i drugih međunarodnih posjeta na državnom nivou, uključujući i posjete delegacija i poslanika Skupštine;
20) učestvuje u pripremama za učešće crnogorskih predstavnika na međunarodnim pregovorima i sastancima;
21) priprema i daje pravna mišljenja o pitanjima iz međunarodnog prava;
22) u saradnji sa drugim nadležnim organima vrši poslove razgraničenja Crne Gore sa susjednim državama, priprema i čuva dokumentaciju o državnoj granici u skladu sa zakonom kojim se uređuje granična kontrola;
23) sprovodi postupak sticanja, održavanja, raspolaganja i otuđivanja pokretnom i nepokretnom imovinom u inostranstvu koja je neophodna za rad diplomatsko-konzularnih predstavništava;
24) prikuplja i čuva dokumentaciju o vanjskoj politici Crne Gore, podstiče naučno-istraživački rad i obrazovanje u oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa;
25) u saradnji sa drugim nadležnim organima organizuje, održava i štiti sisteme informatičkih, telekomunikacijskih, kurirskih i drugih veza sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima i drugim informacionim sistemima;
26) u saradnji sa drugim nadležnim organima vrši poslove na obezbjeđenju Ministarstva, diplomatsko-konzularnih predstavništava i zaposlenih njima;
27) vrši i druge poslove određene zakonom.

Ministar vanjskih poslova

Član 10

Ministar vanjskih poslova (u daljem tekstu: ministar) rukovodi radom Ministarstva.

Savjetodavna tijela

Član 11

Ministar može, radi unaprjeđenja ukupnih aktivnosti Ministarstva, obrazovati savjetodavna tijela sastavljena od stručnjaka iz odgovarajućih oblasti.

Nadzor nad radom diplomatsko-konzularnih predstavnišatva

Član 12

Ministarstvo se stara da rad diplomatsko-konzularnih predstavništava bude efikasan i ekonomičan i obezbjeđuje kadrovske, materijalne i prostorne uslove za njihov rad.
Ministarstvo vrši nadzor nad radom diplomatsko-konzularnih predstavništava preko diplomate u zvanju ambasadora u Ministarstvu ili opunomoćenog ministra, koga odredi ministar (u.daljem tekstu: glavni diplomatski inspektor).
Glavni diplomatski inspektor je u vršenju svojih poslova nezavisan i nepristrasan.
Poslove nadzora u konzularnoj oblasti, finansijama, bezbjednosti i drugim oblastima mogu vršiti i drugi državni službenici koje za to ovlasti ministar.
Bliža ovlašćenja glavnog diplOmatskog inspektora i način sporovođenja nadzora nad radom diplomatsko-konzularnih predstavništava propisuje Ministarstvo.

2. Diplomatsko-konzularna i druga predstavništva

Diplomatsko-konzularna predstavništva

Član 13

Diplomatska predstavništva Crne Gore u inostranstvu (u daljem tekstu: diplomatsko predstavništvo) su: ambasade i stalne misije pri međunarodnoj organizaciji.
Konzularna predstavništva Crne Gore u inostranstvu (u daljem tekstu: konzularno predstavništvo) su: generalni konzulat, konzulat, vicekonzulat i konzularna agencija.

Specijalne misije

Član 14

Radi vršenja poslova iz člana 9 tačka 1 ovog zakona mogu se osnivati specijalne misije i drugi međunarodnim pravom priznati oblici predstavljanja u inostranstvu.
Specijalna misija privremeno predstavlja Crnu Goru u stranoj državi ili pri međurarodnoj orgnizaciji, radi vršenja posebnih zadataka.
Osnivanje i zadatke specijalne misije, imenovanje njenog šefa, način finansiranja i uslove rada uređuje Vlada, na predlog Ministarstva, u skladu sa međunarodnim sporazumom.

Druga predstavništva

Član 15

U inostranstvu se mogu osnivati i kulturnoinformativni centri, privredna i druga predstavništva.
Nadzor nad radom predstavništava iz stava 1 ovog člana, kao i koordinaciju njihovog rada vrše diplomatsko-konzularna predstavništva.
Način osnivanja i druga pitanja od značaja za osnivanje predstavništava iz stava 1 ovog člana propisuje Vlada.

Otvaranje i zatvaranje

Član 16

Odluku o otvaranju, privremenom zatvaranju ili zatvaranju diplomatsko-konzularnog predstavništva donosi Vlada, na predlog Ministarstva.
U odluci o otvaranju konzularnog predstavništva navode se sjedište, nadležnost i konzularno područje, koji se određuju na osnovu prethodno pribavljene saglasnosti države prijema.
Odluka o otvaranju, privremenom zatvaranju ili zatvaranju diplomatsko-konzularnog predstavništva objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Poslovi diplomatskog predstavništva

Član 17

Diplomatsko predstavništvo vrši poslove utvrđene Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima, odnosno Bečkom konvencijom o predstavljanju država u njihovim odnosima sa međunarodnim organizacijama univerzalnog značaja, a naročito:
1) predstavlja i zastupa interese Crne Gore u državi prijema ili međunarodnoj organizaciji;
2) štiti interese Crne Gore, njenih državljana i pravnih lica;
3) podstiče i razvija bilateralne odnose, političku, ekonomsku, naučno-kulturnu i ukupnu saradnju između Crne Gore i države prijema;
4) izvještava Ministarstvo o unutrašnjim događanjima i vanjskopolitičkom položaju države prijema, kao i o aktivnostima države prijema, odnosno međunarodne organizacije;
5) informiše organe, institucije i javnost države prijema, odnosno međunarodnu organizaciju o razvoju i aktivnostima Crne Gore;
6) po potrebi učestvuje u pregovorima, pripremama za zaključivanje međunarodnih ugovora i u radu međunarodnih konferencija;
7) vrši i druge poslove utvrđene zakonom, drugim propisima, kao i instrukcijama Ministarstva.

Vršenje konzularnih poslova u diplomatskom predstavništvu

Član 18

U državi u kojoj ne postoji konzularno predstavništvo, konzularne poslove vrši ambasada na cijelom području države prijema.
U državi u kojoj je otvoreno i konzularno predstavništvo, diplomatsko predstavništvo može vršiti konzularne poslove na teritoriji koju ne pokriva konzularno predstavništvo.

Poslovi konzularnog predstavništva

Član 19

Konzularno predstavništvo vrši poslove utvrđene Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima, a naročito:
1) štiti interese Crne Gore, njenih državljana i pravnih lica i vrši konzularno-pravne poslove;
2) podstiče razvijanje odnosa u oblasti privrede, kulture, nauke, obrazovanja i drugim oblastima;
3) održava kontakte sa državnim i lokalnim organima na svom konzularnom području od interesa za unaprjeđivanje bilateralne saradnje;
4) stara se o zaštiti prava iz radnog odnosa i socijalnoj zaštiti državljana Crne Gore na radu u državi prijema;
5) izvještava Ministarstvo o privrednim, kulturnim i naučnim prilikama na svom konzularnom području;
6) razvija saradnju sa iseljenicima Crne Gore na svom konzularnom području i vodi brigu o očuvanju njihovog nacionalnog i kulturnog identiteta;
7) vrši i druge poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima, kao i međunarodnim ugovorima i diplomatsko-konzularnom praksom, a prema instrukcijama šefa diplomatskog predstavništva u državi prijema i Ministarstva.

Konzularna predstavništva i komunikacija sa organima u državi prijema

Član 20

Konzularno predstavništvo održava odnose sa državnim organima države prijema, po pravilu, preko ambasade Crne Gore u toj državi, a kada to izričito dopuštaju međunarodni sporazumi ili zakoni i praksa države prijema, komunikacija se može obavljati i neposredno.

Zaštita interesa preko trećih država i interesa trećih država

Član 21

Ako u državi prijema nema diplomatskog predstavništva ili diplomatsko predstavništvo privremeno ne radi, konzularno predstavništvo može, po posebnom ovlašćenju Ministarstva i uz saglasnost države prijema, preuzeti određene diplomatske funkcije.
Radi zaštite interesa Crne Gore i njenih državljana i pravnih lica u državama u kojima Crna Gora nema diplomatsko ili konzularno predstavništvo, Vlada može da zaključi sporazum sa trećom državom koja će te interese štititi preko svog diplomatskog ili konzularnog predstavništva, u skladu sa međunarodnim pravom i diplomatskom praksom.
Vlada može da zaključi sporazum o zaštiti interesa trećih država i njihovih državljanja u inostranstvu od strane diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore.

III. FUNKCIONISANjE DIPLOMATSKO-KONZULARNIH PREDSTAVNIŠTAVA

Članovi diplomatsko-konzularnog predstavništva

Član 22

Članove diplomatsko-konzularnog predstavništva čine: šef predstavništva, diplomatsko i konzularno osoblje, administrativno-tehničko osoblje i poslužno osoblje, u smislu međunarodnih konvencija.

Šef diplomatskog predstavništva

Član 23

Diplomatskim predstavništvom rukovodi ambasador ili stalni otpravnik poslova.

Postavljanje i opoziv ambasadora

Član 24

Predlog za postavljenje ambasadora utvrđuje Vlada, na predlog ministra.
Po dobijanju agremana države prijema, ambasadora ukazom postavlja Predsjednik, uz pribavljeno mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose.
Predlog za opoziv ambasadora utvrđuje Vlada, na predlog ministra, o čemu Predsjednik odlučuje ukazom.
Predsjednik daje ambasadoru akreditivno i opozivno pismo.
Ukaz o postavljenju i opozivu ambasadora objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Nerezidentni ambasador

Član 25

Nerezidentni ambasador može biti akreditovan u jednoj ili više država u kojima Crna Gora nema diplomatsko predstavništvo.
Na funkciju nerezidentnog ambasadora može se imenovati ambasador Crne Gore sa sjedištem u trećoj državi ili ambasador u Ministarstvu, koji po potrebi i u skladu sa instrukcijama ministra boravi u stranoj državi.
Ambasador na nerezidentnoj osnovi sa sjedištem u. Crnoj Gori postavlja se i opoziva na način i po postupku propisanom u članu 24 ovog zakona.

Specijalni izaslanik ministra

Član 26

Ministar može odrediti specijalnog izaslanika koji privremeno boravi u drugoj državi ili pri međunarodnoj organizaciji radi vršenja posebnih zadataka.

Stalni otpravnik poslova

Član 27

Stalnog otpravnika poslova, do imenovanja ambasadora, postavlja ministar.
Ministar daje uvodno i opozivno pismo stalnom otpravniku poslova.,

Dužnosti šefa diplomatskog predstavništva

Član 28

Šef diplomatskog predstavništva vrši dužnosti u skladu sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima, odnosno Bečkom konvencijom o predstavljanju država u njihovim odnosima sa međunarodnim organizacijama univerzalnog značaja, a naročito:
1) predstavlja, zastupa i štiti interese Crne Gore u određenoj državi, odnosno u međunarodnoj organizaciji;
2) potpisuje ili parafira diplomatske instrumente;
3) rukovodi diplomatskim predstavništvom, organizuje njegov rad i raspoređuje poslove iz nadležnosti predstavništva;
4) koordinira i vrši nadzor nad radom konzularnih predstavništava u državi prijema;
5) stara se o zakonitom finansijskom poslovanju tog predstavništva;
6) vrši i druge poslove u skladu sa propisima i instrukcijama Ministarstva.
Šef diplomatskog predstavništva neposredno je odgovaran ministru za svoj rad i rad diplomatskog predstavništva.

Privremeno vršenje funkcije šefa diplomatskog predstavništva

Član 29

Ako je mjesto šefa diplomatskog predstavništva upražnjeno ili ako je šef diplomatskog predstavništva spriječen da vrši funkciju, njegovu funkciju privremeno vrši privremeni otpravnik poslova.
Privremenog otpravnika poslova iz stava 1 ovog člana određuje šef diplomatskog predstavništva iz reda članova diplomatskog osoblja.
Ako je šef diplomatskog predstavništva propustio ili bio spriječen da odredi privremenog otpravnika poslova ili je određeni privremeni otpravnik poslova iz stava 1 ovog člana spriječen da obavlja tu funkciju, novog privremenog otpravnika " poslova odrediće ministar.
Ako u diplomatskom predstavništvu nema članova diplomatskog osoblja, šef diplomatskog predstavništva može, uz saglasnost države prijema, odrediti nekog člana osoblja diplomatskog predstavništva da obavlja samo tekuće administrativne poslove i poslove čuvanja arhive diplomatskog predstavništva.

Postavljanje i opoziv šefa konzularnog predstavništva

Član 30

Konzularnim predstavništvom rukovodi šef konzularnog predstavništva sa konzularnim zvanjem koje odgovara utvrđenom rangu predstavništva: generalni konzul, konzul ili vicekonzul.
Generalnog konzula postavlja i opoziva Vlada, na predlog ministra, a po dobijanju pozitivnog odgovora države prijema (egzekvature).
Šefove ostalih konzularnih predstavništava postavlja i razrješava ministar, po dobijanju pozitivnog odgovora države prijema.
Patentno pismo, u zavisnosti od ranga i protokolarne prakse zemlje prijema, daje Predsjednik ili ministar.
Odluka o postavljenju i opozivu generalnog konzula objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Dužnosti šefa konzularnog predstavništva

Član 31

Radi vršenja poslova iz člana 19 ovog zakona šef konzularnog predstavništva neposredno rukovodi predstavništvom i organizuje njegov rad.
Šef konzularnog predstavništva odgovara za svoj rad i rad predstavništva šefu diplomatskog predstavništva u državi prijema i ministru.

Privremeno vršenje funkcije šefa konzularnog predstavništva

Član 32

Ako šef konzularnog predstavništva napušta zemlju prijema ili je spriječen da vrši dužnost, njegovu funkciju privremeno vrši konzul žeran.
Konzula žerana određuje šef konzularnog predstavništva iz redova konzularnog osoblja. Ako je šef konzularnog predstavništva propustio ili bio spriječen da odredi konzula žerana ili je određeni konzul žeran spriječen da vrši tu funkciju, novog konzula žerana odrediće ministar patentnim pismom adresiranim na ministra vanjskih poslova države prijema.
Ako je šef konzularnog predstavništva odsutan ili ne može da vrši funkciju, a u predstavništvu nema lica sa konzularnim zvanjem, šef konzularnog predstavništva može, uz saglasnost države prijema, ovlastiti jednog člana osoblja konzularnog predstavništva da vrši samo tekuće administrativne poslove i poslove čuvanja arhive.

Počasni konzul

Član 33

Vlada, na predlog ministra i uz saglasnost države prijema, može za počasnog konzula postaviti lice koje uživa ugled u državi prijema, koje je državljanin te države ili treće države, i želi da zastupa interese Crne Gore.
Funkcije, odnosno konzularne poslove koje počasni konzul može da vrši na svom konzularnom području, kao i njegova prava i dužnosti u vršenju funkcije određuje Ministarstvo.
Počasni konzul dužan je da zastupa interese Crne Gore i da radi na osnovu instrukcija ministra i šefa diplomatskog predstavništva u državi prijema.
Sredstva za rad i funkcionisanje konzularnog predstavništva kojim rukovodi počasni konzul obezbjeđuje počasni konzul.
Vlada, na predlog ministra, opoziva počasnog konzula.

Akreditacija šefa konzularnog predstavništva u više država

Član 34

Šef konzularnog predstavništva može biti akreditovan u više država, sa stalnim sjedištem u jednoj državi.

Osoblje

Član 35

Na diplomatsko-konzularnim i administrativno-tehnčkim poslovima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima raspoređuju se državni službenici i namještenici, u skladu sa ovim zakonom.

Osoblje na određeno vrijeme

Član 36

U diplomatsko-konzularnim predstavništvima rade i zaposleni koje ministar, na osnovu pisanog sporazuma sa starješinama organa i institucija, odredi da na određeno vrijeme vrše poslove iz oblasti privrede, bezbjednosti, kulture, zdravlja, zaštite životne sredine, informacija i drugih oblasti.
Za vrijeme rada u diplomatsko-konzularnim predstavništvima zaposlenima iz stava 1 ovog člana miruju prava i obaveze iz rada i po osnovu rada u organu ili instituciji u kojoj su zaposleni.
Za vrijeme rada u diplomatsko-konzularnim predstavništvima zaposleni iz stava 1 ovog člana su u pogledu prava i obaveza izjednačeni sa državnim službenicima koji rade na diplomatskim i konzularnim poslovima, a postupaju po instrukcijama ambasadora, odnosno Ministarstva.

Lokalno osoblje

Član 37

U diplomatsko-konzularnom predstavništvu može se, radi vršenja administrativno-tehničkih, pomoćnih i drugih poslova, zaposliti i lice koje je strani državljanin ili državljanin Crne Gore koji ima regulisan boravak u državi prijema.
Međusobna prava i dužnosti lica iz stava 1 ovog člana i Ministarstva uređuju se ugovorom, u skladu sa aktom Ministarstva, međunarodnim konvencijama i propisima države prijema.

IV. RADNI ODNOSI

Primjena propisa

Član 38

Na prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u Ministarstvu i diplomatsko-konzularnim predstavništvima primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima i opšti propisi o radu, ukoliko ovim zakonom nije drukčije propisano.

1. Zaposleni u službi vanjskih poslova Kategorije zaposlenih

Član 39

Vanjske poslove u Ministarstvu i diplomatsko-konzularnim predstavništvima (u daljem tekstu: služba vanjskih poslova) vrše: rukovodeća lica u Ministarstvu, šefovi diplomatskih i konzularnih predstavništava, državni službenici raspoređeni na diplomatskim i konzularnim poslovima u određenom diplomatskom zvanju (u daljem tekstu: diplomate) i lica na administrativnim, računovodstveno-finansijskim i pomoćno-tehničkim poslovima (u daljem tekstu: namještenici).

Rukovodeća lica u Ministarstvu

Član 40

Ministarstvo ima državnog sekretara, generalnog sekretara i generalne direktore.
Državnog sekretara, generalnog sekretara i generalne direktore postavlja i razrješava Vlada, na predlog ministra.
Lica iz stava 2 ovog člana postavljaju se na osnovu javnog konkursa, na vrijeme od pet godina.

Državni sekretar

Član 41

Državni sekretar je diplomata u zvanju ambasador u Ministarstvu koji je zadužen da koordinira aktivnosti Ministarstva na području zajedničke vanjske i bezbjednosne politike Evropske unije, kao i druge vanjsko-političke aktivnosti Ministarstva.

Generalni sekretar

Član 42

Generalni sekretar je, po pravilu, diplomata u zvanju ambasador ili opunomoćeni ministar u Ministarstvu, koji se stara za efikasan, racionalan i zakonit rad službe vanjskih poslova.
Generalni sekretar neposredno sarađuje sa ministrom pri usklađivanju organizacije rada, izvršavanju zadataka i koordinacije rada unutrašnjih organizacionih jedinica i diplomatsko-konzularnih predstavništava u inostranstvu.

Generalni direktor

Član 43

Generalni direktor je diplomata u zvanju ambasador ili opunomoćeni ministar u Ministarstvu, koji rukovodi i organizuje rad u jednoj ili više organizacionih jedinica Ministarstva.

Uslovi za postavljanje šefa diplomatsko-konzularnog predstavništva

Član 44

Šef diplomatsko-konzularnog predstavništva postavlja se, po pravilu, iz reda diplomata.
Za šefa diplomatsko-konzularnog predstavništva može se postaviti i lice koje nije diplomata, ako:
1) je državljanin Crne Gore;
2) ima visoku školsku spremu;
3) aktivno govori najmanje jedan strani jezik;
4) je ostvarilo zapažene profesionalne rezultate.
Lica iz stava 2 ovog člana mogu činiti najviše 20% šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Po postavljenju, lice iz stava 2 ovog člana zasniva radni odnos na određeno vrijeme u Ministarstvu do isteka mandata na koji je postavljeno.

Diplomata

Član 45

Diplomata je državni službenik koji u određenom diplomatskom zvanju vrši poslove koji proizilaze iz djelokruga rada Ministarstva, diplomatsko-konzularnog predstavništva, odnosno diplomatske i konzularne poslove.
Državni službenik može steći diplomatsko zvanje nakon najmanje jedne godine rada u Ministarstvu.
Diplomata, po pravilu, zasniva radni odnos u Ministarstvu na neodređeno vrijeme (profesionalni diplomata).
Status diplomate stiču i lica koja vrše posebne dužnosti u diplomatsko-konzularnim predstavništvima saglasno članu 36 ovog zakona.
Status diplomate mogu steći i lica koja su na osnovu člana 51 ovog zakona zasnovala radni odnos u Ministarstvu.
Izuzetno, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ministar može rasporediti lice koje ispunjava opšte uslove za zapošljavanje državnih službenika, kao i uslove iz člana 47 stav 1 tač. 2, 3 i 4 ovog zakona, ako se na isto mjesto ne može rasporediti profesionalni diplomata (ugovorni diplomata).
Lice iz st. 4 i 5 ovog člana zasniva radni odnos u Ministarstvu na određeno vrijeme, odnosno za vrijeme trajanja mandata i obavezno je da završi program priprema koji utvrđuje Ministarstvo.
Za vrijeme rada u diplomatsko-konzularnim predstavništvima licima iz stava 6 ovog člana miruju prava i obaveze iz rada i po osnovu rada u organu ili instituciji iz kojih su imenovani.

Diplomatska zvanja

Član 46

Diplomatska zvanja u službi vanjskih poslova su: ambasador u Ministarstvu, opunomoćeni ministar/ministar-savjetnik,Isavjetnik, savjetnik,Isekretar,IIsekretar,IIIsekretar i ataše.

Uslovi za sticanje diplomatskog zvanja

Član 47

Uslovi za sticanje diplomatskog zvanja, pored opštih uslova propisanih zakonom kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika i uslova utvrđenih aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva, su:
1) položen diplomatsko-konzularni ispit;
2) odgovarajuće znanje jednog ili više stranih jezika;
3) odgovarajuća znanja iz oblasti vanjske politike, međunarodnih odnosa i međunarodnog prava;
4) odgovarajuće psihofizičke sposobnosti.
Ispunjavanje uslova iz stava 1 tač. 1 do 4 ovog člana utvrđuje se na način i po postupku koje propisuje Ministarstvo.

Diplomatsko-konzularni ispit

Član 48

Program i način polaganja diplomatsko-konzularnog ispita utvrđuje Ministarstvo, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove javne uprave.

Konzularna zvanja

Član 49

Konzularna zvanja šefova konzularnih predstavništava iz člana 30 ovog zakona diplomate imaju samo za vrijeme rada u konzularnom predstavništvu.
Rang generalnog konzula mogu imati diplomate u zvanju ambasador u Ministarstvu ili opunomoćeni ministar/ministar-savjetnik.
Rang konzula mogu imati diplomate u zvanjuIsavjetnik, savjetnik iIsekretar.
Rang vicekonzula mogu imati diplomate u zvanjuIIsekretar iIIIsekretar.
Rang konzularnog agenta mogu imati diplomate u zvanju atašea.

2. Popunjavanje radnih mjesta

Opšti i posebni uslovi

Član 50

Popunjavanje radnih mjesta u Ministarstvu vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika i namještenika, ovim zakonom i aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva.
Lica koja zasnivaju radni odnos u Ministarstvu ili se u Ministarstvo raspoređuju iz drugih organa državne uprave na diplomatska radna mjesta, pored opštih uslova za zapošljavanje državnih službenika, moraju da ispune i sljedeće posebne uslove koji proističu iz obavljanja vanjskih poslova:
1) odgovarajuće znanje jednog ili više stranih jezika;
2) odgovarajuća znanja iz oblasti vanjske politike, međunarodnih odnosa i međunarodnog prava;
3) odgovarajuće psihofizičke sposobnosti.

Zasnivanje radnog odnosa bez javnog oglašavanja

Član 51

Izuzetno, kad potrebe diplomatske službe to opravdavaju, ministar može, bez javnog oglašavanja, donijeti rješenje o zasnivanju radnog odnosa lica sa odgovarajućim iskustvom u naučno-istraživačkom radu, značajnim diplomatskim iskustvom, profesionalnim zvanjima i vještinom ili iskustvom u radu u međunarodnim i drugim organizacijama.
Lice iz stava 1 ovog člana zasniva radni odnos na određeno vrijeme.

3. Raspoređivanje na rad u diplomatsko-konzularnom predstavništu

Interni oglas

Član 52

Ministarstvo, prema potrebama, a saglasno aktu o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, raspoređuje diplomate i namještenike u diplomatsko-konzularno predstavništvo, na osnovu internog oglasa.
Prvo raspoređivanje na rad u diplomatsko-konzularnom predstavništvu vrši se po isteku perioda od najmanje jedne godine rada u Ministarstvu na diplomatskim i stručnim poslovima.
Način sprovođenja internog oglasa iz stava 1 ovog člana utvrđuje Ministarstvo.

Vrijeme raspoređivanja

Član 53

Diplomata se raspoređuje na rad u diplomatsko-konzularnom predstavništvu na vrijeme od četiri godine.
Ministar može, zbog potreba službe ili iz drugih opravdanih razloga, produžiti, odnosno skratiti vrijeme rasporeda diplomate.
U izuzetnim slučajevima ministar može, nakon tri godine službe u jednom diplomatsko-konzularnom predstavništvu, da predloži da se šef diplomatsko-konzularnog predstavništva imenuje u drugu državu, odnosno da diplomatu rasporedi u drugo diplomatsko-konzularno predstavništvo, a najduže do tri godine.
Vrijeme rasporeda u diplomatsko-konzularno predstavništvo može neprekidno trajati najduže šest godina.
Diplomate iz stava 1 ovog člana mogu se ponovo rasporediti u diplomatsko-konzularno predstavništvo po isteku perioda od dvije godine provedene u Ministarstvu, osim ako zbog potreba službe ministar ne odluči drukčije.
Nakon završetka službe u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, diplomata se u Ministarstvu raspoređuje na poslove u skladu sa potrebama Ministarstva u istom ili nižem diplomatskom zvanju. Ako je raspoređen na radno mjesto sa nižim diplomatskim zvanjem, ministar može odlučiti da diplomata zadrži diplomatsko zvanje koje je imao prije rasporeda u diplomatsko-konzularno predstavništvo.

Vrijeme početka i završetka službe u diplomatsko-konzularnom predstavništvu

Član 54

Diplomati i članu administrativno-tehničkog osoblja raspoređenom u diplomatsko-konzularno predstavništvo vrijeme službe u godini raspoređivanja, po pravilu, počinje sa početkom školske godine u državi prijema, a u godini povratka u Ministarstvo završava se na kraju mjeseca kada se okončava školska godina.

Raspoređivanje u drugi organ

Član 55

Diplomata može biti raspoređen na rad u drugi organ, na određeno vrijeme, radi vršenja zadataka iz oblasti vanjskih poslova koji odgovaraju njegovom zvanju.
Raspoređivanje diplomate na rad u drugi organ vrši se na osnovu pisanog sporazuma ministra i starješine drugog organa i uz pristanak diplomate.
Za vrijeme rasporeda iz stava 1 ovog člana diplomati miruju prava i obaveze po osnovu rada u Ministarstvu.

Raspoređivanje u međunarodne i druge organizacije

Član 56

Diplomata može biti raspoređen na rad u međunarodne i druge organizacije na određeno vrijeme radi vršenja zadataka iz oblasti vanjskih poslova koji odgovaraju njegovom diplomatskom zvanju.
Za vrijeme rasporeda iz stava 1 ovog člana diplomati miruju prava i obaveze po osnovu rada u Ministarstvu.

4. Napredovanje i usavršavanje

Napredovanje

Član 57

Diplomata može napredovati u više zvanje ako ispunjava uslove propisane za više zvanje i dobije odgovarajuću ocjenu rada.
Uslove i postupak napredovanja propisuje Ministarstvo.

Usavršavanje

Član 58

Ministarstvo se stara o stručnom usavršavanju i osposobljavanju zaposlenih u službi vanjskih poslova.
Stručno usavršavanje i osposobljavanje iz stava 1 ovog člana, pored stručnog usavršavanja propisanog zakonom kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika i namještenika, vrši se i kroz posebne programe iz oblasti važnih za vršenje vanjskih poslova putem kurseva, seminara, predavanja i drugih oblika usavršavanja koje organizuje Diplomatska akademija.
Oblike, način i trajanje usavršavanja iz stava 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Diplomatska akademija

Član 59

Diplomatska akademija je organizaciona jedinica Ministarstva koja se, u saradnji sa stručnim i visokoškolskim institucijama u Crnoj Gori i inostranstvu, bavi:
1) stručnim osposobljavanjem pripravnika, stalnim profesionalnim usavršavanjem diplomata i drugih zaposlenih u Ministarstvu, organima i institucijama javnog sektora u vezi sa posebnim ciljevima i prirodom obrazovanja u oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa;
2) organizovanjem seminara, simpozijuma, tribina, stručnih sastanaka, predavanja, međunarodnih naučnih skupova i drugih studijskih programa;
3) ostvarivanjem međunarodne saradnje sa akademijama i fondacijama stranih država putem seminara, predavanja i drugih aktivnosti u vezi sa vanjsko-političkim pitanjima u Crnoj Gori i inostranstvu;
4) organizovanjem polaganja diplomatsko-konzularnog ispita.
Djelokrug rada Diplomatske akademije propisuje Ministarstvo.

5. Prava, dužnosti i odgovornost zaposlenih

Raspoređivanje u platne razrede

Član 60

Raspoređivanje diplomatskih zvanja u odgovarajuće platne razrede, na predlog Ministarstva, uređuje Vlada.

Dodaci, naknade i druga primanja

Član 61

Za vrijeme rada u diplomatsko-konzularnom predstavništvu zaposleni imaju pravo i na poseban dodatak na osnovnu zaradu, posebne naknade troškova (za zdravstveno osiguranje, porodiljsko odsustvo, za stanovanje, dio za školovanje djece, za slučaj smrti u inostranstvu) i druga primanja (otpravničko, žeransko i funkcionalno primanje i primanje za izdržavane članove porodice).
Prilikom određivanja zarada, dodataka na zaradu i drugih primanja iz stava 1 ovog člana uzimaju se u obzir i:
1) troškovi života u različitim državama koje godišnje objavljuju nadležni organi Ujedinjenih nacija i druge relevantne okolnosti;
2) posebni radni uslovi za vršenje poslova u diplomatsko-konzularnom predstavništvu i znanje stranih jezika;
3) obim i značaj rada u određenom diplomatsko-konzularnom predstavništvu, za šefa diplomatsko-konzularnog predstavništva.
Odredbe st. 1 i 2 ovog člana shodno se primjenjuju na državne službenike i namještenike koji se iz drugih organa raspoređuju u diplomatsko-konzularna predstavništva.
Bliže uslove za ostvarivanje prava na poseban dodatak, posebne naknade i druga primanja iz stava 1 ovog člana, na predlog Ministarstva, propisuje Vlada.

Posebne dužnosti i obaveze

Član 62

Diplomate i drugi zaposleni u službi vanjskih poslova dužni su da:
1) u vršenju službe i van nje štite interese i ugled Crne Gore, njenih institucija, organa i ustanova;
2) izvršavaju obaveze koje proizilaze iz ovog zakona, a na osnovu instrukcija i ovlašćenja koje daje ministar, šef diplomatsko-konzularnog predstavništva ili rukovodeće lice u Ministarstvu;
3) postupaju u skladu sa pravilima međunarodnog prava i prakse;
4) blagovremeno, tačno i objektivno izvještavaju Ministarstvo, odnosno šefa diplomatsko-konzularnog predstavništva o događajima, saznanjima i dokumentima koji su od značaja za obaveze i interese Crne Gore;
5) štite imovinu, opremu i tajne podatke;
6) poštuju propise, pravila ponašanja i protokol države prijema za vrijeme dok se nalaze na radu u diplomatsko-konzularnom predstavništvu;
7) budu stalno dostupni i nakon završetka radnog vremena.
Šefu diplomatsko-konzularnog predstavništva nije dozvoljeno da, bez saglasnosti Ministarstva, napušta državu prijema.
Diplomati i drugom zaposlenom, kao i članovima njegove uže porodice koji žive sa njim u inostranstvu, nije dozvoljeno:
1) da se miješa u unutrašnje stvari države prijema;
2) da .preduzima diplomatsko ili konzularno zastupanje treće države u državi prijema bez izričitih instrukcija ministra;
3) da koristi povlastice i imunitete, kao i diplomatsku poštu suprotno njihovoj namjeni;
4) da bez znanja šefa diplomatsko-konzularnog predstavništva komunicira sa Ministarstvom, drugim organima, organizacijama i institucijama u Crnoj Gori ili u državi prijema;
5) da prima poklone ili druge oblike materijalne i nematerijalne naknade, osim prigodnih i uobičajenih ličnih poklona, u skladu sa zakonom;
6) da se bavi djelatnošću koja je nespojiva sa diplomatskim, odnosno konzularnim položajem, kao i sa propisima i običajima države prijema.
Diplomati je zabranjeno da se bavi profitnom djelatnošću, osim:
1) prilikom raspolaganja svojom imovinom;
2) samostalnim naučnim, pedagoškim, umjetničkim i publicističkim poslovima;
3) angažovanjem u sindikatima, stručnim udruženjima i drugim oblicima zaštite prava iz radnog odnosa.
Diplomata ne može biti član organa političke stranke.
Bliža pravila ponašanja diplomata i drugih zaposlenih u službi vanjskih poslova uređuje Ministarstvo.

Posebna pravila disciplinskog postupka

Član 63

Na pitanja koja se tiču discipinske odgovornosti zaposlenih primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje položaj državnih službenika i namještenika, ukoliko specifičnosti vršenja vanjskih poslova ne zahtijevaju drukčije uređivanje.
Specifičnosti disciplinske odgovornosti i načina vođenja postupka iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.
Posebni uslovi rada u diplomatsko-konzularnom predstavništvu

Član 64

Diplomata i namještenik je dužan da vrši poslove i u posebnim uslovima, kada je to potrebno za obavljanje zakonom određenih poslova.
Posebni uslovi, u smislu stava 1 ovog člana, su:
1) rad u opasnim područjima;
2) rad u teškim klimatskim ili drugim uslovima.
Zaposlenom koji radi u posebnim uslovima pripada poseban dodatak na zaradu, kao i pravo na uvećan godišnji odmor.

Korišćenje godišnjeg odmora

Član 65

Diplomata i član administrativno-tehničkog osoblja koji je raspoređen na rad u diplomatsko-konzularno predstavništvo, u godini raspoređivanja na rad i u godini prestanka mandata u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, godišnji odmor mora koristiti prije početka i nakon prestanka mandata.

Porodiljsko odsustvo

Član 66

Zaposlena žena koja se nalazi na službi u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa, porodiljsko odsustvo može otpočeti najranije 45 dana, a obavezno 28 dana prije vremena određenog za porođaj, i to u trajanju od tri mjeseca od dana porođaja.
Za vrijeme porodiljskog odsustva zaposlenoj ženi ne može prestati služba u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, osim na njen izričit zahtjev.
Po isteku porodiljskog odsustva iz stava 1 ovoga člana zaposlena žena ima pravo na odsustvo sa rada zbog njege djeteta u skladu sa propisima o radu.
V. RASPOLAGANjE I UPRAVLjANjE IMOVINOM KOJU KORISTE DIPLOMATSKO-KONZULARNA PREDSTAVNIŠTVA

Raspolaganje nepokretnostima

Član 67

O pribavljanju i prodaji zemljišta, zgrada, poslovnih prostorija, kao i o kupovini stanova koji se koriste za potrebe diplomatsko-konzularnog predstavništva, na osnovu odluke Vlade, ugovor zaključuje ministar ili, po posebnom ovlašćenju, generalni sekretar, odnosno šef diplomatsko-konzularnog predstavništva.
Standarde i normative, saglasno kojima diplomatsko-konzularna predstavništva koriste nepokretnosti, u skladu sa važećim propisima države prijema i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, propisuje Ministarstvo.

Korišćenje, održavanje i upravljanje imovinom

Član 68

Ministarstvo organizuje i vrši poslove u vezi sa upravljanjem i održavanjem nepokretnosti koje se koriste za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava, na način koji propisuje Vlada.
Poslovi u vezi sa zakupom i korišćenjem pokretne i nepokretne imovine koja se koristi za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava vrše se na način koji propisuje Ministarstvo.

VI. STRANA PREDSTAVNIŠTVA U CRNOJ GORI

1. Diplomatsko-konzularna predstavništva

Otvaranje

Član 69

Država sa kojom Crna Gora ima diplomatske odnose može otvoriti diplomatsko ili konzularno predstavništvo u Crnoj Gori.

Predstavništva međunarodnih organizacija

Član 70

Međunarodna organizacija može u Crnoj Gori imati sjedište, odnosno otvoriti predstavništvo, odjeljenje ili agenciju, u skladu sa obavezama koje je, u okviru članstva u međunarodnoj organizaciji, preuzela Crna Gora, odnosno ako je to određeno međunarodnim ugovorima koji obavezuju Crnu Goru.
Otvaranje predstavništva, odjeljenja ili agencije iz stava 1 ovog člana, statusna pitanja i pitanja imuniteta i privilegija uređuju se međunarodnim pravom ili posebnim sporazumom između Crne Gore i međunarodne organizacije.

Počasni konzul

Član 71

Država koja sa Crnom Gorom ima diplomatske odnose može u Crnoj Gori da imenuje ili postavi počasnog konzula, koji može biti crnogorski državljanin ili strani državljanin sa boravkom u Crnoj Gori.
Saglasnost za imenovanje počasnog konzula, na zahtjev države koja ga imenuje, daje Ministarstvo.

Akreditacija članova stranih predstavništava

Član 72

Strano diplomatsko i konzularno predstavništvo i predstavništvo međunarodne organizacije akredituju članove diplomatskog i drugog osoblja predstavništva kod Ministarstva, radi upisa u diplomatsku listu.

Imuniteti i privilegije

Član 73

Imuniteti i privilegije stranih predstavništava i njihovog osoblja, utvrđene međunarodnim pravom, ostvaruju se preko Ministarstva.

VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Podzakonski akti

Član 74

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona, donijeće se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do raspoređivanja, odnosno postavljenja u diplomatska zvanja u skladu sa ovim zakonom primjenjivaće se Uredba o zvanjima službenika koji obavljaju diplomatsko-konzularne poslove ("Službeni list RCG", broj 19/07).
Do donošenja akta iz člana 15 ovog zakona primjenjivaće se Uredba o osnivanju i radu predstavništava Republike u inostranstvu ("Službeni list RCG", br. 58/00).

Prava i obaveze službenika

Član 75

Rukovodeće lice u Ministarstvu koje je postavljeno u skladu sa propisima o državnoj upravi nastavlja sa radom u tom svojstvu do isteka vremena na koje je postavljeno.

Stupanje na snagu zakona

Član 76

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
SU-SK Broj 01-573/15
Podgorica, 27. jula 2010. godine
Skupština Crne Gore 24. saziva
Predsednik, Ranko Krivokapić, s.r.