ZAKON

O SLATKOVODNOM RIBARSTVU

(Objavljen u "Sl. listu CG", br. 11 od 13. decembra 2007)

I. OPšTE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom uređuje se način korišćenja, zaštite, očuvanja, uzgoja i ulova riba u ribolovnim vodama.
Odredbe ovog zakona odnose se i na rakove, školjke, žabe i druge korisne vodene životinje ( u daljem tekstu: ostala vodena fauna) u ribolovnim vodama.
Ribe i ostala vodena fauna su dobra od opšteg interesa, u državnoj su svojini i koriste se na način i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.

Član 2

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
1) ribolovne vode su vode rijeka sa njihovim plavnim područjima, rječni rukavci, jezera, bare, kanali, akumulacije i druge vode u kojima žive slatkovodne vrste riba i ostala vodena fauna;
2) riblji fond je broj i zastupljenost vrsta riba i ostale vodene faune u određenoj ribolovnoj vodi;
3) ribolovno područje je prirodna ili vještačka voda ili njen dio koji čini hidrološku, biološku i ekonomsku cjelinu za održivo korišćenje ribljeg fonda;
4) ribolov je lov riba i ostale vodene faune sa propisanim ribolovnim sredstvima i alatom;
5) privredni ribolov je ribolov koji se obavlja u cilju sticanja dobiti uz upotrebu dozvoljenih ribolovnih sredstava i alata;
6) sportsko-rekreativni ribolov je ribolov radi sporta i rekreacije;
7) ribolov u naučno istraživačke svrhe je ribolov koji se vrši u cilju naučnih istraživanja radi zaštite, unapređivanja i mogućnosti korišćenja ribljeg fonda i razvoja akvakulture;
8) ribnjak je uređeni prostor na zemljištu, ograđeni dio ribolovne vode i kavez u ribolovnoj vodi, koji služi za uzgoj riba i ostale vodene faune;
9) akvakultura je privredna djelatnost kontrolisane reprodukcije i uzgajanja riba i ostale vodene faune u ribnjacima;
10) ribolovna osnova je stručna studija o načinu i mjerama održivog korišćenja ribljeg fonda u ribolovnim vodama Crne Gore;
11) ribolovni zabran je dio ribolovne vode u kojem je privremeno ili trajno zabranjen ribolov;
12) poribljavanje je plansko unošenje mlađi u ribolovne vode u skladu sa ribolovnom osnovom i godišnjim planom;
13) godišnji plan je planski dokument za sprovođenje ribolovne osnove tokom kalendarske godine;
14) zaštita je skup mjera predloženih od strane naučne ustanove, radi trajnog očuvanja biodiverziteta, bioekoloških reprodukcionih potencijala i uslova sredine;
15) biodiverzitet je ukupna raznolikost i varijabilnost živog svijeta, njihovih zajednica i ekoloških kompleksa (ekosistema);
16) lovostaj je vrijeme u kojem se pojedine vrste riba i ostala vodena fauna, osim riba i vodene faune iz akvakulture, ne smiju loviti i stavljati u promet;
17) autohtona vrsta ribe je domaća vrsta ribe koja je oduvijek prisutna na određenom području;
18) alohtona vrsta ribe je vrsta ribe koja je unesena iz drugog zoogeografskog područja.

II. RIBOLOVNE VODE

Član 3

Ribolovne vode su sve vode u kojima žive slatkovodne vrste riba i ostala vodena fauna koja se ustupa na korišćenje radi obavljanja sportsko-rekreativnog i privrednog ribolova, osim voda:
1) u ribnjacima;
2) u akumulacijama, jezerima ili tekućim vodama koje se koriste ili su prostorno planskim dokumentima predviđene za javno vodosnabdijevanje;
3) u zaštićenim objektima prirode proglašenim posebnim zakonom.

Član 4

Na ribolovnim vodama utvrđuju se ribolovna područja radi obavljanja privrednog ribolova.
Ribolovna područja su: Skadarsko jezero sa Rijekom Crnojevića i rijeka Morača nizvodno od Adžovih vrba, Šasko jezero i rijeka Bojana.
Na ribolovnim područjima iz stava 2 ovog člana može se obavljati i sportsko-rekreativni ribolov.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, privredni ribolov može se obavljati i na ostalim ribolovnim vodama u skladu sa ribolovnom osnovom.
Granice ribolovnih područja utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove slatkovodnog ribarstva ( u daljem tekstu: Ministarstvo).
Izuzetno od stava 5 ovog člana, granice ribolovnih područja Ministarstvo može da promijeni zbog novonastalih prirodnih promjena.
Promjena granica iz stava 6 ovog člana vrši se na osnovu stručne podloge naučno-istraživačke ustanove u oblasti slatkovodnog ribarstva, registrovane u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: naučna ustanova).

Član 5

Riblji fond u ribolovnim vodama Crne Gore ustupa na korišćenje Ministarstvo, ako zakonom nije drukčije uređeno.
Riblji fond ustupa se na korišćenje privrednom društvu ili preduzetniku (u daljem tekstu: korisnik ribljeg fonda ) radi obavljanja privrednog i sportsko-rekreativnog ribolova, ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom.
Riblji fond u ribolovnim vodama može se ustupiti na korišćenje i sportsko ribolovnim klubovima radi obavljanja sportsko-rekreativnog ribolova.
Sportsko-rekreativni ribolov se ne može obavljati na objektima za akvakulturu.
Riblji fond u ribolovnim vodama ustupa se na korišćenje najduže na šest godina.

Član 6

Ustupanje ribljeg fonda, u određenoj ribolovnoj vodi, na korišćenje vrši se na osnovu javnog oglasa, koji raspisuje Ministarstvo.
Oglas iz stava 1 ovog člana naročito sadrži: uslove o ustupanju ribljeg fonda na korišćenje, naziv i kategoriju ribolovne vode; površinu i granice ribolovne vode; podatke o ribljem fondu; vrijeme na koje se riblji fond daje na korišćenje; stručne i tehničke uslove koje mora da ispunjava učesnik na oglasu; kriterijume za izbor korisnika; visinu početne naknade za korišćenje ribljeg fonda i način plaćanja naknade.
Odluku o ustupanju na korišćenje ribljeg fonda u ribolovnoj vodi donosi Ministarstvo i zaključuje ugovor sa korisnikom ribljeg fonda kojim se uređuju međusobna prava i obaveze.
Visinu početne naknade iz stava 2 ovog člana utvrđuje Ministarstvo.

Član 7

Riblji fond u određenoj ribolovnoj vodi, koji u skladu sa uslovima iz javnog oglasa nije ustupljen na korišćenje, privremeno se daje na korišćenje, bez javnog oglašavanja, privrednom društvu, preduzetniku ili sportsko ribolovnom klubu koji ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom, a najduže do godinu dana.

Član 8

Za korišćenje ribljeg fonda plaća se godišnja naknada.
Sredstva od naknada iz stava 1 ovog člana prihod su budžeta Crne Gore.

Član 9

Pravo korišćenja ribljeg fonda stečeno u skladu sa ovim zakonom korisnik ne može ustupiti drugim licima.

Član 10

Ribolovne vode ili njihovi dijelovi mogu se proglasiti posebnim ribolovnim zabranima ukoliko su povoljni za mriješćenje, rast i ishranu riba ili ako je riblji fond devastiran.
Granice i obilježavanje ribolovnog zabrana iz stava 1 ovog člana, kao i mjere zaštite i unapređenja, na osnovu mišljenja naučne ustanove, utvrđuje Ministarstvo.
U ribolovnim zabranima iz stava 1 ovog člana zabranjen je ribolov, kao i sve aktivnosti koje ometaju mrijest, razvoj i kretanje riba, osim ribolova u naučno-istraživačke svrhe.
Korisnik ribljeg fonda dužan je da, u roku od najduže dva mjeseca od dana potpisivanja ugovora, vidno obilježi granice ribolovnog zabrana i ribljeg plodišta i da ih održava.

Član 11

Korisnik ribljeg fonda, dužan je da u skladu sa ribolovnom osnovom, godišnji plan korišćenja i unapređivanja ribljeg fonda dostavi Ministarstvu najkasnije do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu, radi dobijanja saglasnosti.
Korisnik ribljeg fonda, u pogledu ostvarivanja prava korišćenja ribljeg fonda može pokretati krivični i prekršajni postupak pred nadležnim organom.
Sadržinu godišnjeg plana bliže propisuje Ministarstvo.

Član 12

Pravo na korišćenje ribljeg fonda oduzeće se ako korisnik ribljeg fonda:
1) ne koristi riblji fond u skladu sa ugovorom i godišnjim planom korišćenja i unapređivanja ribljeg fonda;
2) ne sprovodi mjere predviđene ribolovnom osnovom;
3) ne donese godišnji plan o korišćenju i unapređivanju ribljeg fonda u ribolovnoj vodi u skladu sa zakonom;
4) prestane da ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom.

Član 13

Radi održivog korišćenja ribljeg fonda ribolovnu osnovu za pojedine ribolovne vode donosi Ministarstvo u saradnji sa naučnom ustanovom.
Ribolovna osnova donosi se za period od šest godina.
Ribolovna osnova naročito sadrži:
1) podatke o ribolovnoj vodi;
2) osnovne hidrografske, fizičko hemijske i biološke karakteristike ribolovne vode;
3) vrste, količinu i zdravstveno stanje ribljeg fonda;
4) mjere za zaštitu i očuvanje ribljeg fonda i način sprovođenja tih mjera;
5)maksimalnu dnevnu i godišnju količinu dozvoljenog ulova po vrstama riba, određenu na osnovu količine ribljeg fonda i godišnjeg prirasta riba;
6)način zaštite autohtonih populacija i poribljavanja;
7)program poribljavanja (vrijeme, količinu i vrstu riba);
8)program određivanja kapaciteta ribolovnih voda za izgradnju objekata za akvakulturu;
9)mjere za zaštitu posebnih staništa;
10)mjere za zaštitu i korišćenje voda u skladu sa propisima o vodama;
11)organizaciju ribočuvarske službe;
12)ekonomsku osnovu korišćenja ribolovne vode.
Izmjena ribolovne osnove vrše se u slučaju uginuća ribe većeg od 1/4 ihtiomase procijenjene važećom ribolovnom osnovom.

III. RIBOLOV

Član 14

Ribolov može biti privredni, sportsko-rekreativni i ribolov u naučno istraživačke svrhe.
Način, ribolovna sredstva i alati kojima se obavlja ribolov iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.

1. Privredni ribolov

Član 15

Privrednim ribolovom mogu se baviti privredna društva i preduzetnici registrovani za obavljanje ove djelatnosti .
Privredna društva i preduzetnici mogu obavljati privredni ribolov ako ispunjavaju sledeće uslove:
1) imaju zaposleno lice sa visokom stručnom spremom poljoprivredne struke stočarskog smjera, diplomiranog biologa ili diplomiranog veterinara;
2) imaju propisana ribolovna sredstva i alate za vršenje privrednog ribolova;
3) imaju zaključen ugovor o obavljanju privrednog ribolova u skladu sa ovim zakonom.
Ispunjenost uslova iz stava 2 ovog člana utvrđuje Ministarstvo.
Izuzeto od stava 1 ovog člana, privrednim ribolovom mogu se baviti i fizička lica kojima je ribolov isključivi i osnovni izvor prihoda, u količini i sredstvima koje propiše Ministarstvo.
Privredni ribolov iz stava 4 ovog člana može se obavljati na osnovu dozvole koju izdaje korisnik ribljeg fonda, u skladu sa zakonom.

Član 16

Ugovor o obavljanju privrednog ribolova naročito sadrži:
1) riblji fond ili ostalu vodenu faunu koja je predmet ugovora;
2) naziv i granice ribolovnog područja, odnosno dijela ribolovne vode na kojoj će se obavljati privredni ribolov;
3) količinu godišnjeg ulova;
4) vrstu i broj ribolovnih alata i opreme kojima će se obavljati privredni ribolov;
5) vrijeme na koje se ugovor zaključuje;
6) iznos i način plaćanja naknade za obavljanje privrednog ribolova;
7) uslove za raskid ugovora.

2.Sportsko-rekreativni ribolov

Član 17

Sportsko-rekreativnim ribolovom mogu se baviti fizička lica koja imaju dozvolu za sportsko-rekreativni ribolov.
Dozvolu za sportsko-rekreativni ribolov može koristiti samo lice na čije je ime dozvola izdata.
Korisnik dozvole mora kod sebe imati dozvolu prilikom obavljanja sportsko-rekreativnog ribolova.
Sportsko-rekreativni ribolov obavlja se samo udicom.
Korisnik dozvole za sportsko-rekreativni ribolov i čuvari ribljeg fonda imaju pravo pristupa mjestu ribolova preko zemljišta uz ribolovnu vodu samo u širini neophodnoj za obavljenje ribolova.

Član 18

Dozvola za sportsko-rekreativni ribolov izdaje se kao dnevna, višednevna do 30 dana i godišnja, za tekuću kalendarsku godinu.
Obrazac dozvola za sportsko-rekreativni ribolov izdaje Ministarstvo korisniku ribljeg fonda.
Dozvolu za sportsko-rekreativni ribolov izdaje korisnik ribljeg fonda za riblji fond u ribolovnoj vodi za koji je dobio pravo korišćenja, u skladu sa ribolovnom osnovom i godišnjim planom.
Za dobijanje dozvole iz stava 2 ovog člana, plaća se naknada u visini koju, na predlog korisnika ribljeg fonda, utvrđuje Ministarstvo.
Sredstva od naknada iz stava 5 ovog člana, u visini od 70 %, prihod su korisnika ribljeg fonda, u visini od 20 % prihod su budžeta Crne Gore, koja se koriste za zaštitu, unapređivanje i održivo korišćenje ribljeg fonda i u visini od 10% prihod su Saveza sportsko ribolovnih organizacija Crne Gore ( u daljem tekstu :Savez).
Lica koja se bave sportsko-rekreativnim ribolovom ne smiju ulovljenu ribu stavljati u promet.
Obrazac i način distribuiranja dozvola za sportsko-rekreativni ribolov propisuje Ministarstvo.

Član 19

Sportski ribolovni klubovi su obavezni da takmičenja organizuju u skladu sa mjerama zaštite i očuvanja ribljeg fonda propisane ovim zakonom.
Odobrenje za obavljanje sportskih takmičenja izdaje Ministarstvo, na osnovu zahtjeva sportskog kluba ili Saveza, a u skladu sa godišnjim planom takmičarskih aktivnosti.
Za obavljanje treninga odobrenje izdaje korisnik ribljeg fonda.
Ulovljena riba u toku treninga mora se vratiti u vodu.

3. Ribolov u naučnoistraživačke svrhe

Član 20

Ribolov u naučno-istraživačke svrhe mogu obavljati naučne ustanove, uz odobrenje Ministarstva.
Ribolov u naučno-istraživačke svrhe može se obavljati u svim ribolovnim vodama.
Odobrenjem za ribolov u naučnoistraživačke svrhe naročito se utvrđuju:
1) ribolovne vode u kojima će se obavljati ribolov;
2) svrha istraživanja, odnosno projekat koji je odobrilo Ministarstvo;
3) vremenski period u kojem će se obavljati ribolov;
4) imena lica koja obavljaju ribolov sa podacima o naučno istraživačkim ustanovama iz kojih su ta lica;
5) slučajevi i obim odstupanja od propisanog lovostaja;
6) vrsta i način upotrebe ribolovnih sredstava i alata za obavljanje ribolova.
Imalac odobrenja dužan je da blagovremeno obavijesti korisnika ribljeg fonda o vremenu u kojem će obavljati ribolov u naučnoistraživačke svrhe.

Član 21

Ribolov električnom strujom (u daljem tekstu elektroribolov) u ribolovnim vodama može se vršiti samo u naučnoistraživačke svrhe na osnovu odobrenja koje izdaje Ministarstvo.
O izvršenom elektroribolovu sastavlja se zapisnik.
Aparat za elektroribolov mora biti takvih odlika da dovodi do reverzibilne elektronarkoze riba i da ne izaziva njihovo uginuće.

IV. AKVAKULTURA

Član 22

Akvakulturom se može baviti privredno društvo i preduzetnik na osnovu odobrenja za obavljanje akvakulture koje izdaje Ministarstvo.
Odobrenje za akvakulturu iz stava 1 ovog člana izdaje se privrednom društvu i preduzetniku, ako:
1) je registrovan za obavljanje akvakulture;
2) je prethodno pribavio saglasnost Ministarstva na tehničko-tehnološki projekat za obavljanje akvakulture na koji je data vodoprivredna saglasnost, veterinarsko-sanitarna saglasnost, saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, elaborat o ekonomskoj opravdanosti i rješenje o lokaciji ako se ribnjak gradi na zemljištu;
3) ima ribnjak koji je izgrađen ili rekonstruisan u skladu sa tehničko - tehnološkim projektom iz stava 2 tačka 2 ovog člana;
4) ima zaposleno stručno osposobljeno lice za obavljanje akvakulture.

Član 23

Stručna osposobljenost lica za obavljanje akvakulture iz člana 22 ovog zakona provjerava se na ispitu.
Program ispita i način provjere stručne osposobljenosti lica za obavljanje akvakulture propisuje Ministarstvo.
Stručnu osposobljenost provjerava stručna komisija koju imenuje Ministarstvo.

Član 24

Odobrenje za akvakulturu naročito sadrži:
1) osnovne podatke o privrednom društvu ili preduzetniku ( naziv i sjedište, ime i adresa);
2) naziv ribolovne vode sa lokacijom na kojoj se obavlja akvakultura;
3) površinu ribnjaka;
4) vrste riba ili ostale vodene faune koje su predmet akvakulture;
5) visinu godišnje naknade.
Odobrenje iz stava 1 ovog člana može se izdati najduže na deset godina, uz mogućnost produženja na isti period, ako ispunjava uslove za obavljanje akvakulture i ostvaruje rezultate u projektovanom uzgoju.
Naknada iz stava 1 tačka 5 ovog člana prihod je budžeta Crne Gore.
Visinu godišnje naknade utvrđuje Ministarstvo.

Član 25

Na udaljenosti manjoj od 100 m od oznake položaja ribnjaka nije dozvoljen ribolov, niti približavanje ribnjaku na udaljenosti manjoj od 50 m od oznake.

Član 26

Imalac odobrenja za akvakulturu dužan je da obezbijedi praćenje zdravstvenog stanja riba i ostale vodene faune u ribnjacima.

V. ZAŠTITA RIBLjEG FONDA I OČUVANjE BIODIVERZITETA RIBOLOVNIH VODA

Član 27

Radi zaštite i unapređivanja ribljeg fonda i očuvanja biodiverziteta ribolovnih voda zabranjeno je:
1) loviti ribu mrežama i koševima na ribolovnim vodama na kojima nije dozvoljen privredni ribolov;
2) loviti ribu ostima, trokukom ili na način štetan za njihovo razmonožavanje ili kojima se masovno uništavaju;
3) loviti ribu vatrenim oružjem, podvodnom puškom i nagonom (bacanjem kamenja, razgonjenjem veslima, ograđivanjem-građenjem i sl.);
4) pregrađivati ribolovne vode stalnim ili privremenim pregradama ili postrojenjima koje onemogućavaju slobodan prolaz ribe;
5) postavljati sprave za lov riba na propustima, branama i sličnim postrojenjima;
6) zagađivati ribolovne vode otpadnim vodama i materijama koje uništavaju ribe ili štetno djeluju na biološke uslove za opstanak riba;
7) naglo ispuštati vodu iz prirodnih i vještačkih jezera i drugih akumulacija ako se time prouzrokuje opasnost za opstanak ribe;
8) ispuštati vodu ispod biološkog minimuma;
9) ometati postavljanje znakova kojima se obilježava ribolovna voda, prirodno riblje plodište, ribnjak ili ribolovna voda za ribolov pod posebnim uslovima i mjestima na kojima je ribolov zabranjen, kao i vršiti oštećenje i premještanje znakova;
10) sprječavati spašavanje ribe i riblje mlađi sa zemljišta koje je poplavljeno;
11)poribljavati ribolovne vode ribom iz zagađenih voda;
12) bacati u ribolovne vode i na obalama rijeka lešine, pilotinu, kore od drveta i ostale otpadne materije;
13) loviti ribu ispod propisanih veličina, sa mrežama čija je veličina oka manja od propisane, preko maksimalno dozvoljenog ulova i u vodama u kojima postoji zabrana ulova;
14) vršiti promet ribljih vrsta u vrijeme ribolovnog zabrana za izlov tih vrsta;
15) zatvarati, odvraćati i crpiti vodu iz ribolovne vode ako se time prouzrokuje opasnost za opstanak riba;
16) loviti pastrmke i njoj srodne ribe neposredno rukom;
17) vršiti noćni lov u ribolovnim vodama;
18) kretanje neovlašćenog lica sa sredstvima za ribolov van puteva u neposrednoj blizini ribolovnih voda.

Član 28

Bez posebnog odobrenja zabranjeno je:
1) loviti ribu na odstojanju manjem od 200 m udaljenosti od zatvaračnice i ispusta na brani;
2) unositi nove vrste riba u ribolovne vode;
3) plavljenje balvana i drugog drveta na ribolovnim vodama za vrijeme mrijesta riba i niskog vodostaja.
Izuzetno od stava 1 tačka 3 ovog člana, Ministarstvo može odobriti da se na pojedinim ribolovnim vodama ili dijelovima tih voda može vršiti plavljenje balvana i drugog drveta.
Odobrenje iz st. 1 i 2 ovog člana izdaje Ministarstvo.

Član 29

Pri projektovanju i građenju brana i drugih pregrada na ribolovnim vodama moraju se obezbijediti uređaji za slobodan prolaz riba na njihovom prirodnom putu i baražni sistemi za sprječavanje prolaza riba u odvodne kanale.

Član 30

Ministarstvo, radi zaštite i unapređenja ribljeg fonda, ustanovljavanja lovostaja za sve ili pojedine vrste riba na ribolovnim vodama ili djelovima ribolovnih voda, kao i zabrane ulova riba koje nemaju dozvoljenu veličinu, propisuje:
1) vrijeme kada se pojedine vrste riba ne smiju loviti (lovostaj);
2) najmanju veličinu ispod koje se pojedine vrste riba ne smiju loviti;
3) ograničenje u pogledu ribolovnih sredstava i alata, veličine oka na njima i noćnog ribolova;
4) ribolovne vode na kojima je zabranjeno korišćenje svih vrsta mreža;
5) vrste mamaca kojima se može obavljati sportsko-rekreativni ribolov u pojedinim vodama;
6) najveći broj komada dnevnog ulova;
7) mjere za suzbijanje bolesti riba.

Član 31

Ribe koje su ulovljene prije ustanovljavanja lovostaja ne mogu se stavljati u promet poslije isteka 24 časa od dana ustanovljavanja lovostaja.
U vrijeme lovostaja privredna društva i preduzetnici i druga fizička lica moraju za ribu koju stavljaju u promet, a na koju se odnosi lovostaj, imati pisani dokaz o proizvođaču, odnosno uvozniku ribe, vrsti i količini ribe, kao i datumu i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe.

Član 32

Pri prometu ribe koja nema propisanu veličinu, privredna društva i preduzetnici i druga fizička lica moraju imati pisani dokaz o proizvođaču, odnosno uvozniku ribe, vrsti i količini ribe, kao i datumu i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe.

Član 33

Radi zaštite prorijeđenih vrsta riba Ministarstvo može, po prethodno pribavljenom mišljenju naučne ustanove, na pojedinim ribolovnim vodama ili njihovim dijelovima zabraniti svaki ribolov ili ribolov pojedinih vrsta riba.
Na osnovu metereoloških, hidroloških i bioloških pokazatelja Ministarstvo može, po prethodno pribavljenom mišljenju naučne ustanove, promijeniti režim ribolova ili perioda lovostaja za pojedine vrste riba u ribolovnim vodama.

Član 34

Pojedine ribolovne vode ili njihovi dijelovi koji su povoljni za prirodno razmnožavanje riba i ishranu ribljeg podmlatka mogu se proglasiti ribljim plodištima.
Na ribljim plodištima zabranjeno je loviti ribu, vaditi šljunak, pijesak, kamen, panjeve i vršiti druge radnje koje mogu smetati mriješćenju riba.
Riblja plodišta, na predlog naučne ustanove, utvrđuje Ministarstvo.

Član 35

Pojedine ribolovne vode ili njihovi dijelovi mogu se proglasiti rezervatima ako je to u interesu unapređivanja ribarstva i zaštite ribljeg fonda.
Proglašenje rezervata vrši Ministarstvo.
Aktom o proglašenju rezervata određuju se njegove granice i uslovi pod kojima se u njemu može vršiti ribolov.

Član 36

Privredno društvo i preduzetnik može na dijelu ribolovne vode koji je ustupljen na korišćenje da izvrši ograđivanje ili pregrađivanje ribolovne vode u svrhu obezbjeđenja uslova za intenzivni uzgoj ribe i ostale vodene faune, ako se time ne mijenja vodni režim, ekološka ravnoteža i vrijednost ambijenta.
Odobrenje za pregrađivanje ili ograđivanje dijela ribolovne vode izdaje Ministarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju naučne ustanove i državnog organa uprave nadležnog za vode, osim za ribolovne vode u Nacionalnom parku.
Odobrenje iz stava 2 ovog člana izdaje se za period od 10 godina, uz mogućnost produženja.

Član 37

Privredno društvo i preduzetnik kome je riblji fond ustupljen na korišćenje dužan je preduzeti sve mjere koje doprinose unapređivanju ribljeg fonda, podizanju mrestilišta i sl.
Za potrebe mrestilišta matična riba može se loviti u vrijeme lovostaja na ribljim plodištima, ribolovnim zabranima i rezervatima, uz odobrenje Ministarstva.
Riba ulovljena u svrhu dobijanja ikre mora se vratiti živa u vodu.

Član 38

Pravno ili fizičko lice koje svojom protivpravnom radnjom pričini štetu ribljem fondu dužno je da tu štetu naknadi korisniku ribljeg fonda.

Član 39

Naknada štete pričinjena protivpravnim radnjama na ribljem fondu obračunava se prema cjenovniku za naknadu ribolovne štete, koji propisuje Ministarstvo.
Sredstva ostvarena od naknade štete uplaćuju se na račun korisnika ribljeg fonda i koriste se isključivo za unapređivanje i zaštitu ribljeg fonda na toj ribolovnoj vodi.

Član 40

Poslove poribljavanja ribolovnih voda i troškove poribljavanja snosi korisnik ribljeg fonda u ribolovnoj vodi koja se poribljava u skladu sa ribolovnom osnovom.
Poribljavanje se može vršiti samo sa autohtonim vrstama riba.
Ribolovne vode se mogu poribljavati samo sa mlađi koja ima porijeklo iz voda istog ribolovnog sliva kome pripada ribolovna voda koja se poribljava.
Poribljavanje se vrši sa mlađi uz potvrdu o porijeklu i potvrdu o zdravstvenom stanju koju izdaje republički veterinarski inspektor, a u prisustvu inspektora nadležnog za poslove ribarstva.
Izuzetno, poribljavanje se na određenim lokacijama ribolovnih voda može obavljati i oploženom ikrom, slobodnim embrionima, larvama i adultima, uz odobrenje Ministarstva, ako postoji ugroženost ribljeg fonda u ribolovnoj vodi i ako nema druge mlađi za poribljavanje.
Investitor je dužan da, pri izgradnji novih akumulacija i izmještanja riječnih tokova, u prvih šest godina, u cjelosti, finansira troškove poribljavanja, u skladu sa ribolovnom osnovom, zbog devastacije ribljeg fonda promjenom životne sredine.
Korisnik akumulacija dužan je korisnicima ribljeg fonda na tim akumulacijama da nadoknadi 1/2 troškova poribljavanja koji je predviđen ribolovnom osnovom.

Član 41

Vlasnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala dužni su da uzgrade i održavaju odgovarajuće uređaje koji sprječavaju ulaz ribe u kanale, a korisnici brana su dužni da obezbijede adekvatne riblje prolaze (staze), ukoliko za to ima biološkog opravdanja.
U vrijeme biološkog minimuma zabranjeno je vršiti sve vrste ribolova i druge aktivnosti koje ugrožavaju riblji fond.

Član 42

Ukoliko dođe do promjene fizičkih, hemijskih ili bioloških odlika ribolovne vode koja će štetno djelovati na riblji fond, odnosno ugroziti riblji fond ili postoji opravdana sumnja da će do toga doći, korisnik ribljeg fonda je dužan da preduzme odgovarajuće mjere radi očuvanja ribljeg fonda.
Izlov ugroženog ribljeg fonda i njegovo premještanje u drugu ribolovnu vodu radi očuvanja, u smislu stava 1 ovog člana, korisnik obavlja na osnovu dozvole Ministarstva.
Korisnik ribljeg fonda je dužan da mjere iz stava 2 ovog člana vrši u prisustvu inspektora za slatkovodno ribarstvo.
Korisnik ribljeg fonda je dužan da, po izvršenim mjerama iz stava 2 ovog člana, podnese Ministarstvu izvještaj o količini i vrsti ribe, vremenu obavljanja izlova, mjestu i načinu izlova i premještanja, odnosno korišćenju ribolovnih sredstava i alata za obavljeni izlov i premještanje ribljeg fonda.
Troškove sprovođenja mjera iz stava 2 ovog člana snosi korisnik ribljeg fonda.

VI. ČUVANjE RIBLjEG FONDA U RIBOLOVNIM VODAMA

Član 43

Korisnik ribljeg fonda dužan je da organizuje čuvarsku službu na ribolovnoj vodi ili dijelu ribolovne vode u kojem je ostvario pravo korišćenja ribljeg fonda, radi čuvanja ribljeg fonda i kontrole obavljanja ribolova.
Čuvanje ribljeg fonda može da vrši lice koje je završilo najmanje osnovnu školu i ima položen ispit za ribočuvara ( u daljem tekstu: ribočuvar).
Ribočuvar vrši službu čuvanja u službenom odijelu i ima službenu legitimaciju.
Čuvanje ribolovnih voda vrše i pripadnici organa policije na području na kojem vrše svoju redovnu dužnost.
Stručni ispit za ribočuvara polaže se pred komisijom koju obrazuje Ministarstvo.
Propis o službenom odijelu i legitimaciji, kao i program i način polaganja ispita za ribočuvara donosi Ministarstvo.

Član 44

Lice koje lovi ribu ili se sa ribolovnim sredstvima, alatom i drugim predmetima za ribolov nalazi na udaljenosti od 200 m od ribolovne vode dužno je da na zahtjev ribočuvara pokaže ribolovnu dozvolu, ribolovna sredstva, alat, druge predmete i ulovljenu ribu.
Ako ribočuvar zatekne na ribolovnim vodama lice koje obavlja sportsko-rekreativni ribolov bez dozvole dužan je da odmah sačini zapisnik i isti dostavi inspektoru za slatkovodno ribarstvo.
Korisnik ribljeg fonda može neposredno podnijeti prijavu za pokretanje prekršajnog ili krivičnog postupka nadležnom organu.
Ribočuvar je ovlašćen da privremeno, uz potvrdu, oduzme ulov, ribolovna sredstva i alat, kao i druge predmete koji su korišćeni, ako postoji osnovana sumnja da su upotrijebljeni ili namijenjeni za izvršavanje radnji koje su zabranjene ovim zakonom.
Ribočuvar je dužan da oduzeti ulov, ribolovna sredstva, alat i druge predmete iz stava 4 ovog člana, bez odlaganja, preda korisniku ribljeg fonda.
Korisnik ribljeg fonda, osim ulova, ne može raspolagati oduzetim ribolovnim sredstvima, altom i drugim predmetima (prodati, uništiti i sl.), do okončanja postupka.

VII. EVIDENCIJA O RIBOLOVU I AKVAKULTURI

Član 45

Privredna društva i preduzetnici koji obavljaju privredni ribolov, odnosno akvakulturu dužni su da vode dnevnik ulova i dnevnik uzgoja.
Korisnik ribljeg fonda je dužan da vodi evidenciju o broju izdatih dozvola za sportsko-rekreativni ribolov i količini ulova.
Korisnik dozvole za sportsko-rekreativni ribolov dužan je da redovno popunjava evidencioni karton koji je sastavni dio ribolovne dozvole.
Podaci iz evidencije ulova sportsko-rekreativnih ribolovaca sastavni su dio godišnjeg izvještaja korisnika ribljeg fonda, koji dostavlja Ministarstvu.
Izvještaj iz stava 4 ovog člana dostavlja se najkasnije do 15. januara tekuće za prethodnu godinu.
Obrazac, sadržinu i način vođenja dnevnika iz stava 1 ovog člana, obrazac evidencionog kartona i način vođenja iz st. 2 i 3 ovog člana, kao i sadržaj izvještaja iz stava 5 ovog člana propisuje Ministarstvo.

VIII. PROMET RIBA I OSTALE VODENE FAUNE

Član 46

Promet ribe i ostale vodene faune mogu obavljati privredna društva i preduzetnici koji imaju dozvolu za obavljanje privrednog ribolova, kao i fizička lica iz člana 15 stav 3 ovog zakona.
Privredna društva, preduzetnici i fizička lica iz stava 1 ovog člana dužna su da, pri stavljanju ribe i ostale vodene faune u promet, izdaju kupcu potvrdu ( račun ) u koji je upisan broj dozvole, vrsta i količina ribe i ostale vodene faune koja je prodata, ime kupca i datum prodaje.
Ribe i ostala vodena fauna mogu se stavljati u promet ako ih prati uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti.
Promet ribe i ostale vodene faune obavlja se u ribnjacima, specijalizovanim prodavnicama i na pijacama.
Uslove koje moraju ispunjavati specijalizovane prodavnice i pijace za promet ribe i ostale vodene faune propisuje Ministarstvo.

IX. INSPEKCIJSKI NADZOR

Član 47

Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo preko inspektora za slatkovodno ribarstvo u skladu sa zakonom.

1. Ovlašćenja inspektora

Član 48

Inspektor za slatkovodno ribarstvo vrši nadzor naročito u odnosu na :
1) korišćenje ribljeg fonda u skladu sa ribarskom osnovom i godišnjim planom;
2) obavljanje ribolova u dozvoljenim ribolovnim vodama, s dozvoljenim sredstvima i na propisani način;
3) obilježavanje ribolovnih voda u skladu sa ovim zakonom;
4) zaštitu ribljeg fonda i ostale vodene faune i očuvanje biodiverziteta ribolovnih voda;
5) obavljanje akvakulture u skladu sa ovim zakonom;
6) primjenu propisane zabrane lova riba, odnosno zabranu preduzimanja drugih radnji u ribolovnim vodama u skladu sa ovim zakonom;
7) sprovođenje propisanih mjera u prirodnim ribljim plodištima u skladu sa ovim zakonom;
8) poribljavanje ribolovnih voda;
9) proizvodnju i promet ribe i ostale vodene faune;
10) vršenje privrednog, sportsko-rekreativnog ribolova, ribolova u naučno-istraživačke svrhe i elektroribolova u skladu sa propisanim uslovima;
11) zabranu unošenja novih vrsta riba;
12) objekte za promet ribe i ostale vodene faune, skladišta i restorane.

2. Upravne mjere i radnje

Član 49

Pored upravnih mjera i radnji propisanih zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor, inspektor za slatkovodno ribarstvo, kada utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis, obavezan je da:
1) zabrani postavljanje plivajućih kaveza u ribolovnu vodu ili ograđivanje i pregrađivanje dijela ribolovne vode ako je izvršeno bez dozvole;
2) zabrani na ribolovnoj vodi lov riba, odnosno preduzimanje drugih radnji koje su suprotne ovom zakonu;
3) naredi korisniku ribljeg fonda u ribolovnoj vodi na kojoj se nalaze prirodna riblja plodišta da sprovede propisane mjere u skladu sa ovim zakonom;
4) zabrani poribljavanje ribolovne vode ukoliko je u suprotnosti sa ovim zakonom;
5) zabrani izgradnju ili rekonstrukciju vodoprivrednog objekta ili postrojenja i drugih radova i aktivnosti na ribolovnoj vodi koji sprječavaju nesmetan mrijest i migraciju riba bez odobrenja Ministarstva i da naloži mjere za očuvanje i zaštitu ribljeg fonda;
6) zabrani obavljanje ribolova na poplavljenom području i naredi preduzimanje mjera za očuvanje ribe sa poplavljenog područja;
7) zabrani ispuštanje štetnih i opasnih materija u ribolovnu vodu kojima se narušavaju njene fizičke, hemijske i biološke odlike, odnosno preduzimanje mjera koje dovode do promjene hidrološkog režima;
8) zabrani deponovanje i odlaganje smeća i drugog otpada na obalama ribolovnih voda i u ribolovnoj vodi;
9) zabrani unošenje nove vrste ribe u ribolovnoj vodi bez odobrenja Ministarstva;
10) zabrani privredni, rekreativni, sportski, naučnoistraživački i elektroribolov, ako se ne vrši u skladu sa ovim zakonom;
11) zabrani lov ribe nedozvoljenim ribolovnim sredstvima, alatom i drugim predmetima;
12) zabrani promet riba koji nije u skladu sa ovim zakonom;
13) privremeno oduzme ulov, ribolovna sredstva, alate i druge predmete koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni izvršenju radnji suprotno ovom zakonu;
14) trajno oduzme neobilježene alate za privredni ribolov nađene u ribolovnoj vodi i preda ih korisniku.

X. KAZNENE ODREDBE

Član 50

Novčanom kaznom od dvjestostrukog do tristostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj organ, privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, ako:
1) ustupa riblji fond za korišćenje bez javnog oglašavanja duže od godinu dana (član 7);
2) ustupa pravo korišćenja ribljeg fonda drugim licima (član 9);
3) u ribolovnim zabranima vrši ribolov i druge aktivnosti koje ometaju mrijest, razvoj i kretanje riba, osim ribolova u naučno istraživačke svrhe (član 10 stav 3);
4) ne obilježi vidno granice ribolovnog zabrana i ribljeg plodišta u roku od dva mjeseca od dana potpisivanja ugovora i iste ne održava (član 10 stav 4);
5) ne dostavi Ministarstvu godišnji plan korišćenja i unapređivanja ribljeg fonda do 31. decembra tekuće za narednu godinu (član 11 stav 1);
6) vrši privredni ribolov a ne ispunjava propisane uslove (član 15);
7) obavlja akvakulturu bez odobrenja Ministarstva (član 22 stav 1);
8) postupa suprotno članu 27 ovog zakona;
9) lovi ribu na odstojanju manjem od 200 metara udaljenosti od zatvaračnice i ispusta na brani bez posebnog odobrenja (član 28 stav 1 tačka 1);
10) unosi nove vrste riba u ribolovne vode (član 28 stav 1 tačka 2);
11) obavlja plavljenje balvana i drugog drveta na ribolovnim vodama za vrijeme mrijesta riba i niskog vodostaja bez posebnog odobrenja (član 28 stav 1 tačka 3);
12) vrši plavljenje balvana i drugog drveta na pojedinim ribolovnim vodama i djelovima tih voda bez odobrenja Ministarstva (član 28 stav 2);
13) pri projektovanju i građenju brana i drugih pregrada na ribolovnim vodama nije obezbijedio uređaj za slobodan prolaz riba na njihovom prirodnom putu i baražnog sistema za sprječavanje prolaza riba u odvodne kanale (član 29);
14) postupa suprotno članu 30 ovog zakona;
15) ribe koje su ulovljene prije ustanovljavanja lovostaja stavlja u promet poslije proteka 24 časa od ustanovljavanja lovostaja (član 31 stav 1);
16) ne vrši poribljavanje ribolovnih voda u skladu sa članom 40 ovog zakona;
17) kao vlasnik dovodnih, turbinskih i drugih kanala ne ugradi i ne održava odgovarajuće uređaje koji sprječavaju ulaz ribe u te kanale, a korisnici brana ne obezbijede adekvatne riblje prolaze (staze) ukoliko za to ima biološkog opravdanja i u vrijeme biološkog minimuma vrši ribolov i druge aktivnosti koje ugrožavaju riblji fond ( član 41);
18) ne sprovodi mjere očuvanja ribljeg fonda i ne dostavlja izvještaj o sprovdenim mjerama u skladu sa članom 42 ovog zakona.
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u privrednom društvu, odnosno drugom pravnom licu novčanom kaznom od petnaestostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori.
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana može se kazniti fizičko lice novčanom kaznom od desetostrukog do petnaestostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori.
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana inspektor može naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja fizičkom licu u visini trostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori.

Član 51

Novačnom kaznom od stostrukog do dvjestostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj privredno društvo i preduzetnik, ako:
1) obavlja sportsko-rekreativni ribolov suprotno članu 17 ovog zakona;
2) ulovljenu ribu u sportsko-rekreativnom ribolovu stavlja u promet (član 18 stav 6);
3) vrši naučno istraživački ribolov bez odobrenja Ministarstva (član 20 stav 1);
4) vrši ribolov električnom strujom (elektroribolov) bez odobrenja Ministarstva (član 21 stav 1);
5) ne sačinjava zapisnik o izvršenom elektroribolovu (član 21 stav 2);
6) vrši ribolov sa aparatom za elektroribolov sa aparatom koji izaziva uginuće riba (član 21 stav 3);
7) vrši ribolov na udaljenosti manjoj od 100 metara od oznake za položaj ribnjaka i približava se ribnjaku na udaljenosti manjoj od 50 metara od oznake (član 25);
8) ne vrši praćenje zdravstvenog stanja riba i ostale vodene faune u ribnjacima (član 26);
9) za ribu koju stavlja u promet, a na koju se odnosi lovostaj nema pisani dokaz o proizvođaču, odnosno uvozniku ribe, vrsti i količini ribe, kao i datumu i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe (član 31 stav 2);
10) vrši lov ribe koja nema propisanu veličinu i vrše promet te ribe bez pisanog dokaza o proizvođaču, odnosno uvozniku ribe, vrsti i količini ribe, kao i datumu i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe (član 32);
11) vrši pregrađivanje i ograđivanje dijela ribolovne vode bez odobrenja Ministarstva (član 36 stav 2);
12) ne preduzima mjere koje doprinose unapređivanju ribljeg fonda, podizanju mrestilišta, ribnjaka i dr. (član 37 stav 1);
13) lovi matičnu ribu za potrebe mrestilišta u vrijeme lovostaja na ribljim plodištima, ribolovnim zabranama i rezervatima bez odobrenja Ministarstva (član 37 stav 2);
14) ulovljenu ribu u svrhu dobijanja ikre ne vrati živu u vodu (član 37 stav 3);
15) ne organizuje čuvarsku službu (član 43 stav 1);
16) ne sačini zapisnik o vršenju sportsko-rekreativnog ribolova bez dozvole i isti ne dostavi inspektoru za slatkovodno ribarstvo (član 44 stav 2);
17) ne podnosi izvještaj Ministarstvu u skladu sa članom 44 stav 4 ovog zakona;
18) ne oduzme privremeno, uz potvrdu, ribolovna sredstva, alat i druge predmete koji su korišćeni ili postoji osnovna sumnja da su upotrijebljeni ili namijenjeni za izvršenje radnji koje su zabranjene ovim zakonom i iste bez odlaganja ne preda korisniku ribljeg fonda (član 44 st. 3 i 4);
19) postupa suprotno članu 46 ovog zakona.
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u privrednom društvu odnosno drugom pravnom licu novčanom kaznom od petnaestostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori.
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana može se kazniti fizičko lice novčanom kaznom od desetostrukog do petnaestostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori.
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana inspektor može naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja fizičkom licu u visini trostrukog iznosa najniže cijene rada u Crnoj Gori.

XI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 52

Privredna društva i preduzetnici koji se bave privrednim ribolovom i akvakulturom dužni su da usklade poslovanje sa ovim zakonom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 53

Sportsko ribolovna društva izdavaće dozvole za obavljanje sportsko-rekreativnog ribolova do ustupanja ribljeg fonda za obavljanje sportsko-rekreativnog ribolova u skladu sa ovim zakonom.

Član 54

Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja propisa iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se propisi donijeti na osnovu Zakona o slatkovodnom ribarstvu ("Službeni list SRCG", br. 39/76, 51/76, 34/88 i "Službeni list RCG", broj 4/92).

Član 55

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o slatkovodnom ribarstvu ("Službeni list SRCG", br. 39/76, 51/76, 34/88 i "Službeni list RCG ", broj 4/92).

Član 56

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
SU-SK Broj 01-532/10
Podgorica, 27. novembra 2007. godine
Skupština Crne Gore
Predsjednik, Ranko Krivokapić, s.r.