------------------
NAPOMENA REDAKCIJE:
Zakon je prestao da važi na osnovu Zakona o interventnim nabavkama ("Sl. list RCG", br. 69/04)
------------------
ZAKON
O ROBNIM REZERVAMA
(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 56/92)
IOSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se formiranje, obnavljanje i korišćenje robnih rezervi u Republici Crnoj Gori (u daljem tekstu: robne rezerve), obezbjeđivanje i održavanje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih rezervi, poslovanje robnim rezervama i finansiranje tih rezervi.
Član 2.
Robne rezerve čine osnovni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, rezerve mesa u živoj stoci, sirovine, nafta i naftni derivati, reprodukcioni materijal i industrijski proizvodi, ljekovi i sanitetski materijal.
U cilju racionalizacije poslovanja robnih rezervi i privrede, mogu se obrazovati novčane rezerve.
Struktura i obim robnih rezervi utvrđuje se godišnjim programom.
Član 3.
Robne rezerve obrazuju se i koriste za:
1. obezbjeđivanje potreba Republike za slučaj vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti i rata, i
2. intervencije na tržištu radi obezbjeđenja stabilnosti proizvodnje određenih proizvoda i sprečavanja, odnosno otklanjanja većih poremećaja na tržištu.
Član 4.
Poslovanje robnim rezervama vrši Republička direkcija za robne rezerve (u daljem tekstu: Direkcija).
Robne rezerve su jedinstvene.
Direkcija ima svojstvo pravnog lica i posluje po tržišnim principima.
Sjedište Direkcije je u Podgorici.
Član 5.
Rukovođenje Direkcijom i upravljanje ostvarivanjem funkcije robnih rezervi vrši direktor Direkcije, koga imenuje Vlada Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).
IIFORMIRANjE, OBNAVLjANjE I KORIŠĆENjE ROBNIH REZERVI
Član 6.
Formiranje, obnavljanje, korišćenje i teritorijalni razmještaj robnih rezervi i obezbjeđivanje i održavanje skladišnog prostora za njihov smještaj i čuvanje vrši se na osnovu godišnjeg programa zasnovanog na bilansima proizvodnje, potrošnje i spoljno trgovinske razmjene.
Godišnji program donosi Vlada na predlog Direkcije uz prethodno mišljenje ministarstava nadležnog za poslove trgovine.
Član 7.
Formiranje robnih rezervi vrši se kupovinom robe, ugovaranjem proizvodnje i razmjenom robe.
Obnavljanje robnih rezervi vrši se prodajom robe, kupovinom robe, ugovaranjem proizvodnje, razmjenom robe i davanjem robe na zajam.
Formiranje i obnavljanje robnih rezervi može se vršiti i drugim odgovarajućim pravnim poslovima u skladu sa zakonom.
Korišćenje robnih rezervi podrazumijeva namjensku upotrebu istih u skladu sa ovim zakonom.
Član 8.
Godišnji program robnih rezervi donosi se u skladu sa mjerama tekuće ekonomske politike i bilansom komercijalnih potreba Republike.
Programom iz stava 1. ovog člana utvrđuje se: vrsta, naziv, količina, kvalitet i vrijednost robe koja se formira i obnavlja, potreban iznos sredstava, uslovi korišćenja i drugi uslovi od značaja za korišćenje robnih rezervi.
Član 9.
Direkcija može vršiti kupovinu i prodaju robe u zemlji i inostranstvu i koja nije predviđena programom, ukoliko ta kupovina ili prodaja robe obezbjeđuje pozitivne finansijske efekte u poslovanju ili obezbjeđenju programsko-strukturno uravnoteženje robnih rezervi.
Za vršenje poslova iz stava 1. ovog člana Direkcija je dužna pribaviti mišljenje ministarstva nadležnog za poslove trgovine i saglasnost Vlade.
Član 10.
Direkcija neposredno kupuje robu za robne rezerve po tržišnim ili propisanim cijenama.
Član 11.
Robne rezerve održavaju se povremenim obnavljanjem, zavisno od vrste i prirode robe i njenog vremenskog trajanja, a u skladu sa godišnjim programom.
Direkcija je dužna da preuzme sve neophodne mjere radi blagovremenog sprečavanja nastanka materijalne štete na robi, obuhvatajući i mjere za njihovu blagovremenu prodaju, odnosno ponovnu kupovinu.
Član 12.
Robnim rezervama posluje se na način i po propisima koji važe za preduzeća, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
U poslovanju robnim rezervama Direkcija zaključuje ugovore: o kupoprodaji, o smještaju, čuvanju i obnavljanju robnih rezervi; izgradnji i obezbjeđenju skladišnog prostora, prostora za smještaj i čuvanje robnih rezervi, ugovor o kontroli robe i usluge, ugovor o osiguranju i drugim poslovima iz djelokruga svog rada.
Član 13.
Radi stabilizacije proizvodnje, tržišta, cijena, zaštite domaće proizvodnje i unapređenja izvoza, robne rezerve se obrazuju:
1. Kupovinom ponuđenih količina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda standardnog kvaliteta, za koje su propisane zaštitne cijene, ukoliko su tržišne cijene niže od zaštitnih ili u slučaju potrebe organizcije izvoza poljoprivrednih proizvoda.
2. Kupovinom ostalih proizvoda iz člana 2. ovog zakona.
3. Prodajom roba iz rezervi po cijenama, koje, po pravilu ne mogu biti niže od zaštitnih cijena.
4. Izvozom tržišnih viškova iznad bilansnih potreba Republike.
5. Uvozom robe za intervencije na tržištu.
6. Učešćem u pokrivanju troškova, čuvanja određenih vrsta sirovina i gotovih proizvoda preduzeća i ustanova.
7. Davanjem robe na zajam zainteresovanim preduzećima uz obavezu da se u robne rezerve vrati roba iste vrste, količine i kvaliteta.
Vlada će propisati bliže uslove u pogledu davanja na zajam pojedinih vrsta roba iz robnih rezervi.
IIISMJEŠTAJ I ČUVANjE ROBNIH REZERVI
Član 14.
Radi smještaja i čuvanja robnih rezervi, Direkcija obezbjeđuje skladišni prostor kupovinom, izgradnjom, odnosno zajedničkom izgradnjom sa drugim zainteresovanim subjektima i uzimanjem skladišnog prostora u zakup.
Međusobni odnosi Direkcije i drugih subjekata u vezi obezbjeđivanja i korišćenja skladišnog prostora, uređuje se ugovorom.
Član 15.
Izgradnja skladišnog prostora za potrebe robnih rezervi utvrđuje se godišnjim programom.
Godišnjim programom izgradnje skladišnog prostora utvrđuju se vrste objekata po namjeni i veličini, rokovi izgradnje, izvori i visina potrebnih sredstava.
Godišnji program izgradnje skladišnog prostora i finansijski plan za njegovo ostvarivanje donosi Vlada na predlog Direkcije.
Član 16.
Preduzeće i drugo pravno lice kome se na osnovu ugovora, u skladu sa ovim zakonom, povjere na čuvanje i uskladištenje robne rezerve, ne može bez pismenog naloga Direkcije tu robu koristiti, otuđiti, zamijeniti robom druge vrste ili kvaliteta, kao ni preskladištiti je u drugo skladište, niti skladištem koje mu je povjereno na čuvanje raspolagati, mijenjati mu namjenu i koristiti na drugi način.
Izuzetno ugovorom o čuvanju robnih rezervi može se zavisno od vrste i kvaliteta robe, predvidjeti da obnavljanje robe vrši preduzeće, odnosno drugo pravno lice kome su robne rezerve povjerene na čuvanje, i to putem sukcesivnog korišćenja pojedinih količina robe i njihovom popunom istom vrstom, količinom i kvalitetom robe i to isključivo na osnovu pismenog odobrenja Direkcije.
IVPOSLOVANjE ROBNIM REZERVAMA
Član 17.
Sredstva za potrebe robnih rezervi obezbjeđuju se iz budžeta Republike, prihoda koje Direkcija ostvari u obavljanju svojih poslova, kredita i drugih izvora.
Član 18.
U poslovanju robnim rezervama Direkcija zaključuje ugovore o poslovima robnog prometa i druge ugovore na način i pod uslovima koji su predviđeni za preduzeće, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Za obaveze nastale po ugovorima iz stava 1. ovog člana Direkcija odgovara sredstvima kojima raspolaže.
Direkcija poslovanje robnim rezervama obavlja preko žiro računa.
Član 19.
Sredstva za obrazovanje i obnavljanje robnih rezervi, obezbeđivanje i održavanje skladišta za njihov smještaj i čuvanje i opremu tih skladišta utvrđuju se i raspoređuju finansijskim planom Direkcije.
Član 20.
Finansijskim planom Direkcije sredstva iz člana 20. ovog zakona utvrđuju se i raspoređuju za:
1. formiranje, korišćenje, obnavljanje i skladištenje robnih rezervi
2. obezbjeđivanje, održavanje i oprema skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih rezervi.
3. preradu, doradu i pakovanje robe.
Član 21.
Direkcija utvrđuje rezultate poslovanja i raspoređuje sredstva ostvarena svojim godišnjim obračunom.
Godišnji obračun Direkcije donosi direktor Direkcije, za saglasnost Vlade.
Uz godišnji obračun, Direkcija dostavlja Vladi i izvještaj o poslovanju robnim rezervama.
Član 22.
Radi ostvarivanja principa samofinansiranja Direkcija može svoja slobodna novčana sredstva plasirati bankama, finansijskim organizacijam i preduzećima, direktno ili posredstvom tržišta novca i kratkoročnih hartija od vrijednosti i tržišta kapitala, a u cilju očuvanja integriteta robe i sredstava sticanja prihoda za finansiranje robnih rezervi.
Plasman sredstava iz stava 1. ovog člana vrši se u obliku kratkoročnih pozajmica i kupovinom kratkoročnih hartija od vrijednosti pri čemu ugovorena kamata po pravilu ne može biti niža od kamatne stope po kojoj se plasiraju sredstva na tržištu novca i hartija od vrijednosti.
Član 23.
Ukoliko Direkcija u toku realizacije godišnjih programskih dokumenata nije u mogućnosti da u okviru svog poslovanja obezbijedi integritet robe i sredstava, dužna je da o tome obavijesti Vladu i predloži odgovarajuće mjere kojima će se obezbijediti neophodna sredstva u cilju obezbeđivanja roba i sredstava i radi izvršenja ciljeva utvrđenih godišnjim programom ili predloži njegov rebalans.
VPOSLOVANjE ROBNIM REZERVAMA ZA SLUČAJ VANREDNOG STANjA, NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI I RATA
Član 24.
Za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti i rata o formiranju, obnavljanju i korišćenju robnih rezervi odlučuje Vlada.
Robne rezerve iz stava 1. ovog člana koriste se i za potrebe Vojske Jugoslavije.
Član 25.
Preduzeća koja su u skladu sa propisima obavezna da u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti proizvode određenu robu dužna su da, na osnovu akta Vlade, proizvode, odnosno prodaju robu za formiranje i obnavljanje robnih rezervi.
Član 26.
Finansijska sredstva za namjene iz čl. 24. i 25. ovog zakona utvrđuju se i koriste na osnovu finansijskog plana koji donosi Vlada na predlog ministarstva nadležnog za poslove trgovine po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstava nadležnih za poslove poljoprivrede i odbrane.
VIPRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 27.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o robnim rezervama ("Službeni list SRCG", broj 29/90).
Član 28.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".