ZAKON

O RATIFIKACIJI KONVENCIJE O POLICIJSKOJ SARADNjI U JUGOISTOČNOJ EVROPI

(Objavljen u "Sl. listu CG", broj 1 od 10. januara 2008)

Član l

Ratifikuje se Konvencija o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi potpisana 5. maja 2006.godine u Beču u originalu na engleskom jeziku.

Član 2

Tekst Konvencije u oirginalu na engleskom jeziku i službenom jeziku koji je u upotrebi u Crnoj Gori glasi:

KONVENCIJA O POLICIJSKOJ SARADNjI U JUGOISTOČNOJ EVROPI

Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Makedonija, Republika Moldavija, državna zajednica Srbija i Crna Gora, Rumunija (u daljem tekstu: ugovorne strane).
U želji da sarađuju radi zajedničkih bezbjednosnih interesa, Odlučne da se efikasno bore protiv prekograničnih prijetnji po javni red i bezbjednost, kao i protiv međunarodnog kriminala, time što će stupiti u bezbjednosno partnerstvo, u cilju daljeg jačanja i unaprijeđenja policijske saradnje, odlučne da dalje jačaju uzajamnu pomoć vezanu za policijska pitanja, složile su se u slijedećem:

Obim Konvencije

Član 1

Ugovorne strane jačaju svoju saradnju u borbi protiv prijetnji po javnu bezbjednost i/ili mir i u prevenciji. otkrivanju i policijskoj istrazi krivičnih djela. Ovo se čini u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, osim ukoliko nije drugačije predviđeno ovom Konvencijom.

Definicije

Član 2

U cilju ove Konvencije:
a) Organ za sprovođenje zakona je svaki službeni organ koji u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom ugovornih strana ima nadležnost neophodnu za primjenu odredbi ove Konvencije;
b) službeno lice je svako lice koje su imenovali organi za sprovođenje zakona;
c) Granice su kopnene granice ugovornih strana, vodene granice, njihovi aerodromi i pomorske luke, definisani nacionalnim zakonom i međunarodno priznati;
d) treća država je svaka država koja nije ugovorna strana;
e) Dozvola za boravak je odobrenje bilo koje vrste izdato od ugovorne strane koja odobrava boravak unutar svoje teritorije. Ova definicija ne obuhvata privremenu dozvolu za boravka na teritoriji ugovorne strane u cilju obrade molbe za davanje azila ili dozvole boravka;
f) Lični podaci su svi podaci koji se odnose na identifikovano fizičko lice ili fizičko lice koje se može identifikovati: ovo drugo je lice koje se može identifikovati, posredno ili neposredno, posebno na osnovu identifikacionog broja ili na osnovu jednog ili više faktora specifičnih za njegov fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet;
g) Obrada ličnih podataka (u daljem tekstu: obrada) je svaka operacija ili niz operacija koje se obavljaju nad ličnim podacima, bez obzira da li se to čini automatski ili ne, kao što su prikupljanje, evidentiranje, organizacija arhiviranje, prilagođavanje ili izmjena, ponovno pronalaženje, konsultacija, korišćenje, otkrivanje slanjem, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, svrstavanje ili kombinovanje, blokiranje, brisanje ili uništavanje;
h) Informacije su lični i nelični podaci.

Opšte mjere saradnje

Član 3

Organi za sprovođenje zakona ugovornih strana u okviru svojih nadležnosti preduzimaju sve mjere u cilju unapređenja njihove saradnje. službeni organi se posebno brinu o:
1. Unapređenju razmjene informacija i struktura komunikacije, tako što:
a) informišu jedni druge o činjenicama slučajeva, vezama između osumnjičenih i tipičnom ponašanju osumnjičenih bez ukazivanja na podatke u vezi sa licima;
b) blagovremeno i neposredno informišu jedni druge , o predstojećim događajima i incidentima od značaja za policiju, bez ukazivanja na podatke u vezi sa licima, kako bi olakšali borbu protiv prijetnji po javni red i bezbjednost tako da se neophodne mjere mogu preduzeti na vrijeme;
c) razmjenjuju značajne informacije, osim podataka u vezi sa licima, da bi olakšali operativno planiranje rutinskih aktivnosti i specijalnih operacija, uključujući kao mjeru predostrožnosti obavještajne podatke o događajima i incidentima koji bi mogli imati uticaja na teritoriji druge ugovorne strane sa kojom sarađuju;
d) pripremaju i redovno ažuriraju zajedničke baze sa podacima o jurisdikcijama i nadležnostima, kao i kontakt podatke, i
e) održavaju radio komunikaciju razmjenom opreme dok se ne uvede jedinstvena radio oprema i frekvencije u svim evropskim zemljama, i pripremaju zajedničke predloge za finansijski povoljno poboljšanje telekomunikacija, naročito radio komunikacija duž granica.
2. Unaprijeđenju saradnje tokom operacija i istraga u cilju prevencije, otkrivanja, istrage i suprotstavljanja prijetnjama, tako što:
a) raspoređuju snage u susjednim graničnim oblastima u skladu sa koordiniranim planiranjem;
b) planiraju i sprovode zajedničke programe u oblasti prevencije kriminala;
c) održavaju redovne sastanke i razgovore u cilju kontrolisanja i održavanja kvaliteta saradnje, raspravljanja o novim strategijama, koordiniranja planova operacija, potraga i patroliranja, razmjene statističkih podataka i koordiniranja programa rada;
d) omogućavaju uzajamne posjete radi obuke i studijske posjete na osnovu sporazuma nadležnih uprava;
e) pozivaju predstavnike drugih ugovornih strana da učestvuju u specijalnim operacijama kao posmatrači.

POGLAVLjEI: OPŠTE ODREDBE

Saradnja po zahtjevu

Član 4

1. Organi za provođenje zakona ugovornih strana po zahtjevu pružaju uzajamnu pomoć u okviru svojih nadležnosti u vidu mjera protiv prijetnji po javni red i/ili bezbjednost(l), prevencije, otkrivanja i istrage krivičnih djela, osim ako se takvim zahtjevom, ili njegovim izvršenjem, mogu baviti samo pravosudni organi u skladu sa zakonima svoje države. Ako organ kome je upućen zahtjev nije nadležan za rad po tom zahtjevu, on proslijeđuje zahtjev nadležnom službenom organu i o tome obavještava organ koji je uputio zahtjev;
2. Organi za sprovođenje zakona u smislu ove Konvencije navedeni su u prilogu ove konvencije. U svakom slučaju ne smije se miješati u nadležnost drugih ministarstava;
3. Ugovorne strane osnivaju ili imenuju nacionalne centralne jedinice. Do osnivanja ili imenovanja nacionalnih centralnih jedinica, koristiće se postojeće strukture u zemljama;
4. Zahtjevi i odgovori na zahtjeve takođe se mogu razmjenjivati, ukoliko se pokaže da je neposredna saradnja svrsishodna, informisanjem Nacionalne centralne jedinice ili postojećih struktura koje se bave takvom procedurom, među službenim organima navedenim u Prilogu, u vezi sa sledećim:
a) ukoliko se službene prekogranične aktivnosti odnose na krivična djela koja će po svoj prilici biti istražena od strane organa za sprovođenje zakona granične regije, ili
b) ukoliko se zahtjevi za pomoć u sprječavanju neposrednih prijetnji po javni red i/ili bezbjednost ne mogu inače poslati na vrijeme preko uobičajenih kanala između nacionalnih centralnih jedinica.
5. Zahtjevi se mogu posebno odnositi na:
a) Identifikaciju vlasnika i korisnika motornih vozila, svih tipova plovila i vazduhoplova:
- na zahtjev jedne ugovorne strane, ugovorna strana kojoj je upućen zahtjev šalje podatke iz arhive o motornih vozilima, svim tipovima plovila i vazduhoplova, kao i podatke o vlasnicima i korisnicima, ukoliko su ovi podaci potrebni radi identifikacije lica u svojstvu vlasnika/korisnika istih, ili radi identifikacije vozila koje koristi lice, ili podatke o vozilu koji su potrebni radi prevencije i borbe protiv krivičnih djela, i zaštite od prijetnji po javni red i/ili bezbjednost;
- organi za sprovođenje zakona ugovorne strane koja upućuje zahtjev mogu proslijediti zahtjev organu/organima održava/ju bazu podataka o registracijama vozila, ili u hitnim i sličnim slučajevima, ukoliko se od odgovarajućih organa traži informacija o registarskim brojevima svih tipova plovila, organu za sprovođenje zakona ugovorne strane kojoj je upućen zahtjev;
b) Informacije o vozačkim dozvolama i dokumentima o vozilima kao i o odgovarajućim vozačkim odobrenjima i dokumentima;
c) Utvrđivanje mjesta prebivališta, mjesta boravišta i boravišne dozvole;
d) Identifikaciju pretplatnika na telefone i drugu telekomunikacionu opremu;
e) Identifikaciju pojedinaca, mrtvih tijela ili djelova mrtvih tijela;
f) Informacije o porijeklu predmeta, kao što su vatreno oružje, municija eksplozivi, eksplozivne naprave, motorna vozila, svi tipovi plovila i vazduhoplova i kulturna dobra;
g) Potragu za traženim licima i imovinom;
h) iniciranje i koordinaciju mjera potrage;
i) Policijske informativne razgovore i saslušanja, posebno one na osnovu kojih se utvrđuje spremnost lica da pruži informacije;
j) Informacije o istrazi na mjestu zločina, sakupljanju dokaza, procjeni i analizi dokaza;
k) Konkretne mjere radi obezbjeđenja zaštite svjedoka;
1) Razmjenu informacija u slučajevima hitnih potraga;
m) Saradnju i razmjenu informacija u vezi sa kontrolisanjem mase na javnim okupljanjima.
6. Zahtjevi i odgovori na zahtjeve upućuju se u pisanom obliku (faksom ilie-mail-om). U slučaju slanja podataka koji se odnose na lica, mora se odabrati bezbjedan način prenosa uzimajući u obzir osjetljivost podataka. U hitnim slučajevima, zahtjevi se mogu uputiti usmeno, međutim, odmah zatim mora se poslati pismena potvrda. Pismeni odgovor će uslijediti samo nakon prijema pismene potvrde. Ugovorne strane Konvencije obezbjeđuju da samo ovlašteno osoblje ima pristup sredstvu komunikacije koje se koristi.

Obim razmjene informacija

Član 5

1. Tokom saradnje u cilju prevencije, otkrivanja i istrage krivičnih djela, naročito na polju organizovanog kriminala, službeni organi ugovornih strana po zahtjevu razmjenjuju slijedeće informacije:
a) o podacima pojedinaca umješanih u organizovani kriminal, obavještajnim podacima o vezama između osumnjičenih i lica pod sumnjom u vezi sa izvršenjem krivičnih djela, njihovim saznanjima o strukturi kriminalnih organizacija i grupa, kao i o tipičnim obrascima ponašanja osumnjičenih i lica pod sumnjom ili osumnjičenih grupa ili grupa pod sumnjom; informacije o krivičnim djelima u pripremi, u pokušaju ili izvršenim krivičnim djelima, posebno o vremenu, mjestu i tipu krivičnog djela, detalji o stvarima ili oštećenoj imovini, o obavještajnim podacima o posebnim okolnostima i o relevantnim zakonskim odredbama, ukoliko je to neophodno radi prevencije, otkrivanja i istrage krivičnih djela;
b) o metodama i novim oblicima prekograničnog kriminala;
c) o kriminološkim i drugim rezultatima istraživanja o kriminalu, detaljima o praksi vođenja istrage, radnim sredstvima i metodama koje imaju za cilj njihov dalji razvoj;
d) po zahtjevu ona jedna drugoj pružaju obavještajne podatke i/ili uzorke predmeta ili imovine koja je oštećena tokom izvršenja krivičnih djela, ili je korišćena ili namjeravana da bude korišćena da se izvrši krivično djelo ili koja je posledica izvršenog zločina;
e) o zakonima na snazi koje se odnose na krivična djela koja su predmet ove Konvencije;
f) o prihodima od krivičnih djela i imovini stečenoj putem izvršenja ili učestvovanja u izvršenju krivičnih djela.
2. Pri dobijanju informacija korišćenjem specijalnih metoda, službeni organi ugovornih strana sarađuju u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvima. Ugovorne strane preuzimaju obavezu da obezbjede barem isti standard zaštite podataka prenijetih tokom takve razmjene informacija kao što to propisuju odredbe nacionalnih zakona njihovih država.

Razmjena informacija bez zahtjeva

Član 6

U određenim slučajevima, organi za sprovođenje zakona ugovornih strana pružaju jedni drugima informacije bez upućenog zahtjeva, ukoliko, na osnovu dokazanih činjenica, postoji razlog za pretpostavku da je takva informacija neophodna u borbi protiv konkretnih prijetnji pojavni red i/ili bezbjednost, ili radi prevencije, otkrivanja i istrage krivičnih djela. U vezi sa razmjenom informacija, član 4 st. 3 (nacionalne centralne jedinice), 4 (zahtjevi i odgovori na zahtjeve) i 6 (pružazahtjevi u pisanom obliku poslati faksom ilie-mail-om) primjenjuju se u skladu s tim.

Zajednička analiza prijetnje

Član 7

Organi za sprovođenje zakona ugovornih strana nastoje da imaju ujednačen nivo informacija o stopi kriminaliteta. U tom cilju, one razmjenjuju izvještaje o stanju periodično ili ukoliko se javi potreba, i rade zajedničke analize najmanje jednom godišnje.

Redovna razmjena informacija u borbi protiv ilegalnih migracija

Član 8

1. Ugovorne strane redovno razmjenjuju obavještajne podatke u cilju borbe protiv ilegalnog prelaska granice i krijumčarenja ljudi;
2. Informacije koje se razmjenjuju prvenstveno se odnose na migraciona kretanja, obim, strukturu i moguća odredišta, moguće migracione maršute i prevozna sredstva koja se koriste radi ilegalnog prelaska granice, i na način organizovanja krijumčara. Uz to se šalju obavještajni podaci I analize koje se odnose na trenutnu situaciju, kao I bilo kakve planirane mjere koje bi mogle biti od značaja za drugu ugovornu stranu.

Oficiri za vezu

Član 9

Ugovorne strane mogu zaključiti bilateralne sporazume koji predviđaju postavljanje, na određeni ili neodređeni period, oficira za vezu jedne ugovorne strane pri organima za sprovođenje zakona druge ugovorne strane;
Postavljanje oficira za vezu na određeni ili neodređeni period ima za cilj da produbi i ubrza saradnju između ugovornih strana, naročito pružanjem pomoći:
(a) u vidu razmjene informacija u svrhu ove konvencije;
(b) u ispunjenju zahtjeva za uzajamnu policijsku pomoć u krivičnim pitanjima;
(c) u zadacima koje izvršavaju službeni organi nadležni za kontrolu granice.
Oficiri za vezu imaju zadatak da pruže savjete i pomoć. Oni nemaju ovlašćenja da preduzimaju nezavisne policijske akcije. Oni pružaju informacije i obavljaju svoje dužnosti u skladu sa instrukcijama koje im daje ugovorna strana koja ih je rasporedila kao i ugovorna strana u kojoj su raspoređeni, i Ugovorne strane mogu se složiti, u bilateralnom ili multilateralnom okviru, da oficiri za vezu neke ugovorne strane koji su postavljeni u trećim zemljama takođe zastupaju interese jedne ili više drugih ugovornih strana. Prema takvim sporazumima, oficiri za vezu postavljeni u trećim zemljama pružaju informacije drugim ugovornim stranama kada se to od njih zatraži ili na sopstvenu inicijativu, i obavljaju, u granicama svojih ovlašćenja, zadatke u ime tih strana. Ugovorne strane obavještavaju jedna drugu o svojim namjerama u vezi sa postavljanjem oficira za vezu u trećim državama.

Član 10

Zaštita svjedoka
1. Organi za sprovođenje zakona ugovornih strana određeni da štite svjedoke neposredno sarađuju u okviru programa zaštite svjedoka;
2. Saradnja posebno uključuje razmjenu informacija, logističku pomoć i preuzimanje lica koja treba štititi;
3. Potpisivaće se sporazum za svaki pojedinačni slučaj preuzimanja lica koja treba štititi, radi regulisanja uzajamnih prava i obaveza;
4. Lice koje treba štititi mora prethodno biti stavljeno u program zaštite svjedoka ugovorne strane koja upućuje zahtjev. Lice koje treba štititi neće biti uključeno u program zaštite svjedoka ugovorne strane kojoj je zahtjev upućen. Kada se preduzimaju mjere pomoći u vezi sa zaštitiom tih lica, u skladu s tim se primjenjuje nacionalno zakonodavstvo ugovorne strane kojoj je zahtjev upućen;
5. U principu, ugovorna strana koja upućuje zahtjev snosi troškove života lica koje treba štititi. Ugovorna strana kojoj je zahtjev upućen snosi troškove za zaposlene i materijalne troškove zaštite ovih lica;
6. Ugovorna strana kojoj je zahtjev upućen može, ukoliko postoje ozbiljni razlozi i nakon što je na propisan način obavijestila ugovornu stranu koja upućuje zahtjev, prestati da mjere pomoći. U tom slučaju, ugovorna strana koja upućuje zahtjev preuzima nazad dotično lice.

Član 11

Osnovna i viša obuka i razmjena iskustava
Organi za sprovođenje zakona ugovornih strana sarađuju u oblasti osnovne i više obuke, između ostalog:
a) razmjenom nastavnih programa za osnovu i višu obuku;
b) planiranjem zajedničkih seminara o osnovnoj i višoj obuci, i prekograničnih vježbi kao dio saradnje navedene u ovoj konvenciji;
c) pozivanjem predstavnika organa za sprovođenje zakona druge ugovorne strane da učestvuju u vježbama i specijalnim operacijama kao posmatrači, i omogućavanjem uzajamnih praktičnih posjeta u cilju obuke:
d) omogućavanjem predstavnicima organa za sprovođenje zakona drugih ugovornih strana da pohađaju više kurseve obuke.

Prevencija

Član 12

Organi za sprovođenje zakona ugovornih strana razmjenjuju iskustva u oblasti prevencije kriminala, i u tom cilju započinju i sprovode zajedničke programe.

Član 13

Hitna potraga
1. službenim licima jedne od ugovornih strana koja u svojoj zemlji gone lice uhvaćeno u činu izvršenja ili učestvovanja u krivičnom djelu, dozvoljava se, u okviru bilateralnih sporazuma o primjeni zaključenih u skladu sa članom 34 stav 1 ove konvencije, da nastave gonjenje na teritoriji druge ugovorne strane bez njenog prethodnog odobrenja, onda kada s obzirom na posebnu hitnost situacije, nije moguće obavijestiti organe za sprovođenje zakona druge ugovorne strane na neki od načina predviđenih članom 24 Konvencije prije ulaska na tu teritoriju ili onda kada ti službeni organi nisu u mogućnosti da stignu na vrijeme na lice mjesta radi preuzimanja gonjenja.
Isto se primjenjuje i u slučajevima kada je gonjeno lice pobjeglo iz privremenog zatvora, ili dok je služilo kaznu koja uključuje lišavanje slobode. službena lica koja učestvuju u gonjenju, najkasnije po prelasku granice, stupaju u kontakt sa organima za sprovođenje zakona ugovorne strane na čijoj teritoriji treba da se bavi hitna potraga. Hitna potraga će prestati čim ugovorna strana na čijoj se teritoriji ona obavlja to zatraži. Na zahtjev službenih lica koja učestvuju u gonjenju, nadležni lokalni službeni organi zaustavljaju gonjeno lice radi utvrđivanja njegovog/njenog identiteta ili njegovog/njenog hapšenja.
2. Bilateralni sporazumi o primjeni, o kojima je riječ u stavu 1 ovog člana, definišu krivična djela za koja će bitni moguće sprovesti hitnu potragu tako što daju bilo iscrpan spisak tih djela, bilo tako što ga proširuju na sva krivična djela koja zahtijevaju ekstradiciju.
3. Hitna potraga vrši se u skladu sa jednom od slijedećih procedura, definisanim bilateralnim Sporazumima o primjeni iz st. 1 i 2 ovog člana:
(a) službena lica koja učestvuju u gonjenju nemaju pravo da gonjeno lice liše slobode;
(b) Ukoliko nije upućen zahtjev za okončanje hitne potrage i ukoliko nadležni lokalni službeni organi nisu u mogućnosti da intervenišu dovoljno brzo, službena lica koja učestvuju u gonjenju mogu zadržati gonjeno lice sve dok službena lica ugovorne strane na čijoj teritoriji obavlja gonjenje, a koja moraju odmah biti obaviještena, ne budu mogla da utvrde identitet tog lica ili ga uhapse.
4. Hitna potraga se sprovodi u skladu sa st. 1 i 3, na jedan od slijedećih načina, definisanih bilateralnim Sporazumima o primjeni, iz st. 1 i 2 ovog člana:
(a) Na teritoriji ili tokom perioda počev od prelaska granice, što treba utvrditi bilateralnim Sporazumom o primjeni;
(b) bez ograničenja u prostoru ih vremenu.
5. Hitna potraga sprovodi se isključivo pod sljedećim opštim uslovima:
(a) službena lica koja učestvuju u gonjenju moraju se povinovati odredbama ovog člana i zakonima ugovorne strane na čijoj teritoriji rade; ona moraju postupati u skladu sa instrukcijama koje daju nadležni lokalni službeni organi;
(b) gonjenje se obavlja isključivo preko kopnenih i vodenih granica;
(c)Zabranjen je ulazak u privatne domove i mjesta koja nisu dostupna javnosti;
(d) službena lica koja učestvuju u gonjenju lako se prepoznaju, po uniformi, trakama oko ruke ili oznakama na njihovim vozilima; zabranjena je upotreba civilne odjeće u kombinaciji sa neobilježenim vozilima bez gore pomenutih identifikacija; službena lica koja učestvuju u gonjenju moraju u svakom trenutku biti u stanju da dokažu da postupaju po službenoj dužnosti;
e) službena lica koja učestvuju u gonjenju mogu nositi svoje službeno oružje; njegovo korišćenje je zabranjeno osim u slučajevima legitimne samoodbrane;
f) Onog trenutka kada je gonjeno lice lišeno slobode onako kako je stavom 3(b), radi izvođenja pred nadležne lokalne službene organe, ta osoba može biti podvrgnuta samo bezbjednosnom pretresu; lisice se mogu koristiti za vrijeme transfera; predmeti koje nosi gonjeno lice mogu se oduzeti;
(g) Poslije svake operacije pomenute u st. 1, 3 i 4, službena lica koja učestvuju u gonjenju pojavljuju se pred nadležnim lokalnim službenim organima ugovorne strane na čijoj teritoriji su radila i podnose izvještaj o svojoj misiji: na zahtjev tih službenih organa, oni su na raspolaganju sve dok okolnosti njihove akcije ne budu dovoljno razjašnjene; ovaj uslov se primjenjuje čak i u slučajevima kada hitno gonjenje nije dovelo do hapšenja gonjenog lica;
h) službeni organi ugovorne strane iz koje su došla službena lica koja učestvuju u gonjenju, na zahtjev službenih organa ugovorne strane na čijoj je teritoriji obavljena hitna potraga, pružaju pomoć u istraživanju koje se sprovodi nakon operacije u kojoj su učestvovali, uključujući i sudski proces, pod uslovom da je identitet službenog lica koje je učestvovalo u gonjenju zaštićen.
6. Lice koje su, nakon akcije o kojoj je riječ u stavu 3, uhapsili nadležni lokalni službeni organi, može biti zadržano radi ispitivanja bez obzira na njegovo/njeno državljanstvo. Relevantne odredbe nacionalnog zakonodavstva primjenjuju semutatis mutandis.
Ukoliko to lice nije državljanin ugovorne strane na čijoj je teritoriji uhapšeno, ono se pušta na slobodu najkasnije šest sati nakon hapšenja, ne uključujući sate između ponoći i 9.00 časova, osim ako nadležni lokalni službeni organi nisu prethodno primili zahtjev za privremeno hapšenje tog lica radi ekstradicije u bilo kom obliku;
7. službena lica o kojima je riječ u prethodnim stavovima se preciziraju bilateralnim Sporazumima o primjeni;
8.Ugovorne strane mogu, na bilateralnoj osnovi, proširiti obim stava 1 i usvojiti dodatne odredbe za primjenu ovog člana.

Prekogranična prismotra

Član 14

1. službena lica jedne od ugovornih strana koja, u okviru krivične istrage, u svojoj zemlji drže pod prismotrom lice za koje se smatra da je učestvovalo u krivičnom djelu za koje je predviđena ekstradicija, imaju ovlašćenje da, u okviru bilateralnog Sporazuma o primjeni, zaključenog u skladu sa članom 34 stav 1 ove konvencije, nastave prismotru na teritoriji druge ugovorne strane, onda kada je ona odobrila prekograničnu prismotru kao odgovor na prethodno upućen zahtjev za pomoć. Uslovi mogu biti priloženi uz ovlašćenje. Na zahtjev, prismotra će biti povjerena službenim licima ugovorne strane na čijoj se teritoriji obavlja. Zahtjev za pomoć o kojem je riječ u prvom podstavu mora biti poslat službenom organu koji je imenovala svaka od ugovornih strana i koji ima ovlašćenje da zatraženo ovlašćenje odobrava ili prosljeđuje dalje;
2. U slučajevima kada ugovorna strana koja upućuje zahtjev, iz posebno hitnih razloga, ne može prethodno podnijeti zahtjev za ovlašćenje, službena lica koja vrše prismotru imaju dozvolu da, u okviru bilateralnih Sporazuma o primjeni pomenutim u stavu 1 ovog člana, nastave van granica prismotru lica za koje se pretpostavlja da je izvršilo krivično djelo o kojem je riječ u stavu 3. U ovakvim slučajevima, službeni organ ugovorne strane na čijoj teritoriji prismotra treba da se nastavi, odmah mora biti obaviješten da je granica pređena, a zahtjev za pomoć u kojem se ukratko iznose razlozi za prelazak granice bez prethodnog ovlašćenja podnosi se bez odlaganja;
3. Bilateralni sporazumi o primjeni o kojima je riječ u st. 1 i 2 ovog člana definišu krivična djela pomenuta u stavu 2 bilo tako što daju iscrpan spisak tih djela, bilo tako što ga proširuju na sva krivična djela koja zahtijevaju ekstradiciju;
4. Prismotra prestaje čim ugovorna strana na čijoj se teritoriji ona vrši to zatraži, nakon obavještenja ili zahtjeva o kojima je bilo riječi u prethodnom stavu, u slučajevima kada ovlašćenje nije dobijeno, pet sati nakon prelaska granice;
5. Prismotra o kojoj je riječ u st. 1 i 2 vrši se isključivo pod sljedećim opštim uslovima:
(a) službenica lica koja vrše prismotru moraju se povinovati odredbama ovog člana i zakonima ugovorne strane na čijoj teritoriji djeluju; ona moraju postupati u skladu sa instrukcijama koje daju lokalni službeni organi;
(b) Osim u situacijama izloženim u stavu 2 ovlašćena lica, tokom prismotre, nose dokumenta koja potvrđuju da je ovlašćenje odobreno;
(c)službena lica koja vrše prismotru moraju u svakom trenutku biti u stanju da dokažu da postupaju po službenoj dužnosti;
(d) službena lica koja vrše prismotru mogu nositi svoje službeno oružje tokom prismotre osim ako strana kojoj je upućen zahtjev nije izričito drugačije odlučila; njegovo korišćenje je zabranjeno osim u slučajevima legitimne samoodbrane;
e) Zabranjen je ulazak u privatne domove i mjesta koja nisu dostupna javnosti;
f) službena lica koja vrše prismotru ne mogu ni zaustavljati ni hapsiti lice pod prismotrom;
(g) Sve operacije su predmet izvještaja koji se podnosi službenim organima ugovorne strane na čijoj su se teritoriji one odvijale; od službenih lica koja su vršila prismotru može biti zatraženo da se pojave lično;
h) službeni organi ugovorne strane iz koje su došla službena lica koja vrše prismotru, na zahtjev službenih organa ugovorne strane na čijoj je teritoriji vršena prismotra, ju pomoć u istrazi koja se sprovodi nakon operacije u kojoj su učestvovali, uključujući i sudski proces, pod uslovom da je identitet službenog lica koje je vršilo prismotru zaštićen.
6. službena lica o kojima je riječ u prethodnim stavovima se preciziraju bilateralnim Sporazumima o primjeni;
7. Ugovorne strane mogu, bilateralnim Sporazumom o primjeni, da prošire obim ovog člana i usvoje dodatne mjere za njegovu primjenu.

Kontrolisana isporuka

Član 15

1. Na zahtjevno pismo jedne ugovorne strane, druga ugovorna strana može u slučaju istrage krivičnih djela čiji počinioci moraju biti izručeni, ukoliko je to moguće, da dozvoli kontrolisanu isporuku na svojoj teritoriji, posebno za transport narkotika, prekursora, vatrenog oružja, eksploziva, falsifikovanog novca i predmeta proisteklih iz izvršenja krivičnih djela ili je namjeravano da budu upotrijebljeni prilikom izvršenja krivičnog djela, ukoliko ugovorna strana koja upućuje zahtjev objasni da bi bez takvih mjera identifikacija prestupnika ili ruta za distribuciju bila nemoguća ili izuzetno otežana. Ukoliko sadržaj kontrolisane isporuke predstavlja poseban rizik za lica koja je obavljaju, opasnost za javnost, ugovorna strana koja je primila zahtjev ima pravo da traži da se ispune određeni uslovi prije odobrenja ili odbijanja zahtjeva;
2. Ugovorna strana koja je uputila zahtjev preuzima kontrolu nad isporukom kada pređe granicu, ili na mjestu preuzimanja dogovorenom od strane organa za sprovođenje zakona, kako bi se izbjegao prekid kontrole, i garantuje se stalni nadzor isporuke na takav način koji omogućava policiji da interveniše u svakom trenutku. Nakon što ugovorna strana koja je primila zahtjev preuzme pošiljku, službena lica ugovorne strane koja je zahtjev uputila mogu i dalje da prate kontrolisanu isporuku zajedno sa službenim licima ugovorne strane koja je primila zahtjev ukoliko se o tome međusobno slože;
3. službena lica ugovorne strane koja je zahtjev uputila obavezna su da poštuju zakone ugovorne strane koja je primila zahtjev;
4. Ukoliko nadležni organi za sprovođenje zakona ugovorne strane koja je primila zahtjev ne mogu da intervenišu na vrijeme, i ako bi nastavak kontrolisane isporuke predstavljao rizik po život i zdravlje lica, ili napravio veliku štetu imovini, ili ukoliko isporuka više ne bi mogla da se kontroliše, službeno lice ugovorne strane koja je zahtjev uputila može da prekine kontrolisanu isporuku. Ako je to neophodno, službena lica ugovorne strane koja je zahtjev uputila mogu zaustaviti i uhapsiti osobe koje su u pratnji isporuke dok ne intervenišu organi za sprovođenje zakona ugovorne strane koja je primila zahtjev. U svakom slučaju ugovorna strana koja je uputila zahtjev bez odlaganja obavještava organe za sprovođenje zakona ugovorne strane koja je primila zahtjev;
5. Kada se kontrolisana isporuka prekine na teritoriji ugovorne strane koja je primila zahtjev, može je preuzeti ugovorna strana koja je uputila zahtjev na osnovu zahtjevnog pisma;
6. Lice koje, nakon akcije opisane u stavu 3 bude uhapšeno od strane nadležnih službenih organa može, bez obzira kojeg je državljanstva, biti zadržano na razgovoru. Relevantne odredbe nacionalnog zakona se primjenjujumutatis mutandis;
7. Ukoliko lice nije po državljanstvu pripadnik ugovorne strane na čijoj teritoriji je uhapšeno, ono će biti pušteno najkasnije šest sati po hapšenju, ne uključujući sate između ponoći i 9.00 časova, osim ako nadležni lokalni organi nisu dobili zahtjev za privremeno hapšenje u svrhu ekstradicije u bilo kom obliku;
8. Tokom kontrolisane isporuke se tako, na službena lica ugovorne strane koja je uputila zahtjev, primjenjuju odredbe člana 14 stav 4 podstav a) do c) i od e) do h);
9. Zvanično zahtjevno pismo, kojim se traži kontrolisana isporuka, nad kojom kontrola počinje ili se nastavlja u trećoj državi, odobrava se samo ako se u zahtjevu ističe da treća država ispunjava uslove postavljene u stavu 2.

Tajne istrage u cilju istrage krivičnih djela

Član 16

1. Tokom istrage krivičnih djela, ugovorna strana može da, na osnovu prethodno primljenog zahtjeva, prihvati raspoređivanje službenih lica ugovorne strane koja je uputila zahtjev pod uslovima svog zakonodavstva, koja mogu imati ulogu agenta, ili lica koje vrši kontrolisanu kupovinu (u daljem tekstu: "prikriveni islednik"). Ugovorna strana koja upućuje takav zahtjev, uputiće ga samo ukoliko bi istraga krivičnog djela na bilo koji drugi način bila nemoguća ili izuzetno otežana. Pravi identitet službenog lica se ne mora otkriti u zahtjevu;
2. Tajne istrage na teritoriji ugovorne strane koja je primila zahtjev se ograničavaju na pojedinačne i privremene operacije. Te operacije se pripremaju u bliskoj saradnji angažovanih službenih lica ugovornih strana. Raspoređivanjem prikrivenog islednika i akcijama koje on preduzima upravlja ugovorna strana koja je primila zahtjev. Ugovorna strana koja je primila zahtjev je odgovorna za akcije koje preduzima prikriveni islednik strane koja je uputila zahtjev, i može u bilo kom trenutku tražiti prekid operacije;
3. Raspoređivanje prikrivenih islednika, prema ovom članu, ustavi pod kojima se operacija sprovodi, i odredbe za korišćenje rezultata istrage zavise od zakonodavstva ugovorne strane na čiju teritoriju je raspoređen prikriveni islednik;
4. Ugovorna strana koja je primila zahtjev pruža prikrivenom isledniku svu neophodnu pomoć u vidu kadrova, uz prisustvo njihovog rukovodioca, logistike i tehničke opreme, i preduzima sve neophodne mjere zaštite tokom operacije na svojoj teritoriji;
5. U izuzetno hitnim slučajevima, kada prijeti ozbiljna opasnost da se prikrije identitet prikrivenog islednika, raspoređivanje prikrivenog islednika na teritoriji druge ugovorne strane se dozvoljava bez prethodnog pristanka, kako je istaknuto u paragrafu 1..U tim slučajevima, moraju se ispuniti preduslovi za raspoređivanje prikrivenog islednika na teritoriji druge ugovorne strane. Aktivnosti prikrivenog islednika moraju se svesti na apsolutno neophodan obim potreban za održavanje njegove/njene tajne priče ili njegove/njene bezbjednosti. Ugovorna strana koja je primila zahtjev će biti obavještena o raspoređivanju bez odlaganja, i može u bilo kom trenutku tražiti prekid operacije;
6. St. od 1 do 4 se stoga sprovode u slučajevima kada ugovorna strana traži raspoređivanje prikrivenog islednika druge ugovorne strane na svojoj teritoriji. U tim slučajevima, ukoliko nije drugačije dogovoreno, ugovorna strana koja upućuje zahtjev snosi troškove operacije;
7. Ugovorne strane preduzimaju sve mjere predostrožnosti da identitet prikrivenog islednika ostane u tajnosti i da mu/joj garantuju bezbjednost, i nakon što se njegovo/njeno raspoređivanje završi.

Tajne istrage u cilju prevencije krivičnih djela

Član 17

1. Dokle god su nacionalnim zakonodavstvom date države dozvoljene, tajne istrage u cilju prevencije teških zločina koji zahtijevaju ekstradiciju, mogu se sprovoditi na teritoriji druge ugovorne strane, ukoliko je saglasnost na tu prekograničnu tajnu istragu data prethodno primljenim zahtjevom; 2. U skladu s tim primjenjuje se član 14.

Zahtjev za prikupljanje dokaza u slučaju neposredne opasnosti

Član 18

1. U slučaju neposredne opasnosti, organi za sprovođenje zakona mogu uputiti zahtjeve, u mjeri u kojoj su za to ovlašćeni nacionalnim zakonom, za prikupljanje dokaza koji podrazumijevaju i ljekarski pregled, kao i pretrage i zaplijene, u onoj mjeri u kojoj to nacionalno zakonodavstvo omogućava. Zahtjevi se upućuju direktno nadležnim organima za sprovođenje zakona;
2. Izvršenje zahtjeva uključujući i utvrđivanje da li zaista postoji neposredna opasnost, zavisi od zakona ugovorne strane koja prima zahtjev, a koja će bez odlaganja o tome obavijestiti ugovornu stranu koja je uputila zahtjev;
3. Ako zahtjev o kojem je riječ u stavu 1 nije uputio sudski organ, nadležni sudski organ će bez odlaganja biti obaviješten o upućivanju zahtjeva i o posebnim okolnostima slučaja koje ukazuju na neposrednu opasnost;
4. Sve dok je po zakonu ugovorne strane koja je primila zahtjev, potreban sudski nalog za preduzimanje ili održavanje mjera na teritoriji ugovorne strane koja je primila zahtjev, nadležni sud ugovorne strane koja je uputila zahtjev će shodno tome bez odlaganja podnijeti nalog ili objašnjenje. Ugovorne strane jedna drugu obavještavaju o relevantnim odredbama svog nacionalnog zakona;
5. Za prenos rezultata preduzetih mjera ugovornoj strani koja je uputila zahtjev potrebno je zvanično molbeno pismo nadležnog sudskog organa. Ukoliko rezultati preduzetih mjera treba hitno da se pošalju, organ kojem je upućen zahtjev ih može direktno prenijeti organu koji ih je tražio. U slučaju da organ kojem je upućen zahtjev nije sudski, za prenos rezultata neophodna je prethodna saglanost nadležnog sudskog organa.

Zahtjev za ljekarski pregled

Član 19

1. Ukoliko je to zakonom ugovorne strane koja je primila zahtjev dozvoljeno, organi za sprovođenje zakona ugovornih strana pružaju jedni drugima pomoć pri ljekarskim pregledima osumnjičenih i drugih lica;
2. Zahtjevi iz stava 1 se odobravaju samo ako:
a) se ljekarski pregled traži radi utvrđivanja činjenica bitnih za slučaj i ako odgovara težini krivičnog djela:
b) nalog za ljekarski pregled podnosi služba koja je u okviru nacionalnog zakona ugovorne strane koja upućuje zahtjev nadležna za to, ili se iz poruke takve službe vidi da su ispunjeni preduslovi za pregled, ukoliko osumnjičeni, ili druga lica borave na teritoriji ugovorne strane koja je uputila zahtjev.

Član 20

Prenos i poređenje DNK-profila i drugog identifikacionog materijala
1. U toku otvorene istrage ili krivičnog postupka i u vezi sa nestalim licima i neidentifikovanim tijelima, nadležne službe ugovornih strana pomažu jedne drugima tako što razmjenjuju i traže DNK-profile i drugi identifikacioni materijal u svojim bazama podataka, na način predviđen njihovim nacionalnim zakonodavstvima. Nadležne službe ugovorne strane koja je uputila zahtjev dobijaju rezultate što je prije moguće. U tu svrhu se koristi verzija Interpol DNK-obrasca koji važi u trenutku podnošenja zahtjeva. Ukoliko se smatra za neophodno da se biološki materijal klasifikuje kako bi se poboljšala biostatička preciznost, ugovorna strana koja je primila zahtjev klasifikuje biološki materijal u mjeri u kojoj je to izvodljivo i odgovarajuće. Mogući troškovi tokom takve akcije se nadoknađuju ugovornoj strani kojoj je upućen zahtjev;
2. Ukoliko je pretraga DNK-baze podataka opisana u stavu 1 negativna, ugovorna strana koja je primila zahtjev čuva dobijen DNK-profil na način opisan u stavu 1. u svrhu pretrage DNK-baze podataka onako kako je to regulisano nacionalnim zakonom u njenoj bazi podataka, ukoliko je to tražila ugovorna strana koja je uputila zahtjev;
3. Ukoliko DNK-profil određene osobe koja boravi u zemlji ugovornoj strani koja je primila zahtjev nije dostupan, ugovorna strana kojoj je upućen zahtjev pruža pravnu pomoć tako što dobija i analizira molekularno-genetički materijal te osobe, i šalje tako dobijeni DNK-profil ukoliko:
a) je ugovorna strana koja je uputila zahtjev obavijesti o svrsi istog;
b) ugovorna strana koja je uputila zahtjev podnese zahtjev za analizu ili nalog nadležnoj službi na zakonom predviđen način, ukazujući da postoje osnovani razlozi za sakupljanje i analiziranje molekularno-genetičkog materijala, ukoliko bi osoba boravila na teritoriji ugovorne strane koja je uputila zahtjev;
c) su zakonski uslovi za pribavljanje i analiziranje molekularno-genetičkog materijala ugovorne strane koja je primila zahtjev ispunjeni;
d) ugovornoj strani koja je primila zahtjev se nadoknađuju svi troškovi do kojih može doći tokom ovog procesa.
4. Nadležni policijski organi obije ugovorne strane mogu prenositi zahtjeve i istim putevima sa njima dalje raditi.

Član 21

Službeni organi odgovorni za zahtjeve definisane u poglavljuI
1. Svaki od organa za sprovođenje zakona koje su nabrojale ugovorne strane u Prilogu o kojem je riječ u članu 37 odgovoran je za zahtjeve u čl. 15, 16, 17, 18, 19 i 20;
2. Primjerci zahtjeva o kojima je riječ u stavu 1 se šalju Nacionalnoj centralnoj jedinici opisanoj u članu 4 stav 3.

Pravni status operativnih službenih lica

Član 22

U svrhu ove Konvencije, službena lica koja rade na teritoriji druge ugovorne strane se. u pogledu protivpravnih radnji izvršenih nad njima ili koje su oni izvršili, tretiraju kao službena lica te strane.

Član 23

Odgovornost operativnih službenih lica
1. Kada, u svrhu ove Konvencije, službena lica jedne ugovorne strane rade na teritoriji druge ugovorne strane, prva ugovorna strana je odgovorna za bilo kakvu štetu koju su napravili tokom operacije, a u okviru zakona ugovorne strane na čijoj teritoriji rade.
2. Ugovorna strana na čijoj je teritoriji šteta o kojoj je bilo riječi u stavu i napravljena, popravlja ili nadoknađuje tu štetu pod uslovima koji se primjenjuju na štetu koju naprave njena službena lica.
3. Ugovorna strana čija su službena lica napravila štetu bilo kom licu na teritoriji druge ugovorne strane, nadoknađuje ovoj drugoj strani u potpunosti štetu, u iznosima koje isplaćuje žrtvama ili licima koja su žrtve ovlastile.

Član 24

Tehničke mjere za unaprijeđenje prekogranične saradnje
1. U skladu sa relevantnim međunarodnim sporazumima i uzimajući u obzir lokalne okolnosti i tehničke mogućnosti, ugovorne strane uvode, posebno u graničnim područjima, telefonske, radio i teleks linije kao i druge direktne veze da bi unaprijedile policijsku saradnju, posebno radi pravovremenog prenosa informacija u svrhu policijske saradnje određene ovom konvencijom;
2. Uz ove kratkoročne mjere, posebno će se razmatrati sledeće mogućnosti:
(a) razmjena opreme ili postavljanje oficira za vezu koji imaju odgovarajuću radio opremu;
(b) proširivanje opsega frekvencije koja se koristi u graničnim oblastima; (c)uspostavljanje zajedničkih veza za policijske službe koje rade u istim oblastima;
(d) koordiniranje njihovih programa za nabavku komunikacione opreme, u cilju uspostavljanja standardizovanih i kompatibilnih komunikacionih sistema.
3. U skladu sa međusobnim sporazumima, ugovorne strane takođe mogu dogovoriti i zajedničku upotrebu drugih vrsta tehničke opreme i ostalih sredstava, koje posjeduju jedna ili više ugovornih strana.

Ustanove koje pružaju smještaj

Član 25

1. Ugovorne strane preuzimaju na sebe usvajanje svih sljedećih mjera neophodnih da se:
(a) rukovodioci ustanova koje pružaju smještaj ili njihovi agenti pobrinu da strani državljani popune i potpišu registracioni formular, i da potvrde svoj identitet pokazivanjem važećeg identifiacionog dokumenta;
(b) Popunjeni registracioni obrasci čuvaju za organe za sprovođenje zakona ili im se proslijeđuju onda kada ih oni procjene kao neophodne za prevenciju prijetnji, krivične istrage ili rasvjetljavanje okolnosti nestanka osoba ili žrtava nesreća, osim ako nacionalni zakon ne predviđa drukčije.
2. Stav 1 se primjenjujemutatis mutandisna lica koja borave u bilo kom komercijalno iznajmljenom smještaju, posebno u šatorima, karavanima i čamcima. Stranci su lica koja nisu po nacionalnosti pripadnici ugovorne strane gdje su smješteni i registrovani.

POGLAVLjEII: ODREDBE SARADNjE

Zajednička saradnja i prekogranične operacije potrage

Član 26

1. Ukoliko se ukaže potreba, organi za sprovođenje zakona ugovornih strana formiraju mješovite analitičke i druge radne grupe, kao i timove za kontrolu i nadzor u kojima službena lica ugovorne strane imaju potpornu i savjetodavnu ulogu, u cilju jačanja saradnje tokom operacija na teritoriji druge ugovorne strane, bez nezavisnog sprovođenja suverenih ovlaštenja.
2. Organi za sprovođenje zakona ugovornih strana u graničnim regijama učestvuju u prekograničnim operacijama traganja za osumnjičenima u bjekstvu. Nacionalne centralne jedinice će učestvovati u slučajevima od nadregionalnog značaja.
3. službeni organi sarađuju u potrazi za nestalim licima.
4. Kada službena lica jedne ugovorne strane rade na teritoriji druge ugovorne strane, ovlašteni su da nose svoje uniforme, službeno oružje i ostala sredstva za prinudu, osim ako ugovorna strana na čijoj teritoriji se sprovodi operacija ne izjavi da to nije dozvoljeno ili je dozvoljeno pod određenim okolnostima.
5. Korišćenje službenog oružja je dozvoljeno jedino u slučaju samoodbrane.

Zajednički istražni timovi

Član 27

1. Zajedničkim sporazumom, organi za sprovođenje zakona dvije ili više ugovornih strana mogu formirati zajednički istražni tim za specifične potrebe i na određeni period, koji se može produžiti uz uzajamni pristanak, u cilju sprovođenja policijske istrage u jednoj ili više ugovornih strana koje formiraju tim. Sastav tima se određuje sporazumom kojim se on i formira;
2. Zajednički istražni tim se, posebno, može uspostaviti onda kada:
a) je istraga krivičnih djela koju sprovodi jedna ugovorna strana teška, zahtjevna i povezana sa drugim ugovornim stranama;
b) izvjestan broj ugovornih strana sprovodi istragu krivičnih djela čije okolnosti nalažu koordiniranu i usmjerenu akciju uključenih ugovornih strana;
3. Zahtjev za formiranje zajedničkog istražnog tima može da uputi svaka od ugovornih strana koja ustanovi takvu potrebu. Tim se formira u jednoj od ugovornih strana u kojoj se očekuje sprovođenje istrage;
4. Zahtjevi za formiranje zajedničkog istražnog tima podrazumijevaju: službeni organ koji upućuje zahtjev, svrhu zajedničkog istražnog tima, ugovorne strane u kojima će zajednički istražni tim raditi i prijedloge za sastav zajedničkog istražnog tima;
5. Zajednički istražni tim radi na teritoriji ugovornih strana koje ga formiraju pod slijedećim opštim uslovima:
a) vođa tima je predstavnik organa za sprovođenje zakona koji učestvuje u policijskoj istrazi iz ugovorne strane u kojoj tim radi. Vođa tima radi u granicama svoje nadležnosti u okviru nacionalnog zakona;
b) tim sprovodi operacije u skladu sa zakonom ugovorne strane u kojoj radi. Članovi tima obavljaju svoje zadatke pod vodstvom lica o kojem je riječ u podstavu a), uzimajući u obzir uslove koje postavljaju njihovi službeni organi u sporazumu o formiranju tima.
6. U ovom članu, članovi zajedničkog istražnog tima iz ugovornih strana koje nisu ugovorna strana u kojoj tim radi nazivaju se članovima "spoređenim" u tim;
7. Raspoređeni članovi zajedničkog istražnog tima su ovlašćeni da budu prisutni kada se u ugovornoj strani o kojoj se radi sprovode istražne mjere. Ipak, vođa tima može, iz posebnih razloga, u skladu sa zakonom ugovorne strane u kojoj tim radi, da odluči drugačije;
8. Raspoređenim članovima zajedničkog istražnog tima vođa može, u skladu sa zakonom ugovorne strane u kojoj tim radi, da povjeri zadatak preduzimanja određenih istražnih mjera ukoliko je to odobreno od strane organa za sprovođenje zakona ugovorne strane u kojoj se radi i ugovorne strane koja je rasporedila članove;
9. Kada je zajedničkom istražnom timu potrebno sprovođenje istražnih mjera u jednoj od ugovornih strana koje su formirale tim, članovi koje je ta ugovorna strana rasporedila u tim mogu tražiti od svojih organa za sprovođenje zakona da preduzmu takve mjere. Mjere će se u toj ugovornoj strani posmatrati u okviru uslova koji bi se primjenjivali da su zahtijevane za potrebe nacionalne istrage:
10. Kada je zajedničkom istražnom timu potrebna pomoć ugovorne strane koja nije učestvovala u formiranju tima, ili treće države, zahtjev za pomoć mogu uputiti organi za sprovođenje zakona ugovorne strane u kojoj se radi organima za sprovođenje zakona druge uključene ugovorne strane, a u skladu sa relevantnim instrumentima ili aranžmanima;
11. Član zajedničkog istražnog tima može, u skladu sa svojim nacionalnim zakonom, i u okviru svoje nadležnosti, da pruži timu informacije dostupne u ugovornoj strani koja ga je rasporedila, a u svrhu policijske istrage koju sprovodi tim;
12. Informacije koje su na zakonit način dobijene od člana ili raspoređenog člana dok je dio zajedničkog istražnog tima a koje inače ne bi bile dostupne organima za sprovođenje zakona uključenih ugovornih strana mogu se koristiti u slijedeće svrhe:
a) u svrhu u koju je tim formiran;
b) uz prethodni pristanak ugovorne strane u kojoj je informacija bila dostupna, za otkrivanje, istragu i gonjenje drugih krivičnih djela. Taj pristanak se može povući jedino u slučaju kada bi takva upotreba ugrozila policijske istrage u okviru te ugovorne strane, ili u pogledu kojih bi ta ugovorna strana mogla da odbije uzajamnu pomoć,
c) za prevenciju neposredne i ozbiljne prijetnje pojavnu bezbjednost, a bez štete po podstav b), ukoliko se naknadno otvori policijska istraga;
d) u druge svrhe u granicama koje su dogovorene među ugovornim stranama koje su formirale tim.
13. Ovaj član ne šteti ni jednoj drugoj postojećoj odredbi ili aranžmanu o formiranju ili radu zajedničkih istražnih timova;
14. Ukoliko zakoni uključenih ugovornih strana ili odredbe nekog pravnog instrumenta koji je moguće primjeniti između njih to dozvoljavaju, mogu se sklopiti aranžmani i da lica koja nisu predstavnici organa za sprovođenje zakona ugovornih strana koje formiraju tim učestvuju u aktivnostima tima. Ta lica mogu, npr., da budu predstavnici međunarodnih organizacija koje ugovorne strane priznaju. Prava, koja su ovim članom data članovima ili raspoređenim članovima tima, ne primjenjuju se na ta lica osim ako sporazum jasno ne odredi drukčije.

Mješovite patrole duž državne granice

Član 28

1. Organi za sprovođenje zakona ugovornih strana mogu se u mješovitim patrolama kretati duž zajedničke granice, kako bi otklonili opasnosti po javnu bezbjednost i borili se protiv ilegalnih prekograničnih aktivnosti;
2. Dok se kreću u mješovitim patrolama, službena lica drage ugovorne strane su ovlašćena da, ukoliko je to dozvoljeno nacionalnim zakonodavstvom ugovorne strane na čijoj teritoriji rade, utvrđuju identitet lica i da ih zaustavljaju ukoliko pokušaju da izbjegnu kontrolu. Ostale mjere će preduzimati službena lica ugovorne strane na čijoj teritoriji se sprovodi operacija, osim ako bi bez intervencije službenih lica druge ugovorne strane mjere bile bezuspješne ili nemoguće",
3. Tokom mješovitih patrola o kojima je riječ u st. 1 i 2, primjenjuje se zakonodavstvo one ugovorne strane na čijoj teritoriji se odvija aktivnost službenih lica;
4. Kada službena lica ugovorne strane operišu na teritoriji drage ugovorne strane, ovlašćeni su da nose svoje uniforme, službeno oružje i ostala sredstva za prinudu, osim ako ugovorna strana na čijoj teritoriji se sprovodi operacija ne izjavi da to nije dozvoljeno ili je dozvoljeno pod određenim okolnostima;
5. Korišćenje službenog oružja je dozvoljeno jedino u slučaja same odbrane.

Saradnja u zajedničkim centrima

Član 29

1. Zajednički centri se mogu osnovati radi bolje razmjene informacija i saradnje između organa za sprovođenje zakona ugovornih strana u Okvir" ove konvencije;
2. U zajedničkim centrima, službena lica ugovornih strana ravnopravno sarađuju svako u okviru svoje nadležnosti, razmjenjuju, analiziraju, prosljeđuju informacije, i pružaju podršku u koordinaciji prekogranične saradnje kao što je to i određeno ovom Konvencijom, nezavisno od zvaničnih kontakata, korespodencije i razmjene obavještajnih podataka kroz nacionalne centralne jedinice. Čl. 3 i 4 policijske konvencije se stoga primjenjuju na proces prenosa podataka o osoba ma između službenih lica, a odredbe člana 30 Konvencije se primjenjuju u potpunosti;
3. Potporne aktivnosti takođe podrazumijevaju pripremu i pomoć a predaji lica u okviru sporazuma sklopljenih između ugovornih strana;
4. službena lica koja sarađuju u zajedničkim centrima podređeni su isključivo instrukcijama i disciplinskim ovlašćenjima svojih nacionalnih službenih organa. službena lica u zajedničkim centrima ne sprovode nikakve samostalne operativne aktivnosti. Zajedničke operacije se mogu samo sprovesti po dogovoru između nadležnih organa za sprovođenje zakona ugovornih strana i na načine koji su ovom Konvencijom omogućeni;
5. Uspostavljanje zajedničkih centara, modaliteti saradnje i podjednake raspodjele troškova se regulišu sporazumima o primjeni koji su precizirani u članu 34 stav 1.

Ograničenje saradnje

Član 30

1.Ukoliko ugovorna strana smatra da odobrenje za izvršenje zahtjeva ili bilo kakvog drugog vida saradnje može da ugrozi njenu bezbjednost, druge bitne interese ili nacionalno zakonodavstvo, ona obavještava drugu ugovornu stranu da u potpunosti ili djelimično odbija saradnju, ili da pristaje na saradnju pod određenim uslovima. Ugovorne strane bez odlaganja pismeno obavještavaju jedna drugu o osnovama za potpuno ili djelimično odbijanje saradnje;
2.Tehnička oprema i odgovarajuća tehnička dokumentacija koja je u okviru ove
Konvencije data organima za sprovođenje zakona ne smije se davati trećim državama bez prethodnog pristanka službenih organa koji su je obezbjedili.

Zaštita podataka

Član 31

1. Kada je riječ o automatskoj obradi ličnih podataka poslatih za potrebe ove Konvencije, svaka ugovorna strana, najkasnije do dana stupanja na snagu ove Konvencije, usvaja neophodne nacionalne odredbe kako bi dostigla nivo zaštite ličnih podataka koji je u skladu s principima Preporuke br.P(87), 15-17. septembra 1987.g. Komiteta ministara Savjeta Evrope koja reguliše korišćenje ličnih podataka u policijskom sektoru;
2. Osim toga, mora se dostići nivo zaštite ličnih podataka koji je barem jednak nivou zaštite koji određuje Konvencija Savjeta Evrope za zaštitu lica u vezi sa automatskom obradom podataka od 28. januara 1981;
3. Prenos ličnih podataka predviđen ovom konvencijom se ne može obavljati sve dok odredbe za zaštitu ličnih podataka precizirane u stavu 1 ne stupe na snagu na teritoriji svih ugovornih strana uključenih u taj prenos;
4. Za prenos podataka pod uslovima PoglavljaIiIIove Konvencije, za njihovu dalju upotrebu i obradu, primjenjuju se sledeće odredbe:
a) Ugovorne strane koriste podatke prenijete u okviru ove konvencije samo u one svrhe za koje su podaci dostavljeni ili za sprečavanje neposredne i ozbiljne prijetnje po javnu bezbjednost ili za sprječavanje ozbiljne protivpravne radnje. Obrada podataka u druge svrhe dozvoljava se samo uz prethodno odobrenje ugovorne strane koja je saopštila podatke;
b) Prilikom porenosa podataka, službeni organ koji ih šalje postavlja rokove za brisanje i/ili uništavanje (u daljem tekstu: uništavanje) podataka u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom. Nezavisno od rokova, preneseni podaci se uništavaju ukoliko nisu više potrebni za obavljanje zadataka zbog kojih su biti poslati, ili za bilo koju drugu svrhu u skladu sa podstavom a). Poslati podaci se uništavaju najkasnije onog dana kad ova Konvencija prestane da važi, osim ako ne bude zamijenjena drugom konvencijom;
c) Ako se uspostavi da su poslati podaci netačni ili su nezakonito pribavljeni, organ koji ih šalje ima obavezu da o tome bez odlaganja obavijesti primaoca. Primaoc smjesta uništava nezakonito pribavljene i poslate podatke ili ih ispravlja ako su netačni. Ako primalac sazna za nezakonitu obradu poslatih podataka, obavezan je da o tome bez odlaganja obavjesti službeni organ koji ih je poslao. Ako primalac ima razloga da vjeruje da su poslati podaci netačni ili da treba da se unište, on o tome bez odlaganja obavještava službeni organ koji ih je poslao. službeni organ koji je poslao podatke i primalac obavještavaju jedan drugoga o svim okolnostima bitnim za to da poslati podaci budu uvijek tačni i ažurirani;
d) Primalac je obavezan da efikasno štiti poslate podatke od slučajnog ih neovlaštenog uništavanja, slučajnog gubitka, slučajnih ili neovlašćenih izmjena, slučajnog ili neovlašćenog širenja, slučajnog ili neovlašćenog pristupa ili slučajnog ili neovlašćenog objavljivanja:
e) službeni organ koji šalje i primalac obavezani su da vode operativne registre sa bazama podataka o poslatim, primljenim i uništenim podacima. U operativnim registrima se nalaze razlozi slanja podataka, sadržaj, službeni organ koji ih šalje, kao i primalac, vrijeme slanja i uništavanja podataka.On-lineprenosi podataka se registruju računarskim metodama. Operativni registri se čuvaju najmanje tri godine. Registrovani podaci se mogu koristiti samo da se provjeri da li su odgovarajuće zakonske odredbe o zaštiti podataka bile ispoštovane;
f) na zahtjev, primalac pruža informacije službenom organu koji je poslao podatke o svakoj obradi poslatih podataka i njenim rezultatima;
g) Svako lice je, na zahtjev, ovlašćeno da mu službeni organ zadužen za obradu podataka pruži informacije o podacima vezanim za njega/nju, koji su poslati ili obrađeni u okviru ove Konvencije, i ovlašćeno je za ispravljanje netačnih podataka ili uništavanje nezakonito obrađenih podataka. Izuzeci od ovog pravila i proces u praksi zavise od nacionalnog zakona one ugovorne strane od koje je zatražena informacija, ispravljanje ili uništenje. Prije nego što se donese odluka o takvom zahtjevu, primalac omogućava službenom organu koji šalje podatke da da komentar;
h) Ugovorne strane obezbjeđuju da svako lice, u slučaju povrede njegovih/njenih prava na zaštitu podataka, može da se žali nezavisnom sudu ili drugom nezavisnom službenom organu, i da može da traži odštetu;
i) Informacije koje ugovorne strane prime dalje se šalju trećim zemljama samo uz predhodno odobrenje ugovorne strane koja je pružila informaciju. 5. Ugovorne strane su odgovorne, svaka u skladu sa svojim zakonodavstvom, za štetu nanijetu licu proisteklu iz obrade podataka u vezi sa njim/njom, poslatih u okviru Konvencije, u slučajevima kada su poslati podaci biti netačni ili nezakonito poslati. Ukoliko su pred svojim zakonodavstvom odgovorne, ugovorne strane ne mogu pred oštećenim licem u sudu da tvrde da je druga ugovorna strana poslala netačne podatke ili da ih je nezakonito poslala. Ukoliko ugovorna strana-primalac nadoknadi gubitak nastao upotrebom netačnih ili nezakonito prenijetih podataka, ugovorna strana koja je poslala podatke nadoknađuje cio iznos odobrene odštete;
6. Kontrola poštovanja zakonskih odredbi o zaštiti podataka tokom obrade podataka dobijenih od službenih lica aktivnih na teritoriji druge ugovorne strane u okviru primjene Konvencije, dužnost je organa za sprovođenje zakona one ugovorne strane za koju su pribavljeni podaci o podliježe njenom zakonodavstvu;
7. službena lica aktivna na teritoriji druge ugovorne strane nemaju direktan pristup kompjuterskim podacima te ugovorne strane.

Povjerljivost informacija i njihove službene kategorije

Član 32

1. Ugovorne strane u principu obezbjeđuju osnovnu zaštitu za sve informacije primljene od druge ugovorne strane, svim neophodnim mjerama, uključujući obavezu diskrecije i povjerljivosti, ograničavajući pristup informacijama na ovlašćena lica, zaštitu ličnih podataka i opšte tehničke i proceduralne mjere radi očuvanja bezbjednosti informacija;
2. Informacija koja podliježe formalnoj službenoj kategorizaciji ugovorne strane koja je šalje, što se vidi po specifičnoj oznaci, dobija ekvivalentnu zaštitu kod primaoca informacije u skladu sa tebelom ekvivalencije nivoa službenih kategorija ugovornih strana datom u Prilogu;
3. Pri odabiru nivoa povjerljivosti, svaka ugovorna strana se pridržava kategorizacije povjerljivosti informacija u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom ili propisima koje je moguće primjeniti i uzima u obzir potrebu za fleksibilnošću kao i potrebu da bi povjerljivost informacija u vezi sa sprovođenjem zakona trebalo da bude izuzetak, i da bi im trebalo dodijeliti najniži mogući nivo povjerljivosti, ukoliko takva informacija mora da bude povjerljiva;
4. službeni organ koji šalje informacije bez odlaganja obavještava primaoca u pismenoj formi o promjeni nivoa povjerljivosti ili povlačenju povjerljivosti. Primalac prilagođava nivo povjerljivosti u skladu sa ovom porukom ili povlači povjerljivost;
5. Poslate povjerljive informacije koriste se isključivo u onu svrhu u koju su poslate, i otkrivaju se samo onim licima koja traže te informacije radi svojih aktivnosti i koja su ovlašćena u okviru svog nacionalnog zakonodavstva da znaju takve povjerljive informacije;
6. Sva kršenja zakonskih odredbi ugovorne strane-primaoca u vezi sa zaštitom poslatih povjerljivih informacija saopštavaju se službenom organu koji ih šalje, bez odlaganja. To saopštenje takođe sadrži okolnosti i posljedice kršenja, i mjere preduzete radi ograničenja posljedica i sprječavanja budućih kršenja takve prirode;
7. Povjerljive informacije se drugoj ugovornoj strani šalju kurirom ili na neki drugi način koji je dogovoren i moguć u okviru nacionalnih zakonodavstava ugovornih strana.

POGLAVLLjEIII: ZAVRŠNE ODREDBE

Odbor ministara

Član 33

1. Obrazuje se Odbor koji se sastoji od nadležnih ministara ugovornih strana. Ministarski odbor jednoglasno odlučuje o tumačenju, implementaciji i primjeni ove konvencije;
2. Ministarski odbor uspostavlja ekspertsku radnu grupu koja će nadgledati primjenu i implementaciju Konvencije, davati preporuke Ministarskom odboru za tumačenja i poboljšanja odredbi Konvencije i sprovoditi i druge aktivnosti za potrebe Odbora;
3. Ministarski odbor se saziva na zahtjev jedne ugovorne strane, a najmanje jednom godišnje. Sastaje se redom na teritoriji svake od ugovornih strana.

Sporazumi o implementaciji i prepiska

Član 34

1. Ugovorne Strane mogu zaključiti sporazume o implementaciji u svrhu ove konvencije;
2. Ugovorne strane obavještavaju povjerenika o izmjenama u nadležnostima i postavljenjima službenih organa pomenutih u tekstu ove konvencije i u njenom prilogu.

Troškovi

Član 35

Svaka Ugovorna Strana, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, podmiruje troškove koji za njene službene organe proističu iz implementacije ove konvencije, osim ako drugačije nije navedeno u Konvenciji ili u
Sporazumima o implementaciji, ili ako se organi za sprovođenje zakona međusobno nisu unaprijed drukčije dogovorili.

Odnos prema drugim međunarodnim sporazumima

Član 36

Ova konvencija neće uticati na prava i obaveze ugovornih strana koja proističu iz drugih međunarodnih sporazuma.

Član 37

Prilog
Prilozi predstavljaju integralni dio ove konvencije.

Povjerenik

Član 38

1. Povjerenik ove konvencije je Republika Albanija;
2. Povjerenik šalje ovjeren primjerak ove Konvencije svakoj državi potpisnici ili pristupajućoj državi;
3. Povjerenik bez odlaganja obavještava ostale ugovorne strane o deponovanju svakog instrumenta ratifikacije, usvajanja, odobrenja ili pristupa, rezervama i dekleracijama, kao i o svim ostalim obavještenjima u vezi sa ovom konvencijom;
4. Povjerenik obavještava sve ugovorne strane o svakom datumu stupanja na snagu Konvencije u skladu sa članom 40;
5. Povjerenik ugovara registraciju Konvencije, nakon njenog stupanja na snagu, sa Sekretarijatom Ujedinjenih nacija, u skladu sa članom 102 Povelje Ujedinjenih nacija;
6. Prvi sastanak Ministarskog odbora saziva povjerenik nakon što Konvencija stupi na snagu.

Ratifikacija, prihvatanje, odobrenje ili pristupanje

Član 39

1. Ova konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju potpisnica. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja se deponuju kod povjerenika;
2. Ova konvencija je otvorena za pristupanje. Instrument pristupanja se deponuje kod povjerenika.

Stupanje na snagu

Član 40

1. Ova konvencija stupa na snagu devedesetog dana nakon deponovanja drugog dokumenta ratifikacije, prihvatanja, odobrenja ili pristupanja;
2. Za svaku državu koja ratifikuje, prihvata, odobrava ili pristupa ovoj Konvenciji nakon deponovanja drugog instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobrenja ili pristupanja, Konvencija stupa na snagu devedesetog dana od dana deponovanja instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobrenja ili pristupanja te države;
3. Svi sporazumi o implementaciji, obavezujući za sve ugovorne strane, zaključeni pod odredbama člana 34 ove konvencije, postaju obavezujući za svaku državu koja ratifikuje, prihvata, odobrava ili pristupa ovoj konvenciji nakon njenog stupanja na snagu, na datum stupanja na snagu ove konvencije za tu državu.

Rezerve

Član 41

1. Svaka država može, u trenutku ratifikacije, prihvatanja, odobrenja ili pristupanja, da izrazi rezerve;
2. Rezerve mogu biti povučene bilo kada obavještavanjem povjerenika. To obavještenje stupa na snagu dana kada je primljeno.

Povlačenje suspenzija

Član 42

l. Ova konvencija se zaključuje na neodređeni vremenski period;
2. Svaka ugovorna strana se može u bilo kom trenutku povući iz Konvencije uz pismeno obavještenje povjereniku. Konvencija ostaje na snazi još šest mjeseci od datuma kada je povjerenik primio obavještenje o raskidu; 3. Svaka ugovorna strana može potpuno ili djelimično suspendovati primjenu Konvencije ukoliko je to neophodno za očuvanje bezbjednosti države, javnog reda ili bezbjednosti, ili života i tijela osoba. Ugovorne strane obavještavaju povjerenika bez odlaganja o poduzimanju ili opozivu takve mjere. Svaka mjera preduzeta u okviru ove odredbe stupa na snagu 15 dana od dana kada je povjerenik primio takvo obavještenje.
U potvrdu čega su dolje potpisani, propisno ovlašćeni svako od svoje Vlade, potpisali ovu konvenciju:
Za Republiku Albaniju: Za Bosnu i Hercegovinu: Za Republiku Makedoniju: Za Republiku Moldaviju:
Za Republiku Rumuniju: Za Republiku Crnu Goru: Za Republiku Srbiju:
U Beču, dana .05.05.2006. godine, u jednom originalu, na engleskom jeziku.

Član 3

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "službenom listu Crne Gore".
SU-SK Broj 01-702/5
Podgorica, 26. decembra 2007. godine
SKUPŠTINA CRNE GORE
Predsjednik, Ranko Krivokapić, s.r.