ZAKON
O PRAVOSUDNOM ISPITU
(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 52 od 2. avgusta 2004)
IOPŠTE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
Ovim zakonom uređuju se uslovi i način polaganja pravosudnog ispita.
Svrha pravosudnog ispita
Član 2
Na pravosudnom ispitu (u daljem tekstu: ispit) se provjerava sposobnost kandidata za samostalnu primjenu propisa i vršenje pravnih poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uslov predviđen taj ispit.
Uslovi za polaganje ispita
Član 3
Ispit mogu polagati lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima u sudu, kod državnog tužioca i kod advokata.
Ispit mogu polagati i lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje jednu godinu na pravnim poslovima u sudu, kod državnog tužioca i kod advokata i najmanje dvije godine u organu za prekršaje, drugom državnom organu, organu lokalne samouprave, privrednom društvu ili drugom pravnom licu.
Ispit mogu polagati i lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje četiri godine na pravnim poslovima u organu za prekršaje, drugom državnom organu, organu lokalne samouprave, privrednom društvu ili drugom pravnom licu.
Vrijeme provedeno na praksi radi stručnog osposobljavanja, kod suda odnosno državnog tužioca, u skladu sa zakonom, smatra se u pogledu uslova za polaganje ispita kao vrijeme provedeno na radu u sudu odnosno kod državnog tužioca.
Lica iz st. 1, 2, 3 i 4 ovog člana mogu polagati ispit ukoliko su radila na pravnim poslovima, odnosno obavljala praksu na teritoriji Republike Crne Gore, odnosno državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Ispitni predmeti
Član 4
Ispit ima pismeni i usmeni dio.
Pismeni dio ispita polaže se iz krivičnog i građanskog prava.
Na usmenom dijelu ispita polaže se:
1) krivično materijalno pravo;
2) krivično procesno pravo;
3) građansko materijalno pravo;
4) građansko procesno pravo;
5) porodično pravo;
6) privredno pravo;
7) upravno pravo;
8) radno pravo;
9) ustavni sistem i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda;
10) organizacija pravosuđa.
Program za polaganje ispita
Član 5
Ispit se polaže po programu koji sadrži gradivo, propise i pravnu literaturu.
Program ispita propisuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Polaganje ispita po skraćenom programu
Član 6
Diplomirani pravnici koji su položili stručni ispit za rad u državnim organima imaju pravo da polažu ispit po skraćenom programu, ako ispunjavaju uslove iz člana 3 ovog zakona.
Lica iz stava 1 ovog člana polažu pismeni dio ispita iz krivičnog i građanskog prava i usmeni dio ispita iz:
1) krivičnog materijalnog prava;
2) krivičnog procesnog prava;
3) građanskog materijalnog prava;
4) građanskog procesnog prava;
5) porodičnog prava;
6) organizacije pravosuđa.
Komisija za polaganje pravosudnog ispita
Član 7
Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita (u daljem tekstu: Komisija) koju obrazuje ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministar).
Komisiju čine predsjednik i pet članova.
Predsjednik i članovi Komisije imaju zamjenike.
Predsjednik i članovi Komisije i njihovi zamjenici imenuju se iz reda istaknutih pravnika, koji imaju najmanje 15 godina radnog iskustva.
Članovi Komisije koji ispituju predmete iz člana 4 stav 3 tač. 2 i 4 ovog zakona, pored uslova iz stava 4 ovog člana, moraju imati položen pravosudni ispit.
Rješenjem o obrazovanju Komisije određuje se koje će predmete ispitivati pojedini članovi Komisije.
Ovlašćenje ministra
Član 8
Ministar, najmanje jedanput godišnje, sa predsjednikom i članovima Komisije razmatra pitanja od značaja za polaganje ispita.
Administrativni poslovi za Komisiju
Član 9
Administrativne poslove za Komisiju obavlja Ministarstvo.
IIPOLAGANjE ISPITA
Zahtjev za polaganje ispita
Član 10
Zahtjev za polaganje ispita kandidat podnosi Ministarstvu.
Uz zahtjev za polaganje ispita, kandidat je dužan da priloži dokaze o ispunjavanju uslova za polaganje ispita propisanih ovim zakonom.
Odlučivanje o zahtjevu
Član 11
Ministar rješenjem odlučuje o zahtjevu za polaganje ispita.
Rješenje iz stava 1 ovog člana dostavlja se kandidatu, a ako je polaganje ispita odobreno i predsjedniku Komisije.
Vrijeme polaganje ispita
Član 12
Kandidatu kome je odobreno polaganje ispita određuje se vrijeme i mjesto polaganja ispita, o čemu se kandidat obavještava najkasnije 15 dana prije početka polaganja ispita.
Kandidatu se mora omogućiti polaganje ispita najkasnije u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za polaganje ispita.
Pismeni dio ispita
Član 13
Ispit počinje polaganjem pismenog dijela ispita.
Pismeni dio ispita se sastoji u izradi odluke ili nekog drugog procesnog akta (sastavljanje žalbe, optužnice i sl.) u konkretnim predmetima iz krivičnog i građanskog prava.
Na pismenom dijelu ispita kandidat može da koristi zakone, druge propise kao i stručnu pravnu literaturu.
Zadatke za pismeni dio ispita i vrijeme za njihovu izradu određuje član Komisije koji ispituje predmet iz koga se polaže pismeni dio ispita.
Ocjena pismenog dijela ispita
Član 14
Uspjeh kandidata na pismenom dijelu ispita ocjenjuje član Komisije koji ispituje predmet iz koga se polaže pismeni dio ispita.
Ocjenjivanje se vrši ocjenom "zadovoljava" ili "ne zadovoljava".
Ukoliko je kandidat dobio ocjenu "ne zadovoljava" za jednu oblast pismenog dijela ispita kandidat ne polaže usmeni dio ispita. U tom slučaju, predsjednik Komisije će kandidatu dozvoliti da, najranije u roku od mjesec dana, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana polaganja ispita, ponovi pismeni dio ispita iz oblasti koja je negativno ocijenjena.
Ukoliko je kandidat na ponovljenom dijelu pismenog ispita dobio ocjenu "zadovoljava" omogućiće mu se polaganje usmenog dijela ispita, a u suprotnom smatraće se da nije položio ispit u cjelini.
Uslov za polaganje usmenog dijela ispita
Član 15
Kandidat čiji pismeni zadaci nijesu ocijenjeni sa ocjenom "zadovoljava" nema pravo da polaže usmeni dio ispita.
Usmeni dio ispita
Član 16
Usmeni dio ispita polaže se javno.
Ispitni predmet ispituje i ocjenjuje sa ocjenom "zadovoljava" ili "ne zadovoljava" član Komisije koji je za taj predmet određen za ispitivača.
Konačna ocjena ispita
Član 17
Konačan uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se prema znanju pokazanom na pismenom i usmenom dijelu ispita.
Konačan uspjeh kandidata na ispitu ocjenjuje se ocjenom "položio" ili "nije položio" ili se kandidat upućuje na polaganje popravnog ispita u skladu sa ovim zakonom.
Popravni ispit
Član 18
Kandidat koji na ispitu nije zadovoljio iz dva predmeta, odnosno iz jednog predmeta ukoliko polaže ispit po skraćenom programu, ima pravo da iz tih predmeta polaže popravni ispit.
Popravni ispit iz jednog predmeta polaže se najranije u roku od mjesec dana, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana polaganja ispita. Popravni ispit iz dva predmeta polaže se najranije u roku od dva mjesca, a najkasnije u roku četiri mjeseca od dana polaganja ispita.
Ako kandidat u roku iz stava 2 ovog člana ne položi popravni ispit smatra se da ispit nije položio.
Ako kandidat popravni ispit polaže iz predmeta iz koga se polaže pismeni dio ispita, na popravnom ispitu neće polagati i pismeni dio ispita.
Ponovno polaganje ispita
Član 19
Kandidat koji nije položio ispit može ga ponovo polagati po isteku roka od šest mjeseci od dana polaganja ispita.
Odustanak ili nepristupanje polaganju ispita
Član 20
Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita u vrijeme određeno za polaganje ispita ili prije početka pismenog dijela ispita izjavi da odustaje od ispita smatra se da ispit nije polagao.
Ako kandidat izričito ili prećutno odustane od polaganja već započetog ispita (ne preda pismeni zadatak, ne pristupi popravnom ispitu u određeno vrijeme i sl.) smatra se da ispit nije položio.
Odlaganje započetog ispita
Član 21
Započeti ispit može se odložiti ako je kandidat zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga bio spriječen da nastavi ispit.
O odlaganju ispita odlučuje predsjednik Komisije, na zahtjev kandidata, i određuje vrijeme kada će se nastaviti polaganje ispita.
U nastavku ispita kandidat ne polaže onaj dio ispita koji je polagao do odlaganja ispita.
Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita u roku iz stava 2 ovog člana smatra se da ispit nije položio.
Uvjerenje o položenom ispitu
Član 22
Kandidatu koji je položio ispit ministar izdaje uvjerenje o položenom ispitu.
Izjednačavanje ispita
Član 23
Pravosudni ispit koji se položi u Republici Srbiji izjednačava se sa ispitom položenim u skladu sa odredbama ovog zakona.
Evidencija
Član 24
O polaganju ispita Ministarstvo vodi evidenciju radi praćenja stanja u ovoj oblasti.
Evidencija, pored ličnih podataka kandidata, sadrži i podatke o datumu polaganja ispita i postignutom uspjehu na ispitu po predmetima.
Troškovi polaganja ispita
Član 25
Troškove polaganja ispita, ponovnog polaganja ispita ili pojedinog predmeta snosi kandidat, ukoliko ih ne snosi organ ili pravno lice u kojem je kandidat zaposlen.
Bliži propisi
Član 26
Bliže propise o načinu polaganja ispita, visini troškova, naknadi za rad članovima Komisije i o obrascu i sadržini uvjerenja o položenom ispitu donosi Ministarstvo.
III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 27
Kandidati koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona podnijeli zahtjev za polaganje ispita, a ispunjavaju uslove za njegovo polaganje, polažu ispit po dosadašnjim propisima.
Član 28
Bliži propisi za primjenu ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 29
Komisija iz člana 7 ovog zakona obrazovaće se u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do obrazovanja Komisije iz stava 1 ovog člana dosadašnja Komisija nastavlja sa radom.
Član 30
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o pravosudnom ispitu ("Službeni list SRCG", br. 12/72 i 26/85).
Član 31
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".