Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

ZAKON

O POREZU NA DOBIT PRAVNIH LICA

(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 65 od 31. decembra 2001; 12/02, 80/04, 86/09)

IOPŠTE ODREDBE

Član 1

(1) Ovim zakonom se uvodi obaveza plaćanja poreza na dobit pravnih lica (u daljem tekstu: porez na dobit).
(2) Prihodi od poreza na dobit pripadaju budžetu Republike Crne Gore.

IIPORESKI OBVEZNIK

Član 2

(1) Poreski obveznik poreza na dobit je rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti.
(2) Pravnim licem, u smislu ovog zakona, smatra se i komanditno društvo.

Rezident i nerezident

Član 3

(1) Rezidentno pravno lice (u daljem tekstu: rezident) je lice osnovano u Republici Crnoj Gori (u daljem tekstu: Crna Gora) ili koje ima sjedište stvarne uprave i kontrole na teritoriji Crne Gore.
(2) Nerezidentno pravno lice (u daljem tekstu: nerezident) je lice koje nije osnovano u Crnoj Gori i nema sjedište stvarne uprave i kontrole u Crnoj Gori, a koje svoje poslovanje obavlja preko stalne poslovne jedinice.

IIIPREDMET OPOREZIVANjA

Član 4

(1) Predmet oporezivanja rezidenta je dobit koju rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore.
(2) Predmet oporezivanja nerezidenta je dobit koju nerezident ostvari u Crnoj Gori.
(3) Predmet oporezivanja stalne poslovne jedinice nerezidenta (u daljem tekstu: stalna poslovna jedinica) je dobit koju ostvari ta poslovna jedinica.
(4) Stalnom poslovnom jedinicom smatra se stalno mjesto poslovanja preko kojeg pravno lice u potpunosti ili djelimično vodi svoje poslovanje i koje je organizovano u jednom od sljedećih oblika: mjesto uprave, filijala, kancelarija, fabrika, radionica, rudnik, nalazište nafte ili gasa, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto gdje se vrši eksploatacija prirodnog bogatstva. Gradilište ili montažni objekat konstituiše stalnu poslovnu jedinicu jedino ako traje duže od šest mjeseci.
(5) Pod stalnom poslovnom jedinicom iz stava 4 ovog člana ne smatra se:
1) korišćenje objekata za čuvanje, izlaganje ili isporuku dobara koja pripadaju pravnom licu;
2) držanje zaliha dobara koja pripadaju pravnom licu radi čuvanja, izlaganja ili isporuke;
3) čuvanje zaliha dobara koja pripadaju pravnom licu za preradu od strane drugog pravnog lica;
4) vođenje stalnog mjesta poslovanja za nabavku dobara ili prikupljanje informacija za pravno lice;
5) vođenje stalnog mjesta poslovanja za poslovanje pravnog lica i sve ostale aktivnosti koje su pripremnog i pomoćnog karaktera;
6) vođenje stalnog mjesta poslovanja za bilo koju namjenu iz tač. 1) do 4) ovog stava, koje obezbjeđuju da ukupne aktivnosti stalnog mjesta poslovanja koje proizilaze iz ove namjene imaju pripremni i pomoćni karakter.
(6) Predmet oporezivanja nerezidenta koji nema stalnu poslovnu jedinicu su prihodi ostvareni po osnovu: dividende i udjela u dobiti, autorskih naknada, kamate, kapitalnog dobitka i naknade po osnovu zakupnine nepokretnosti koja se nalazi u Crnoj Gori.

Izvori dobiti

Član 5

(1) Izvorima dobiti u Crnoj Gori smatraju se prihodi ostvareni po osnovu:
1) prodaje dobara proizvedenih u Crnoj Gori;
2) pružanja usluga u Crnoj Gori;
3) kamate ostvarene od rezidentnog poreskog obveznika i stalne poslovne jedinice nerezidenta;
4) dividende isplaćene od strane rezidenta;
5) korišćenje imovinskih prava u Crnoj Gori;
6) eksploatacije prirodnog bogatstva;
7) nepokretne i pokretne imovine koja se nalazi u Crnoj Gori;
8) prodaje nepokretne imovine koja se nalazi u Crnoj Gori;
9) prodaje pokretne imovine, ukoliko se njen prodavac nalazi u Crnoj Gori;
10) osiguranja i reosiguranja od rizika ostvarenih u Crnoj Gori.
(2) Izvorima dobiti u Crnoj Gori smatraju se i drugi prihodi, ukoliko su nastali po osnovu obavljanja djelatnosti u Crnoj Gori.
(3) Ministar nadležan za finansije, u slučaju potrebe može bliže urediti šta se smatra prihodima iz stava 2. ovog člana.

IVPORESKA IZUZEĆA

Član 6

Porez na dobit ne plaćaju:
(1) Centralna banka Crne Gore;
(2) javni fondovi i javne ustanove čiji je osnivač Crna Gora ili jedinica lokalne samouprave, osim za dobit koju ostvaruju prodajom proizvoda i usluga na tržištu.

VPORESKA OSNOVICA

Član 7

(1) Osnovicu poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika.
(2) Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom.

Usklađivanje prihoda

Član 8

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se prihodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev prihoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.

Član 9

Prihodi od dividendi i udjela u dobiti drugih pravnih lica ne uključuju se u poresku osnovicu.

Usklađivanje rashoda

Član 10

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev rashoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.

Član 11

Na teret rashoda ne priznaju se:
1) troškovi koji nijesu nastali u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti;
2) troškovi koji se ne mogu dokumentovati;
3) kamate za neblagovremeno plaćene poreze i doprinose;
4) kamate isplaćene nerezidentima, ako su plaćene po stopi višoj od uobičajene komercijalne stope;
5) administrativni troškovi plaćeni od strane stalne poslovne jedinice nerezidentnoj centrali;
6) primanja zaposlenih ili drugih lica po osnovu raspodjele dobiti;
7) novčane kazne i penali;
8) prilozi dati političkim organizacijama.

Član 12

Troškovi materijala i nabavna vrijednost prodate trgovačke robe priznaju se u iznosima obračunatim primjenom metode prosječne cijene iliFIFOmetode, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Član 13

(1) Amortizacija stalnih osnovnih sredstava priznaje se kao rashod u iznosu utvrđenom na način predviđen ovim zakonom.
(2) Stalna osnovna sredstva iz stava 1 ovog člana obuhvataju materijalna i nematerijalna sredstva čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i čija vrijednost prelazi 200 Eura.
(3) Osnovna sredstva iz stava 2 ovog člana razvrstavaju se u pet grupa sa sledećim amortizacionim stopama:
-Igrupa 5%
-IIgrupa 15%
-IIIgrupa 20%
-IVgrupa 25%
-Vgrupa 30%
(4) Amortizacija za stalna osnovna sredstva razvrstana u prvu grupu utvrđuje se primjenom proporcionalne stope, za svako sredstvo posebno.
(5) Amortizacija za osnovna sredstva razvrstana u ostale grupe (od druge do pete) utvrđuje se primjenom degresivne stope na vrijednost sredstava razvrstanih po grupama.
(6) Bliži propis o razvrstavanju osnovnih sredstava po grupama i metodama za utvrđivanje amortizacije donosi ministar nadležan za finansije.

Član 14

Izdaci za zdravstvene, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, kao i za zaštitu životne sredine, priznaju se kao rashod najviše do 3% ukupnog prihoda.

Član 15

Izdaci za reprezentaciju priznaju se kao rashod u iznosu do 1% ukupnog prihoda pod uslovom: da su nastali radi unapređenja poslovanja, da su dokumentovani i da njihov primalac nije povezano lice.

Član 16

Članarine komorama, savezima i udruženjima priznaju se kao rashod najviše do 0,1% ukupnog prihoda, izuzev članarine čija je visina utvrđena zakonom, koje se priznaju u visini zakonom propisanog iznosa.

Član 17

(1) Izvršeno ispravljanje (otpis vrijednosti) sumnjivih potraživanja priznaje se na teret rashoda, pod uslovom:
1) da se nesumnjivo dokaže da su ta potraživanja bila prethodno uključena u prihode poreskog obveznika;
2) da je to potraživanje u knjigama poreskog obveznika otpisano kao nenaplativo;
3) da poreski obveznik pruži potrebne dokaze o neuspjeloj naplati tih potraživanja.
(2) Sumnjiva potraživanja koja su priznata kao rashod, a zatim naplaćena, uključuju se u prihode poreskog obveznika u momentu njihove naplate.

Član 18

(1) Rezervni fondovi banaka priznaju se kao rashod najviše do iznosa utvrđenog zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka.
(2) Rezervni fondovi ostalih pravnih lica ne priznaju se kao rashodi.

Član 19

Kamate i pripadajući troškovi prema povjeriocu sa statusom povezanog lica priznaju se na teret rashoda u visini koja ne prelazi troškove kamata na otvorenom tržištu, ako ti troškovi ne prelaze iznos koji je stvarno plaćen.

Član 20

Razlika između kamate obračunate po principu "van dohvata ruke" i stvarno primljene kamate uključuje se u poresku osnovicu primaoca te kamate.

Kapitalni dobici i gubici

Član 21

(1) Kapitalnim dobitkom smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu (u daljem tekstu: prodaja) zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti.
(2) (Brisan)
(3) Kapitalni dobitak ostvaren prodajom hartija od vrijednosti koji se u periodu od 12 mjeseci reinvestira za kupovinu novih hartija od vrijednosti ne uključuje se u poresku osnovicu u godini u kojoj je dobitak ostvaren.
(4) Ukoliko se kapitalni dobitak ne reinvestira u roku iz stava 3 ovog člana, taj iznos se uključuje u poresku osnovicu u godini koja slijedi godini nastanka kapitalnog dobitka.
(5) Kapitalni dobitak ostvaren prodajom hartija od vrijednosti koje je poreski obveznik u svom portfelju držao duže od dvije godine ne oporezuje se.

Član 22

(1) Kapitalni dobitak predstavlja razliku između prodajne cijene imovine iz člana 21 ovog zakona (u daljem tekstu: imovina) i njene nabavne cijene usklađene na način predviđen ovim zakonom.
(2) Negativna razlika iz stava 1 ovog člana predstavlja kapitalni gubitak.
(3) Ukoliko su učesnici u prodaji imovine povezana lica i ako je prodajna cijena niža od tržišne vrijednosti, prilagođavanje tržišne vrijednosti imovine vrši nadležni poreski organ.
(4) Kapitalni gubici mogu se prebijati sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini.
(5) Ako se i poslije izvršenog prebijanja sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini pojavi kapitalni gubitak, poreski obveznik može prenijeti kapitalni gubitak na račun budućih kapitalnih dobitaka u narednih pet godina.

Član 23

Prodajnom cijenom imovine, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, smatra se tržišna vrijednost imovine primljene u obliku novčane ili nenovčane naknade, umanjena za troškove prodaje, odnosno troškove drugog prenosa imovine.

Član 24

Nabavna cijena imovine, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, je cijena po kojoj je poreski obveznik stekao imovinu, utvrđena na način predviđen zakonom kojim se uređuje računovodstvo i umanjena za troškove amortizacije, utvrđene na način predviđen ovim zakonom.

Poreski tretman poslovnih gubitaka

Član 25

(1) Gubici nastali iz poslovnih odnosa, izuzev onih iz kojih proizilaze kapitalni dobici i gubici mogu se prenositi na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina.
(2) Poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i u slučaju statusnih promjena.
(3) U slučaju statusnih promjena, poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana srazmjerno se dijele prema vrijednosti imovine i o tome se obavještava nadležni poreski organ.

VIPORESKI TRETMAN STATUSNIH PROMJENA I LIKVIDACIJE

Statusne promjene

Član 26

(1) Prenos imovine u slučaju statusnih promjena i raspodjele akcijskog kapitala ne smatra se prodajom imovine u smislu ovog zakona, ukoliko su učesnici u tim promjenama rezidenti.
(2) Nabavnu vrijednost imovine i akcijskog kapitala u slučaju statusnih promjena za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, predstavlja knjigovodstvena vrijednost te imovine prije statusnih promjena.

Likvidacija pravnog lica

Član 27

(1) Pravno lice dužno je da, u slučaju likvidacije pravnog lica, utvrdi kapitalni dobitak ili gubitak kao da je prodalo imovinu po tržišnoj cijeni.
(2) Nabavna cijena raspodijeljene imovine u postupku likvidacije, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, je jednaka tržišnoj vrijednosti imovine prije njene raspodjele.
(3) Kapitalni dobitak, odnosno kapitalni gubitak se utvrđuje na način predviđen članom 22 ovog zakona.
(4) Kada se u postupku likvidacije imovina zavisnog preduzeća prenosi na matično preduzeće, matično preduzeće nije dužno da utvrđuje kapitalni dobitak, odnosno gubitak.

VIIPORESKE STOPE

Stope poreza na dobit

Član 28

Stopa poreza na dobit je proporcionalna i iznosi 9% od poreske osnovice.

Stope poreza po odbitku

Član 29

(1) Obveznik poreza na dobit dužan je da obračuna i uplati porez po odbitku na isplate izvršene po osnovu:
1) dividende i udjela u dobiti u pravnom licu;
2) autorskih naknada, kamata, kapitalnih dobitaka i naknada po osnovu zakupnine nepokretnosti koje se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu.
(2) Stopa poreza iz stava 1 ovog člana iznosi 15%, osim za kamate za koje stopa iznosi 5%.
(3) Porez po odbitku ne plaća se na dividende i udjele u dobiti koje su iskorišćene za uvećanje osnovnog kapitala poreskog obveznika.

VIIIPORESKA OSLOBOĐENjA I OLAKŠICE

Član 30

(Brisan)

Član 30a

(Brisan)

Član 31

(1) Novoosnovano pravno lice u privredno nedovoljno razvijenim opštinama, koje obavlja proizvodnu djelatnost, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za prve tri godine od početka obavljanja djelatnosti, na dobit ostvarenu obavljanjem djelatnosti u nedovoljno razvijenoj opštini.
(2) Poreskom obvezniku koji ostvari dobit u novoosnovanoj poslovnoj jedinici, koja obavlja proizvodnu djelatnost u nedovoljno razvijenim opštinama, umanjuje se porez na dobit u trajanju od tri godine srazmjerno učešću tako ostvarene dobiti u ukupnoj dobiti poreskog obveznika.
(3) Poreski kredit iz stava 2 ovog člana se ostvaruje pod uslovom da se obezbijedi posebno evidentiranje poslovanja poslovne jedinice u nedovoljno razvijenoj opštini.
(4) Prva godina, u kojoj se ostvaruje pravo na poresko oslobođenje počinje da teče od dana upisa u sudski registar.
(5) Novoosnovanim pravnim licem ne smatra se pravno lice nastalo spajanjem ili podjelom postojećeg pravnog lica, kao ni pravno lice nastalo bilo kojom statusnom promjenom.
(6) Novoosnovanim pravnim licem ne smatra se ni pravno lice koje je u periodu od tri godine koje prethode osnivanju tog pravnog lica prestalo da postoji, odnosno prekinulo sa poslovanjem u istoj ili sličnoj djelatnosti.
(7) Pravo na olakšicu nema novoosnovano pravno lice čiji je osnivač, odnosno suosnivač povezano lice.
(8) Ako novoosnovano pravno lice prekine sa poslovanjem u toku trajanja poreskog oslobođenja, dužno je da plati neplaćeni porez za period korišćenja poreskog oslobođenja.
(9) Bliži propis za korišćenje poreske olakšice donosi ministar nadležan za finansije.

Član 32

(1) Pravna lica osnovana kao nevladine organizacije oslobađaju se poreza na dobit do iznosa od 4.000 Eura, pod uslovom da tu dobit upotrijebe za ostvarivanje ciljeva zbog kojih su osnovana.
(2) Oslobođenje iz stava 1 ovog člana utvrđuje se rješenjem nadležnog poreskog organa.

IXIZBJEGAVANjE DVOSTRUKOG OPOREZIVANjA DOBITI

Član 33

(1) Rezidentnom poreskom obvezniku, koji ostvari dobit izvan Crne Gore i koji plaća porez na tu dobit u drugoj državi, odobrava se poreski kredit u visini poreza na dobit plaćenog u toj državi.
(2) Poreski kredit iz stava 1 ovog člana ne može biti veći od iznosa koji bi se dobio primjenom odredaba ovog zakona na dobit ostvarenu u drugoj državi.

Član 34

Sporazum o otklanjanju dvostrukog oporezivanja ima pretežnu važnost u odnosu na odredbe ovog zakona.

XGRUPNO OPOREZIVANjE I TRANSFERNE CIJENE

Član 35

(1) Matična i zavisna preduzeća, u smislu ovog zakona, čine grupu povezanih preduzeća ako matično preduzeće ima neposrednu ili posrednu kontrolu nad najmanje 75% akcija ili udjela zavisnog preduzeća.
(2) Povezana preduzeća imaju pravo na poresko konsolidovanje pod uslovom da su ta preduzeća rezidenti Crne Gore.
(3) Zahtjev za poresku konsolidaciju nadležnom poreskom organu podnosi matično preduzeće.

Član 36

(1) Svaki član grupe povezanih preduzeća dužan je da podnese svoju poresku prijavu nadležnom poreskom organu, a matično preduzeće podnosi konsolidovanu poresku prijavu za grupu povezanih preduzeća.
(2) U konsolidovanoj poreskoj prijavi gubici povezanih preduzeća prebijaju se na račun dobiti drugih povezanih preduzeća u grupi.
(3) Za obračunati porez po konsolidovanoj prijavi poreski obveznici su pojedinačno povezana preduzeća iz grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačne poreske prijave.
(4) Bliži način otklanjanja dvostrukog oslobođenja ili dvostrukog oporezivanja pojedinih pozicija u konsolidovanoj poreskoj prijavi propisuje ministar nadležan za finansije.

Član 37

(1) Jednom odobreno poresko konsolidovanje primjenjuje se najmanje pet godina.
(2) Ako se prije isteka perioda iz stava 1 ovog člana, promijene uslovi iz člana 35 st. 1 i 2 ovog zakona ili se jedno ili više povezanih preduzeća odluči za pojedinačno oporezivanje, svaki član grupe dužan je da plati srazmjernu razliku poreske olakšice koju je koristio.

Transferne cijene

Član 38

(1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstava ili stvaranjem obaveza među povezanim licima.
(2) Licem povezanim sa poreskim obveznikom smatra se pravno ili fizičko lice u čijim odnosima sa poreskim obveznikom postoji mogućnost kontrole ili značajnog uticaja na poslovne odluke.
(3) Cijena za koju se očekuje da će se postići u imovinskim transakcijama ili ugovornim obavezama među licima koja su poslovala "van dohvata ruke" ili više postignuta cijena smatraće se cijenom "van dohvata ruke".
(4) Razlika između cijene "van dohvata ruke" i transferne cijene uključuje se u poresku osnovicu.
(5) Cijena "van dohvata ruke" se utvrđuje primjenom metode uporedne cijene, a kada to nije moguće utvrđuje se primjenom metode preprodajne cijene ili metode nabavne cijene uvećane za uobičajenu maržu.
(6) Bliži način utvrđivanja cijene iz stava 5 ovog člana propisaće ministar nadležan za finansije.

XIOBRAČUNAVANjE I PLAĆANjE POREZA NA DOBIT

Poreski period

Član 39

(1) Poreski period za koji se obračunava porez na dobit je finansijska godina.
(2) Finansijska godina je kalendarska godina, osim u slučaju likvidacije ili otpočinjanja obavljanja djelatnosti u toku godine.
(3) Porez na dobit se obračunava nakon isteka finansijske godine ili drugog perioda utvrđivanja poreza, prema poreskoj osnovici ostvarenoj u tom periodu.

Poreska prijava

Član 40

(1) Obveznik poreza na dobit je dužan da za period za koji se obračunava porez na dobit, nadležnom poreskom organu podnese poresku prijavu.
(2) Prijava iz stava 1 ovog člana podnosi se najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka perioda za koji se obračunava porez. U istom roku vrši se i uplata poreza iskazanog u prijavi.
(3) Poreski obveznik uz prijavu iz stava 1 ovog lana dostavlja bilans uspjeha i bilans stanja, pripremljene u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.
(4) Oblik i sadržinu poreske prijave, na predlog nadležnog poreskog organa, propisuje ministar nadležan za finansije.

Član 41

(Brisan)

Shodna primjena drugih propisa

Član 42

Na odnose koji nijesu posebno uređeni ovim zakonom (žalbeni postupak, postupak prinudne naplate, kazne, kamate i dr.) shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuje poreski postupak.

XIa KAZNENE ODREDBE

Član 42a

(1) Novčanom kaznom od pedesetostrukog do tristastrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj poreski obveznik - pravno lice, ako:
1) ne obračuna, netačno obračuna ili ne uplati porez po odbitku na isplate izvršene po osnovu dividende i udjela u dobiti u pravnom licu, autorskih naknada, kamata, kapitalnih dobitaka i naknada po osnovu zakupnine nepokretnosti koje se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu (član 29 stav 1);
2) nadležnom poreskom organu u propisanom roku ne podnese poresku prijavu ili ako uz prijavu ne dostavi dokaz o uplaćenom porezu, odnosno bilans uspjeha i bilans stanja (član 40 st. 2 i 3);
3) akontaciju poreza na dobit ne plaća u propisanom roku (član 41 stav 2).
(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

XIIPRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 43

Bliže propise za primjenu ovog zakona donijeće ministar nadležan za finansije, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 44

Poreski obveznici koji su stekli pravo na korišćenje poreskih olakšica po odredbama Zakona o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br. 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) nastaviće sa njihovim korišćenjem do njihovog isteka.

Član 45

Izuzetno od člana 41 ovog zakona, mjesečna akontacija poreza na dobit za period januar-april 2002. godine plaća se u visini poslednje plaćene mjesečne akontacije poreza na dobit za 2001. godinu.

Član 46

Poreski bilans za 2001. godinu sastavlja se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br. 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) i propisa donesenih na osnovu tog zakona.

Član 47

Danom primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br. 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) i propisi doneseni na osnovu tog zakona.

Član 48

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore", a primjenjivaće se od 1. januara 2002. godine.


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas: