ZAKON

O IZVRŠNOM POSTUPKU

(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 23 od 5. aprila 2004)

DIO PRVI

OSNOVNE ODREDBE

Sadržina zakona

Član 1

Ovim zakonom određuju se pravila po kojima sud postupa radi izvršenja sudske odluke koja glasi na ispunjenje obaveze, kao i radi obezbjeđenja potraživanja.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na izvršenje odluke donesene u upravnom ili prekršajnom postupku, koja glasi na ispunjenje novčane obaveze, kao i na obezbjeđenje novčanog potraživanja o kome se odlučuje u upravnom ili prekršajnom postupku, osim ako je za to izvršenje ili obezbjeđenje zakonom određena nadležnost drugog organa.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se na izvršenje i obezbjeđenje na brodu i vazduhoplovu samo ako je to posebnim zakonom određeno.

Pokretanje postupka

Član 2

Postupak izvršenja pokreće se predlogom izvršnog povjerioca, a postupak obezbjeđenja predlogom predlagača obezbjeđenja.
Postupci iz stava 1 ovog člana pokreću se po službenoj dužnosti kad je to zakonom određeno.

Nadležnost

Član 3

Izvršenje i obezbjeđenje određuje i sprovodi sud, ako zakonom nije drukčije određeno.

Hitnost i redosljed postupaka

Član 4

U postupku izvršenja i obezbjeđenja sud je dužan da postupa hitno.
Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Obim izvršenja i obezbjeđenja

Član 5

Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja i obezbjeđenja takvog potraživanja odrediće se i sprovesti u obimu koji je potreban za namirenje, odnosno obezbjeđenje tog potraživanja.

Sastav suda i odluke

Član 6

Izvršni postupak i postupak obezbjeđenja u prvom stepenu vodi i odluke donosi sudija pojedinac, a u drugom stepenu vijeće od tri sudije.
Odluke u postupku izvršenja i obezbjeđenja sud donosi u obliku rješenja ili zaključka.
Zaključkom se izdaje nalog službenom licu za sprovođenje pojedinih radnji i odlučuje o drugim pitanjima upravljanja postupkom.

Dostavljanje

Član 7

Na dostavljanje u izvršnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.
Ako je dostavljanje po odredbama Zakona o parničnom postupku bilo neuspješno, dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnu tablu suda, a smatraće se izvršenim protekom roka od osam dana od dana isticanja.

Pravni lijekovi

Član 8

Protiv rješenja donešenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba, osim ako je ovim zakonom propisano da žalba nije dozvoljena.
Protiv rješenja o izvršenju donešenog na osnovu vjerodostojne isprave može se izjaviti prigovor.
Žalba i prigovor mogu se izjaviti u roku od pet dana od dana dostavljanja rješenja.
Žalba ne odlaže izvršenje, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Odluka drugostepenog suda donešena po žalbi pravosnažna je.
Protiv zaključka ne može se uložiti pravni lijek.

Nedopustivost revizije i ponavljanja postupka

Član 9

Protiv pravosnažnog rješenja donešenog u postupku izvršenja i postupku obezbjeđenja nije dozvoljena revizija, niti ponavljanje postupka.

Rokovi za postupanje

Član 10

O predlogu za izvršenje sud je dužan da odluči u roku od pet dana od dana podnošenja predloga.
O žalbi sud je dužan da odluči u roku od 30 dana od dana prijema spisa.

Redosljed namirenja više izvršnih povjerilaca

Član 11

Više izvršnih povjerilaca koji ostvaruju svoja novčana potraživanja prema istom izvršnom dužniku i na istom predmetu izvršenja namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire, osim u slučajevima u kojima je ovim zakonom drukčije određeno.

Izvršenje odluke stranog suda

Član 12

Izvršenje odluke stranog suda će se odrediti i sprovesti po ovom zakonu, ako odluka ispunjava zakonom ili međunarodnim ugovorom, odnosno sporazumom propisane uslove za priznanje i izvršenje.

Izvršenje na imovini strane države

Član 13

Na imovini strane države u Crnoj Gori ne može se odrediti izvršenje ili obezbjeđenje bez prethodne saglasnosti nadležnog državnog organa, osim ako je strana država izričito pristala na izvršenje, odnosno obezbjeđenje.

Primjena odredaba Zakona o parničnom postupku

Član 14

U postupku izvršenja i postupku obezbjeđenja shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Značenje pojedinih riječi i izraza

Član 15

Pojedine riječi i izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
1) potraživanje je pravo na naplatu novčanog iznosa ili na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje;
2) izvršni povjerilac je lice čije se potraživanje ostvaruje ili obezbjeđuje;
3) izvršni dužnik je lice prema kome se ostvaruje potraživanje;
4) predlagač obezbjeđenja je lice koje je pokrenulo postupak radi obezbjeđenja nekog potraživanja;
5) protivnik obezbjeđenja je lice prema kome se obezbjeđuje potraživanje;
6) stranka je izvršni povjerilac, odnosno izvršni dužnik, kao i predlagač obezbjeđenja i protivnik obezbjeđenja;
7) učesnik je lice koje u postupku izvršenja ili obezbjeđenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes, a nije stranka u postupku;
8) rješenje o izvršenju je rješenje kojim je u cjelini ili djelimično usvojen predlog za izvršenje;
9) službeno lice je zaposleni u sudu koji neposredno preduzima pojedine radnje izvršenja ili obezbjeđenja;
10) zemljoradnik je lice kome je poljoprivredna proizvodnja pretežni izvor prihoda;
11) javna knjiga označava evidencije određene zakonima o upisima prava na odgovarajućim predmetima i sredstvima izvršenja i obezbjeđenja;
12) predbilježba je vrsta upisa u javne knjige kojom se uslovno stiču, prenose ili prestaju prava na nepokretnostima i drugim predmetima izvršenja.

DIO DRUGI

POSTUPAK IZVRŠENjA

Poddio prvi

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Glava prva

UVODNE ODREDBE

Izvršna isprava

Član 16

Sud određuje izvršenje na osnovu izvršne isprave.
Izvršne isprave su:
1) izvršna sudska odluka i sudsko poravnanje;
2) odluke i poravnanja koje su kao izvršne isprave predviđene posebnim zakonima.

Odluka i poravnanje

Član 17

Sudskom odlukom, u smislu ovog zakona, smatra se presuda, rješenje, rješenje o određivanju privremene mjere, platni i drugi nalog suda i odluke arbitraže, a sudskim poravnanjem smatra se poravnanje zaključeno pred tim sudovima.
Odlukom u upravnom postupku, u smislu ovog zakona, smatra se rješenje i zaključak organa uprave i drugog državnog organa, kao i privrednog društva ili druge organizacije donešenih u vršenju javnih ovlašćenja, a poravnanjem u upravnom postupku smatra se poravnanje zaključeno u smislu Zakona o opštem upravnom postupku.
Odlukom u prekršajnom postupku, u smislu ovog zakona, smatra se rješenje koje je donio sudija za prekršaje ili drugi nadležni organ.

Izvršnost odluke

Član 18

Sudska odluka ili odluka donešena u prekršajnom postupku izvršna je ako je postala pravosnažna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze izvršnog dužnika.
Odluka donešena u upravnom postupku izvršna je ako je postala konačna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze.
Rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze teče od dana dostavljanja odluke izvršnom dužniku.
Na osnovu odluke koja je u jednom dijelu postala izvršna, izvršenje se može odrediti samo u tom dijelu.
Izvršenje će se odrediti i na osnovu sudske odluke koja nije postala pravosnažna i odluke donešene u upravnom postupku koja nije postala konačna, ako je zakonom propisano da žalba ne zadržava izvršenje odluke.

Izvršnost poravnanja

Član 19

Sudsko poravnanje i poravnanje zaključeno u upravnom postupku izvršno je ako je potraživanje po poravnanju dospjelo.
Dospjelost potraživanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju ili javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom ispravom.
Dospjelost koja se ne može dokazati na način određen stavom 2 ovog člana dokazuje se pravosnažnom odlukom donešenom u parničnom postupku kojom se utvrđuje dospjelost.

Podobnost izvršne isprave za izvršenje

Član 20

Izvršna isprava je podobna za izvršenje ako su u njoj naznačeni izvršni povjerilac i izvršni dužnik, kao i predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveza.
Ako u izvršnoj ispravi nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze, taj rok se određuje rješenjem o izvršenju.

Naplata zatezne kamate

Član 21

Ako je poslije nastanka izvršne isprave došlo do promjene u visini zatezne kamate, sud će, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika, rješenjem o izvršenju odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi.
Ako su u izvršnoj ispravi određeni i troškovi postupka, sud će, na predlog izvršnog povjerioca, rješenjem odrediti naplatu zatezne kamate, na iznos dosuđenih troškova po propisanoj stopi, od dana donošenja izvršne isprave do naplate.

Vjerodostojna isprava

Član 22

Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja pravnog lica i preduzetnika određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave.
Vjerodostojna je isprava, u smislu ovog zakona, faktura, mjenica i ček sa protestom i povratnim računom kad je to potrebno za zasnivanje potraživanja, javna isprava, izvod iz ovjerenih poslovnih knjiga, isprava sačinjena u zakonom propisanoj formi, po zakonu ovjerena privatna isprava i isprava koja po posebnim propisima ima značaj javne isprave.
Fakturom se smatra i obračun kamate.
Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi dospjelost potraživanja, izvršenje se određuje ako je izvršni povjerilac podnio pisanu izjavu da je potraživanje dospjelo i označio dan dospjelosti.

Prelaz potraživanja ili obaveze

Član 23

Izvršenje se određuje i na predlog lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao povjerilac, ako ono javnom ili po zakonu ovjerenom ispravom dokaže da je potraživanje na njega prenešeno ili je na drugi način prešlo, a za slučaj da to nije moguće, prenos ili prelaz potraživanja dokazuje se pravosnažnom odlukom donešenom u parničnom postupku.
Odredba stava 1 ovog člana shodno se primjenjuje i u slučaju izvršenja protiv lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao dužnik.

Uslovna i uzajamna obaveza

Član 24

Izvršenje koje zavisi od prethodnog ispunjenja neke obaveze izvršnog povjerioca ili od nastupanja nekog uslova određuje se ako izvršni povjerilac javnom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom dokaže da je svoju obavezu ispunio ili da je njeno ispunjenje obezbijedio, odnosno da je uslov nastupio.
Ispunjenje obaveze, odnosno nastupanje uslova dokazuje se pravosnažnom odlukom donešenom u parničnom postupku, ako izvršni povjerilac nije u mogućnosti da to dokaže na način određen u stavu 1 ovog člana.
Ako je izvršni dužnik po izvršnoj ispravi dužan da ispuni obavezu, uz uslov da se istovremeno ispuni obaveza prema njemu, sud će odrediti izvršenje, ako izvršni povjerilac podnese dokaz da je obezbijedio ispunjenje svoje obaveze.
Smatra se da je izvršni povjerilac obezbijedio ispunjenje svoje obaveze, u smislu stava 3 ovog člana, ako je predmet obaveze položio kod suda ili u istom cilju postupio na drugi pogodan način.
Izvršni povjerilac koji tvrdi da je svoju obavezu već ispunio treba to da dokaže na način predviđen u st. 1 i 2 ovog člana.

Alternativna obaveza po izboru izvršnog dužnika

Član 25

Ako izvršni dužnik po izvršnoj ispravi ima pravo da bira između više predmeta svoje obaveze, izvršni povjerilac je dužan da u predlogu za izvršenje naznači predmet kojim obaveza treba da bude ispunjena.
Izvršni dužnik ima pravo izbora sve dok izvršni povjerilac ne primi potpuno ili djelimično predmet koji je u predlogu zahtijevao.

Alternativno ovlašćenje izvršnog dužnika

Član 26

Izvršni dužnik prema kome je izvršnom ispravom izrečena nenovčana obaveza, uz pravo da se od ispunjenja te obaveze može osloboditi plaćanjem određenog novčanog iznosa određenog u izvršnoj ispravi, može taj iznos da plati sve dok izvršni povjerilac nije ni djelimično primio ispunjenje obaveze.

Podnesci i ročišta

Član 27

U izvršnom postupku sud postupa na osnovu podnesaka i drugih pismena.
Sud održava ročišta kad je to ovim zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje ročišta cjelishodno.
Sud će van ročišta saslušati stranku ili učesnika u postupku ako je to predviđeno ovim zakonom ili ako nalazi da je to potrebno radi razjašnjenja pojedinih pitanja ili izjašnjenja o nekom predlogu stranke.
Izostanak jedne ili obiju stranaka, kao i učesnika sa ročišta ili njihovo neodazivanje pozivu suda radi saslušanja, ne sprječava sud da dalje postupa.

Sredstva izvršenja

Član 28

Kao sredstva izvršenja radi ostvarenja novčanog potraživanja mogu se odrediti samo: prodaja pokretnih stvari, prodaja nepokretnosti, prenos novčanog potraživanja, prenos potraživanja za predaju pokretnih stvari ili nepokretnosti, unovčenje drugih imovinskih prava, prenos sredstava koja se vode na računu kod banke, prodaja akcija i prodaja udjela u privrednom društvu.

Predmet izvršenja

Član 29

Predmet izvršenja radi namirenja novčanog potraživanja može biti svaka stvar ili imovinsko pravo izvršnog dužnika koje nije zakonom izuzeto od izvršenja ili na koje izvršenje nije zakonom ograničeno.

Ograničenje sredstava i predmeta izvršenja

Član 30

Sud određuje izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja onim sredstvima i na onim predmetima koji su navedeni u predlogu za izvršenje.
Kad je izvršni povjerilac predložio više sredstava ili više predmeta izvršenja, sud će, po službenoj dužnosti, izvršenje ograničiti samo na neka od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje potraživanja.
Ako se rješenje o izvršenju na određenom predmetu ili sredstvu ne može sprovesti, izvršni povjerilac može, radi namirenja istog potraživanja, predložiti novo sredstvo ili predmet izvršenja, o čemu će sud odlučiti rješenjem.

Povraćaj u pređašnje stanje

Član 31

Povraćaj u pređašnje stanje dozvoljen je samo zbog propuštanja roka za žalbu, odnosno za prigovor.

Smrt stranke

Član 32

O prekidu izvršnog postupka koji je nastao usljed smrti stranke ili njenog zakonskog zastupnika sud će obavijestiti nasljednike te stranke, ako su mu poznati i ako je poznato njihovo prebivalište, odnosno boravište, kao i protivnu stranku.
Ako nasljednici nijesu poznati ili nije poznato njihovo prebivalište, odnosno boravište, sud će im bez odlaganja postaviti privremenog zastupnika.

Troškovi izvršenja

Član 33

Troškove izvršenja prethodno snosi izvršni povjerilac.
Izvršni povjerilac je dužan da predujmi troškove izvršenja u roku koji mu odredi sud, a koji ne može biti kraći od 30 dana.
Ako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, troškove prethodno snosi organ koji je izvršnu ispravu donio u prvom stepenu.
Izvršni dužnik je dužan da izvršnom povjeriocu, na njegov zahtjev, naknadi troškove koji su bili potrebni za izvršenje.
Izvršni povjerilac je dužan da izvršnom dužniku, na njegov zahtjev, naknadi troškove izvršenja koje mu je neosnovano prouzrokovao.
Zahtjev za naknadu troškova može se podnijeti najdocnije u roku od 30 dana od dana okončanja postupka.

Jemstvo

Član 34

Jemstvo po ovom zakonu polaže se u gotovom novcu.
Sud može odobriti davanje jemstva u obliku bankarske garancije, hartije od vrijednosti, kao i dragocjenosti čija se vrijednost može lako utvrditi na tržištu.

Utvrđivanje dužnikove imovine

Član 35

Izvršni povjerilac može u predlogu za izvršenje koji se zasniva na izvršnoj ispravi zahtijevati da sud, prije donošenja rješenja o izvršenju, zatraži od dužnika i od drugih u zahtjevu određenih fizičkih i pravnih lica, odnosno državnih organa i organizacija da sudu dostave podatke o imovini dužnika koja bi mogla biti predmet izvršenja, ako povjerilac učini vjerovatnim da bi ova lica mogla imati ove podatke.
Zahtjev iz stava 1 ovog člana može se istaći i nakon donošenja rješenja o izvršenju, ako izvršenje na predloženom sredstvu izvršenja nije uspjelo.
Licima koja ne dostave podatke iz stava 1 ovog člana po nalogu suda, sud može izreći novčanu kaznu shodno članu 220 ovog zakona.

Glava druga

PREDLOG ZA IZVRŠENjE

Stvarna nadležnost

Član 36

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje stvarno je nadležan sud određen zakonom.

Sadržina predloga

Član 37

U predlogu za izvršenje moraju biti naznačeni: izvršni povjerilac i izvršni dužnik, izvršna ili vjerodostojna isprava, obaveza izvršnog dužnika, sredstvo i predmet izvršenja, kao i drugi podaci koji su potrebni za sprovođenje izvršenja.
Predlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave (član 22) mora sadržati i zahtjev da sud obaveže izvršnog dužnika da u roku od osam dana, a u mjeničnima i čekovnim sporovima u roku od tri dana po dostavi rješenja, namiri potraživanja zajedno sa odmjerenim troškovima.
Pokretne stvari na kojima je predloženo izvršenje ne moraju biti bliže navedene u predlogu.

Potvrda o izvršnosti

Član 38

Ako se predlog za izvršenje podnosi sudu koji o potraživanju nije odlučivao u prvom stepenu, uz predlog se podnosi izvršna isprava, u izvorniku ili ovjerenom prepisu, na koju je stavljena potvrda o izvršnosti, odnosno podnosi se vjerodostojna isprava.
Potvrdu o izvršnosti daje sud, odnosno organ koji je odlučivao o potraživanju u prvom stepenu.
Neosnovanu potvrdu o izvršnosti ukinuće rješenjem isti sud, odnosno organ, na predlog ili po službenoj dužnosti.

Povlačenje predloga

Član 39

Izvršni povjerilac može, sve dok izvršenje ne bude sprovedeno, bez pristanka izvršnog dužnika, predlog za izvršenje povući u cjelini ili djelimično.
U slučaju iz stava 1 ovog člana sud će postupak obustaviti u cjelini ili djelimično.
Izvršni povjerilac može poslije povlačenja predloga podnijeti novi predlog za izvršenje.

Rješenje o predlogu

Član 40

U rješenju o izvršenju moraju biti navedeni izvršni povjerilac i izvršni dužnik, izvršna, odnosno vjerodostojna isprava, obaveza izvršnog dužnika, sredstvo i predmet izvršenja i drugi podaci koji su potrebni za sprovođenje izvršenja.
U rješenju o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave sud će obavezati izvršnog dužnika da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana po dostavi rješenja, namiri potraživanje zajedno sa odmjerenim troškovima i odrediti izvršenje radi prinudne naplate tih potraživanja.
U rješenje o izvršenju iz st. 1 i 2 ovog člana unosi se pouka o pravnom lijeku.
Rješenje kojim se predlog za izvršenje potpuno ili djelimično odbacuje ili odbija mora biti obrazloženo.

Dostavljanje rješenja o izvršenju

Član 41

Rješenje o izvršenju dostavlja se izvršnom povjeriocu i izvršnom dužniku, a rješenje kojim se odbacuje ili odbija predlog za izvršenje dostavlja se samo izvršnom povjeriocu.
Uz rješenje o izvršenju izvršnom dužniku se dostavlja i predlog za izvršenje.
Rješenje o izvršenju na novčanom potraživanju dostavlja se i dužniku izvršnog dužnika, a rješenje o izvršenju na sredstvima na računu izvršnog dužnika dostavlja se i banci.
Rješenje o izvršenju donešeno na osnovu vjerodostojne isprave dostavlja se banci tek pošto postane pravosnažno, osim ako je izvršenje određeno na osnovu mjenice i čeka sa protestom i povratnim računom kad su oni potrebni za zasnivanje zahtjeva.
Rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima dostavlja se izvršnom dužniku neposredno prije preduzimanja prve izvršne radnje, ako ovim zakonom nije drukčije određeno (član 76).
Rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima na osnovu vjerodostojne isprave dostavlja se izvršnom dužniku prije pristupanja sprovođenju izvršenja.
Ako sud koji je donio rješenje o izvršenju nije nadležan za sprovođenje izvršenja, uputiće rješenje o izvršenju nadležnom sudu radi dostavljanja tog rješenja i sprovođenja izvršenja.

Glava treća

SPROVOĐENjE IZVRŠENjA

Stvarna nadležnost

Član 42

Za sprovođenje izvršenja stvarno nadležan je sud koji je nadležan za odlučivanje o predlogu za izvršenje, ako zakonom nije drukčije određeno.

Izvršenje prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju

Član 43

Izvršenje se sprovodi prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju, ako za pojedine izvršne radnje ovim zakonom nije drukčije određeno.
Izvršenje određeno na osnovu vjerodostojne isprave ne može se sprovesti prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju, osim ako je izvršenje određeno na osnovu mjenice i čeka sa protestom i povratnim računom, ako su oni potrebni za zasnivanje zahtjeva.

Granice izvršenja

Član 44

Izvršenje se sprovodi u granicama određenim u rješenju o izvršenju.

Vrijeme izvršenja

Član 45

Izvršenje se sprovodi radnim danom i to danju.
U ostale dane ili noću izvršenje se može sprovesti samo ako postoji opasnost usljed odlaganja, o čemu odlučuje sud zaključkom.

Postupanje službenog lica

Član 46

Službeno lice je dužno da prilikom pretraživanja stana izvršnog dužnika ili odijela koje on nosi na sebi i prije preduzimanja drugih izvršnih radnji postupa s dužnim obzirima prema ličnosti izvršnog dužnika i članova njegovog domaćinstva.
Izvršnim radnjama u stanu izvršnog dužnika kojima ne prisustvuje izvršni dužnik, njegov zakonski zastupnik, punomoćnik ili odrasli član njegovog domaćinstva, moraju prisustvovati dva punoljetna građanina.
Izvršenje u poslovnoj ili drugoj prostoriji pravnog lica sprovodi se u radno vrijeme u prisustvu lica koje odredi organ pravnog lica, a ako organ ne odredi to lice, izvršna radnja se sprovodi i bez njegovog prisustva.
Kad izvršnu radnju treba sprovesti u prostoriji koja je zaključana, a izvršni dužnik nije prisutan ili ne pristaje da prostorije otvori, službeno lice otvoriće prostoriju u prisustvu dva punoljetna građanina.

Pomoć organa unutrašnjih poslova

Član 47

Službeno lice ovlašćeno je da udalji lice koje ometa sprovođenje izvršenja, a po potrebi i da zatraži pomoć od nadležnog organa unutrašnjih poslova.
U slučaju nepostupanja organa unutrašnjih poslova po zahtjevu suda za pružanje pomoći u sprovođenju izvršenja, sud je dužan da odmah o tome obavijesti ministra unutrašnjih poslova, Vladu ili nadležno skupštinsko tijelo.

Nepravilnosti prilikom sprovođenja izvršenja

Član 48

Stranka ili učesnik u postupku može podneskom tražiti od suda da se otkloni nepravilnost koju je službeno lice učinilo prilikom sprovođenja izvršenja.
Po zahtjevu iz stava 1 ovog člana, ako je podnosilac to predložio, sud će donijeti rješenje u roku od tri dana od dana prijema podneska.

Glava četvrta

PRAVNI LIJEKOVI

Žalba

Član 49

Rješenje o izvršenju izvršni dužnik može pobijati žalbom, osim rješenja o izvršenju donešenog na osnovu vjerodostojne isprave koje se može pobijati prigovorom.
Rješenje o izvršenju izvršni povjerilac može pobijati u dijelu koji se odnosi na troškove izvršenja.
Rješenje kojim je odbačen ili odbijen predlog za izvršenje izvršni povjerilac može pobijati žalbom.
Na rješenje donešeno u sprovođenju izvršenja može se izjaviti žalba, osim ako je ovim zakonom propisano da žalba nije dozvoljena.

Nadležnost

Član 50

O žalbi odlučuje drugostepeni sud, osim u slučaju iz člana 55 stav 1 ovog zakona.

Razlozi za žalbu

Član 51

Žalba protiv rješenja o izvršenju može se izjaviti iz razloga koji sprječavaju izvršenje, a naročito ako:
1) sud koji je donio rješenje o izvršenju nije nadležan;
2) isprava na osnovu koje je određeno izvršenje nema svojstvo izvršne isprave;
3) odluka na osnovu koje je donešeno rješenje o izvršenju nije izvršna;
4) je odluka na osnovu koje je donešeno rješenje o izvršenju ukinuta, poništena ili preinačena;
5) je poravnanje na osnovu kog je donešeno rješenje o izvršenju stavljeno van snage;
6) nije protekao rok za namirenje potraživanja ili ako nije nastupio uslov koji je određen poravnanjem;
7) je izvršenje određeno na stvarima, novčanom potraživanju i drugim pravima koji su izuzeti od izvršenja, odnosno na kojima je mogućnost izvršenja ograničena;
8) je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastupila poslije izvršnosti odluke ili prije toga, ali u vrijeme kad izvršni dužnik to nije mogao da istakne u postupku iz kog potiče izvršna isprava, odnosno ako je potraživanje prestalo na osnovu činjenice koja je nastupila poslije zaključenog poravnanja;
9) je izvršni povjerilac odložio ispunjenje obaveze za vrijeme koje još nije isteklo;
10) je protekao rok u kome se po zakonu može predložiti izvršenje;
11) potraživanje nije prešlo na izvršnog povjerioca, odnosno ako obaveza nije prešla na izvršnog dužnika.
Žalba iz člana 49 st. 2 i 3 ovog zakona može se izjaviti zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

Žalba po isteku roka

Član 52

Izuzetno, iz razloga predviđenih u članu 51 stav 1 tačka 8 ovog zakona izvršni dužnik može izjaviti žalbu protiv rješenja o izvršenju i po isteku roka iz člana 8 stav 3 ovog zakona sve dok izvršenje ne bude sprovedeno.

Odbacivanje žalbe i ustupanje predloga nadležnom sudu

Član 53

Prvostepeni sud će rješenjem odbaciti neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu žalbu.
Prvostepeni sud će po žalbi izjavljenoj iz razloga nenadležnosti staviti van snage svoje rješenje, ukinuti sprovedene radnje i ustupiti predlog za izvršenje nadležnom sudu.

Odgovor na žalbu

Član 54

Žalba protiv rješenja o izvršenju dostavlja se izvršnom povjeriocu.
Izvršni povjerilac može u roku od pet dana od dana dostavljanja žalbe podnijeti odgovor na žalbu.
Po prijemu odgovora na žalbu ili po isteku roka za odgovor prvostepni sud će, ako to ocijeni potrebnim, zakazati ročište za raspravljanje o žalbi.

Obustava izvršenja po žalbi izvršnog dužnika protiv rješenja o izvršenju

Član 55

Prvostepeni sud će po žalbi izvršnog dužnika protiv rješenja o izvršenju koja je izjavljena u roku iz člana 8 stav 3 ovog zakona ili po žalbi iz člana 52 ovog zakona, ako ocijeni da je žalba osnovana, usvojiti žalbu, ukinuti rješenje o izvršenju, obustaviti izvršenje u cjelini ili djelimično i ukinuti sprovedene radnje.
Na rješenje iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba drugostepenom sudu.
Ako prvostepeni sud ne odluči da sam riješi žalbu, dostaviće je na rješavanje drugostepenom sudu.

Postupak povodom prigovora protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave

Član 56

Ako se rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave pobija u cjelini ili samo u dijelu kojim je izvršni dužnik obavezan da namiri potraživanje, sud kome je prigovor podnešen staviće van snage rješenje o izvršenju u dijelu kojim je određeno izvršenje i ukinuće sprovedene radnje, a postupak će nastaviti kao povodom prigovora protiv platnog naloga.
Sud će, ako nije mjesno nadležan da poslije ukidanja rješenja postupa po odredbi stava 1 ovog člana, oglasiti se nenadležnim i uputiti predmet nadležnom sudu.
Ako se rješenje o izvršenju pobija samo u dijelu kojim je određeno izvršenje, dalji postupak nastaviće se kao postupak po žalbi protiv rješenja o izvršenju donešenog na osnovu izvršne isprave.
Ako se prigovor iz stava 3 ovog člana usvoji, dio rješenja o izvršenju kojim je izvršni dužnik obavezan da namiri potraživanje ima svojstvo izvršne isprave na osnovu koje se može ponovo tražiti izvršenje.
Kad je rješenje o izvršenju donešeno na osnovu mjenice i čeka sa protestom i povratnim računom, ako su oni potrebni za zasnivanje zahtjeva, postupak po prigovoru izvršnog dužnika nastaviće se kao po žalbi protiv rješenja o izvršenju donešenog na osnovu izvršne isprave.
Prigovor protiv rješenja o izvršenju mora biti obrazložen.

Glava peta

PRAVO DUŽNIKA NA POKRETANjE PARNIČNOG ILI DRUGOG POSTUPKA

Uslovi za pokretanje parničnog ili drugog postupka

Član 57

Izvršni dužnik ima pravo da, radi utvrđivanja neke činjenice koja se odnosi na samo potraživanje, a među strankama je sporna, sve do okončanja izvršnog postupka pokrene parnični ili drugi postupak radi proglašenja da je izvršenje nedopušteno.
Pokretanje postupka iz stava 1 ovog člana ne sprječava dalje sprovođenje izvršenja.
Sud može, tokom cijelog postupka, radi utvrđivanja činjenice koja se odnosi na samo potraživanje, a među strankama je sporna, ako to ocijeni potrebnim, rješenjem uputiti izvršnog dužnika da, u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, pokrene parnični ili drugi postupak radi proglašenja da je izvršenje nedopušteno.
Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana ne može se izjaviti žalba.
Ako je pravosnažnom odlukom suda utvrđeno da je izvršenje nedopušteno, sud će, na predlog izvršnog dužnika, obustaviti izvršenje i ukinuti izvršne radnje.

Glava šesta

PRAVO TREĆEG LICA NA PRIGOVOR I POKRETANjE PARNIČNOG POSTUPKA

Uslovi za podnošenje prigovora i upućivanje trećeg lica na parnicu

Član 58

Lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima pravo koje sprječava izvršenje može, sve do okončanja izvršnog postupka, izjaviti prigovor prvostepenom sudu kojim traži da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim.
Sud će prigovor dostaviti povjeriocu i pozvati ga da se u roku od pet dana od dana dostavljanja izjasni o prigovoru.
Sud će rješenjem odbaciti prigovor, ako treće lice ne učini vjerovatnim da u pogledu predmeta izvršenja ima pravo koje sprječava izvršenje.
Sud može, tokom cijelog postupka, treće lice čije pravo ocijeni vjerovatnim, a koje je izvršni povjerilac osporio ili se o njemu nije izjasnio, rješenjem uputiti da u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja protiv izvršnog povjerioca pokrene parnični postupak radi proglašenja da je izvršenje na tom predmetu nedopušteno.
Izvršni dužnik koji osporava pravo trećem licu može biti obuhvaćen tužbom iz stava 4 ovog člana radi utvrđenja tog prava.
Protiv rješenja iz st. 3 i 4 ovog člana ne može se izjaviti žalba.
Podnošenje prigovora iz stava 1 ovog člana ne sprječava dalje sprovođenje izvršenja.

Pokretanje parničnog postupka bez upućivanja suda

Član 59

Lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima pravo koje sprječava izvršenje može, sve do okončanja izvršnog postupka, i bez upućivanja suda iz člana 58 stav 4 ovog zakona, protiv izvršnog povjerioca pokrenuti parnični postupak kojim može na strani tuženog biti obuhvaćen i dužnik koji osporava njegovo pravo, radi proglašenja da je izvršenje na tom predmetu nedopušteno.
Pokretanje postupka iz stava 1 ovog člana ne sprječava dalje sprovođenje izvršenja.

Pravo suvlasnika

Član 60

Izuzetno od odredbe člana 58 stav 4 i člana 59 stav 1 ovog zakona, lice čiji udio u susvojini na pokretnoj stvari koja je predmet izvršenja ne iznosi više od polovine vrijednosti te stvari ne može pokrenuti parnični postupak, niti biti upućeno od strane suda na pokretanje parničnog postupka sa zahtjevom da se izvršenje u pogledu njegovog udjela proglasi nedopuštenim, ali ima pravo da bude namireno iz iznosa dobijenog prodajom stvari prije svih izvršnih povjerilaca i prije naknade troškova izvršnog postupka, kao i da sve do ustupanja stvari najpovoljnijem ponudiocu zahtijeva da mu se stvar koja je predmet izvršenja ustupi u isključivu svojinu, ako položi iznos koji odgovara vrijednosti udjela izvršnog dužnika u svojini na stvari.
Lice iz stava 1 ovog člana kome je osporen udio u stvari koja je predmet izvršenja može, radi utvrđivanja svog udjela u stvari, pokrenuti parnični postupak kojim može biti obuhvaćen i izvršni dužnik, ako osporava njegov udio u stvari.

Glava sedma

PROTIVIZVRŠENjE

Razlozi za protivizvršenje

Član 61

Kad je izvršenje sprovedeno, izvršni dužnik može predlogom za protivizvršenje zahtijevati od suda da obaveže izvršnog povjerioca da mu vrati ono što je izvršenjem dobio, ako:
1) je izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena ili stavljena van snage;
2) je u toku izvršnog postupka izmirio potraživanje izvršnog povjerioca;
3) je rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno;
4) je pravosnažnom sudskom odlukom izvršenje proglašeno za nedopušteno.
Predlog za protivizvršenje može podnijeti i treće lice koje svoje pravo na predmetu izvršenja koje sprječava izvršenje dokaže pravosnažnom sudskom odlukom kojom je izvršenje proglašeno za nedopušteno.
Predlog za protivizvršenje može se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razlog za protivizvršenje, a najdocnije u roku od jedne godine od dana okončanja postupka, odnosno izvršenja radnji iz st. 1 i 2 ovog člana.

Postupak po predlogu za protivizvršenje

Član 62

Predlog za protivizvršenje sud će dostaviti izvršnom povjeriocu i naložiti mu da se u roku od pet dana od dana dostavljanja izjasni o tom predlogu.
Ako se u roku iz stava 1 ovog člana izvršni povjerilac usprotivi predlogu, sud će o predlogu odlučiti po održanom ročištu.
Rješenjem, kojim usvaja predlog, sud će naložiti izvršnom povjeriocu da u roku od osam dana vrati izvršnom dužniku, odnosno trećem licu ono što je izvršenjem dobio.
Takvo rješenje donosi sud i ako se izvršni povjerilac blagovremeno ne izjasni ili izjavi da se ne protivi predlogu.
Ako je izvršenje sprovedeno radi naplate novčanog potraživanja, sud će na predlog izvršnog dužnika, odnosno trećeg lica, rješenjem iz stava 3 ovog člana, odrediti naplatu zatezne kamate po propisanoj stopi na iznos novčanih sredstava na kojima je izvršenje sprovedeno od dana sprovođenja izvršenja do dana povraćaja sredstava.

Rješenje o protivizvršenju

Član 63

Na osnovu pravosnažnog rješenja kojim se usvaja predlog za protivizvršenje, sud će, na predlog izvršnog dužnika, odnosno trećeg lica rješenjem odrediti protivizvršenje.
U daljem toku postupka shodno se primjenjuju odredbe koje se odnose na sprovođenje izvršenja.

Nemogućnost protivizvršenja

Član 64

Predlog za protivizvršenje neće se usvojiti ako se traži povraćaj stvari u pogledu koje su nastupile takve materijalne ili pravne promjene da povraćaj više nije moguć.

Glava osma

ODLAGANjE I OBUSTAVA IZVRŠENjA

1. Odlaganje izvršenja

Odlaganje izvršenja na predlog izvršnog povjerioca

Član 65

Na predlog izvršnog povjerioca sud će, potpuno ili djelimično, odložiti izvršenje ako sprovođenje izvršenja nije otpočelo.
Ako je sprovođenje izvršenja otpočelo, a izvršni dužnik se, u roku koji mu je sud odredio, izjasnio protiv odlaganja, sud će odbiti predlog za odlaganje.
Ako je zakonom predviđeno da se izvršenje ima tražiti u određenom roku, izvršni povjerilac može podnijeti predlog za odlaganje u tom roku.

Odlaganje izvršenja na predlog izvršnog dužnika

Odlaganje izvršenja iz naročito opravdanih razloga

Član 66

Izvršenje se, po pravilu, ne može odložiti na predlog izvršnog dužnika.
Izuzetno, sud može, na predlog izvršnog dužnika, u potpunosti ili djelimično, odložiti izvršenje u slučajevima u kojima za to postoje naročito opravdani razlozi, kao što su teži oblici zdravstvene i socijalne ugroženosti .
Sud može, prema okolnostima slučaja, odlaganje izvršenja iz stava 2 ovog člana usloviti polaganjem jemstva.
Podnošenje predloga za odlaganje izvršenja od strane izvršnog dužnika, kao i ulaganje žalbe na rješenje kojim je taj predlog odbijen ne sprječava dalje sprovođenje izvršenja.

Odlaganje izvršenja u slučaju upućivanja izvršnog dužnika na parnicu ili drugi postupak

Član 67

Ako je izvršni dužnik upućen na pokretanje parničnog ili drugog postupka, u smislu člana 57 stav 3 ovog zakona, sud će, na njegov predlog, odložiti izvršenje pod uslovom da u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja položi jemstvo u visini potraživanja.
Ako je podnijet predlog za odlaganje izvršenja nenovčanog potraživanja, sud će visinu jemstva odrediti imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja.
Podnošenje predloga za odlaganje izvršenja od strane izvršnog dužnika, kao i ulaganje žalbe na rješenje kojim je taj predlog odbijen ne sprječavaju dalje sprovođenje izvršenja.

Odlaganje izvršenja na predlog trećeg lica

Član 68

Sud može, na predlog trećeg lica koje je pokrenulo parnični postupak u smislu člana 58 stav 4 ovog zakona, rješenjem odložiti izvršenje, ako ocijeni da bi to lice pretrpjelo znatniju štetu, a može odrediti da u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja položi jemstvo u visini potraživanja.
Ako sud odloži izvršenje nenovčanog potraživanja uz uslov polaganja jemstva, visinu jemstva će odrediti imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja.

Vrijeme za koje se izvršenje odlaže

Član 69

Ako je izvršenje odloženo na predlog izvršnog povjerioca, sud će odložiti izvršenje za vrijeme koje je izvršni povjerilac odredio.
Ako je izvršni povjerilac podnio predlog za odlaganje izvršenja u slučaju u kome je zakonom predviđeno da se izvršenje ima tražiti u određenom roku, izvršenje se ne može odložiti za vrijeme duže od tog roka.
Ako se izvršenje odlaže na predlog izvršnog dužnika iz člana 66 stav 2 ovog zakona, izvršenje se može odložiti samo jednom za vrijeme koje ne može biti duže od 90 dana.
Ako se izvršenje odlaže na predlog izvršnog dužnika iz člana 67 stav 1 ovog zakona, izvršenje se odlaže do okončanja parničnog ili drugog postupka.
Ako se izvršenje odlaže na predlog trećeg lica, odlaganje traje najduže do okončanja parničnog postupka pokrenutog radi proglašenja da je izvršenje na određenom predmetu nedopušteno.

Nastavljanje odloženog izvršenja

Član 70

Odloženo izvršenje nastavlja se, po službenoj dužnosti, po isteku vremena za koje je odloženo.
Na predlog izvršnog povjerioca, sud može nastaviti izvršenje i prije isteka roka za koji je odloženo, pod uslovima da učini vjerovatnim da su prestali razlozi za odlaganje ili ako položi jemstvo, a u slučaju da je izvršenje odloženo po njegovom predlogu, ako izvršni dužnik ne iznese razloge koji opravdavaju njegovo protivljenje.

2. Obustava izvršenja

Član 71

Pored drugih slučajeva predviđenih ovim zakonom, izvršenje će se obustaviti, po službenoj dužnosti, i kad je izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena ili stavljena van snage, odnosno ako je potvrda o izvršnosti ukinuta.
Sud će, po službenoj dužnosti, obustaviti izvršenje, ako se u toku izvršnog postupka sve dok izvršenje ne bude sprovedeno pribave dokazi o okolnostima koje ukazuju da je potraživanje prestalo usljed propasti predmeta izvršenja, prestanka stranaka koje nemaju pravnog sljedbenika, prebijanja potraživanja i sl.
Rješenjem o obustavi izvršenja ukinuće se sve sprovedene izvršne radnje, ako se time ne dira u stečena prava trećih lica.

Poddio drugi

IZVRŠENjE RADI NAPLATE NOVČANOG POTRAŽIVANjA

Glava deveta

IZVRŠENjE NA POKRETNIM STVARIMA

1. Mjesna nadležnost

Za predlog u kojem je navedeno mjesto gdje se stvari nalaze

Član 72

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje na pokretnim stvarima i za sprovođenje izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalaze stvari.

Za predlog u kojem nije navedeno mjesto gdje se stvari nalaze

Član 73

Predlog za izvršenje ne mora sadržavati podatak o mjestu na kome se stvari nalaze.
Za odlučivanje o tom predlogu mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište ili boravište, odnosno sjedište izvršnog dužnika.
Izvršni povjerilac može u tom slučaju podnijeti rješenje o izvršenju svakom stvarno nadležnom sudu na čijem se području nalaze pokretne stvari izvršnog dužnika, sa predlogom da taj sud sprovede izvršenje, uz obavezu da obavijesti sud o podnijetom predlogu iz stava 2 ovog člana.

2. Izuzimanje od izvršenja

Član 74

Predmet izvršenja ne mogu biti :
1) odjeća, obuća, rublje i drugi predmeti lične upotrebe, posteljne stvari, posuđe, dio namještaja koji je neophodan izvršnom dužniku i članovima njegovog domaćinstva, štednjak i hladnjak;
2) hrana i ogrijev za potrebe izvršnog dužnika i članova njegovog domaćinstva za tri mjeseca;
3) radna i rasplodna stoka, poljoprivredne mašine i druga oruđa za rad, koji su izvršnom dužniku zemljoradniku neophodni za održavanje poljoprivrednog gazdinstva, u mjeri u kojoj je to potrebno za njegovo izdržavanje i izdržavanje članova njegovog domaćinstva, kao i sjeme za upotrebu na tom gazdinstvu i hrana za stoku za četiri mjeseca.
4) gotov novac izvršnog dužnika koji ima stalna mjesečna primanja - do mjesečnog iznosa koji je po zakonu izuzet od izvršenja, srazmjerno vremenu do sljedećeg primanja;
5) ordeni, medalje, ratne spomenice i drugi znaci odlikovanja i priznanja, lična pisma, rukopisi i drugi lični spisi izvršnog dužnika, kao i porodične slike;
6) pomagala koja su invalidu ili drugom licu sa tjelesnim nedostacima neophodna za obavljanje njegovih životnih funkcija.
Poštanska pošiljka ili poštanska novčana doznaka upućena izvršnom dužniku ne može biti predmet izvršenja prije nego što mu se uruči.

3. Izvršne radnje

Član 75

Izvršenje na pokretnim stvarima sprovodi se popisom i procjenom stvari, prodajom stvari i namirenjem izvršnog povjerioca iz iznosa dobijenog prodajom.
Predlogom za izvršenje može se zahtijevati da se sprovede samo popis i procjena, ali u tom slučaju izvršni povjerilac može da, u roku od tri mjeseca od dana izvršenog popisa, odnosno procjene podnese predlog za prodaju stvari.
Ako izvršni povjerilac u roku iz stava 2 ovog člana ne podnese predlog za prodaju, izvršenje će se obustaviti.

4. Popis i procjena stvari

Obavještenje o popisu

Član 76

Službeno lice neposredno prije nego što pristupi popisu predaće izvršnom dužniku rješenje o izvršenju i pozvaće ga da plati iznos za koji je određeno izvršenje zajedno sa kamatom i troškovima.
Ako izvršnom dužniku rješenje o izvršenju nije moglo da se preda prilikom popisa, dostaviće mu se naknadno.
O vremenu i mjestu popisa obavijestiće se izvršni povjerilac, ako je to tražio.
Odsustvo stranaka ne sprječava da se pristupi popisu.
O izvršenom popisu obavijestiće se stranka koja nije prisustvovala popisu.

Predmet popisa

Član 77

Popisuju se stvari koje se nalaze u državini izvršnog dužnika, kao i njegove stvari u državini izvršnog povjerioca.
Stvari izvršnog dužnika u državini trećeg lica popisuju se samo sa pristankom tog lica.
Ako treće lice ne pristaje na popis, sud će na izvršnog povjerioca, ako ovaj to predloži, prenijeti pravo izvršnog dužnika na predaju stvari (član 132).

Obim popisa

Član 78

Popisaće se onoliko stvari koliko je potrebno za namirenje potraživanja izvršnog povjerioca i troškova izvršenja.
Prvenstveno se popisuju stvari za koje nije stavljena primjedba o postojanju prava koje bi sprječavalo izvršenje i stvari koje se najlakše mogu unovčiti.
Prilikom popisa uzimaju se u obzir izjave i dokazi stranaka i trećih lica o postojanju prava iz stava 2 ovog člana.
Sud može naknadno odrediti izvršenje na drugoj stvari, a ne na onoj koja je na predlog izvršnog povjerioca popisana, ako postoji znatna nesrazmjera između vrijednosti te stvari i iznosa potraživanja.

Čuvanje popisanih stvari

Član 79

Popisane stvari službeno lice će ostaviti na čuvanje izvršnom dužniku, ako sud, na predlog izvršnog povjerioca, nije odredio da se ove predaju na čuvanje izvršnom povjeriocu.
Na popisanoj stvari izvršni povjerilac može tražiti upis stečenog prava zaloge u skladu sa odredbama posebnog zakona.
Na popisanim stvarima koje su ostavljene izvršnom dužniku na čuvanje vidno će se naznačiti da su uzete u popis.
Rizik propasti ili oštećenja stvari datih na čuvanje izvršnom povjeriocu snosi izvršni povjerilac, osim ako je propast ili oštećenje posljedica više sile.
Gotov novac, hartije od vrijednosti i dragocjenosti predaće se u sudski depozit.
U sudski depozit predaće se i druge stvari od veće vrijednosti, ako su podesne za takav način čuvanja.

Zabrana raspolaganja popisanim stvarima

Član 80

Zabranjeno je raspolaganje popisanim stvarima.
U rješenje o izvršenju unosi se zabrana iz stava 1 ovog člana, kao i upozorenje izvršnom dužniku na krivično-pravne posljedice postupanja protivno zabrani.

Sticanje založnog prava

Član 81

Izvršni povjerilac stiče popisom založno pravo na popisanim stvarima.
Kad je popis izvršen u korist više izvršnih povjerilaca, red prvenstva založnog prava stečenog popisom ili zabilješkom u zapisniku o popisu (član 85) određuje se prema danu kad je predlog za izvršenje primljen u sudu, a ako su predlozi za izvršenje primljeni istog dana, njihova založna prava imaju isti red prvenstva.
Ako je predlog za izvršenje upućen preko pošte preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan prijema u sudu.

Bezuspješan pokušaj popisa

Član 82

Ako se prilikom popisa ne nađu stvari koje mogu biti predmet izvršenja, sud će o tome obavijestiti izvršnog povjerioca koji nije prisustvovao popisu.
Izvršni povjerilac može, u roku od tri mjeseca od dana prijema tog obavještenja, odnosno od dana popisa kome je prisustvovao, predložiti da se ponovo sprovede popis.
Ako izvršni povjerilac u tom roku ne predloži da se popis ponovo sprovede ili ako se ni prilikom ponovnog popisa ne nađu stvari koje mogu biti predmet izvršenja, sud će obustaviti izvršenje.

Procjena

Član 83

Istovremeno sa popisom stvari izvršiće se i njihova procjena.
Procjenu vrši sud putem stručnog lica kojeg odredi, a može je izvršiti i pribavljanjem izveštaja o cijeni od odgovarajućih organizacija i institucija.
Izvršni povjerilac i izvršni dužnik mogu sporazumno utvrditi vrijednost stvari.
Stranka može, u roku od tri dana od dana izvršene procjene, predložiti sudu da utvrdi nižu, odnosno višu vrijednost popisanih stvari od procijenjene ili da odredi novu procjenu.
Protiv rješenja o predlogu iz stava 3 ovog člana nije dozvoljena žalba.

Zapisnik o popisu i procjeni

Član 84

O popisu i procjeni sastavlja se zapisnik.
U zapisniku se, pored ostalog, posebno naznačuju pojedinačno popisane stvari sa njihovom procijenjenom vrijednošću i unose izjave stranaka i učesnika u postupku, kao i izjave trećih lica o postojanju prava koja sprječavaju izvršenje.

Zabilješka umjesto popisa

Član 85

Ako se poslije popisa odredi izvršenje na popisanim stvarima za naplatu drugog potraživanja istog izvršnog povjerioca ili za naplatu potraživanja drugog izvršnog povjerioca, neće se vršiti ponovni popis i procjena tih stvari nego će se u nastavku zapisnika samo zabilježiti podaci iz docnijeg rješenja o izvršenju.

5. Prodaja stvari

Vrijeme prodaje

Član 86

Prodaja popisanih stvari sprovodi se tek po pravosnažnosti rješenja o izvršenju, osim ako izvršni dužnik predlaže ili na predlog izvršnog povjerioca pristaje da se prodaja ranije izvrši ili ako su u pitanju stvari koje su podložne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijena popisanih stvari.
Između dana popisa i dana prodaje mora proteći najmanje 15 dana.
Prodaja se može sprovesti i prije isteka roka iz razloga navedenih u stavu 1 ovog člana.

Način prodaje

Član 87

Prodaja stvari se vrši putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom pogodbom između kupca, s jedne strane i službenog lica ili pravnog lica koje obavlja komisione poslove, s druge strane.
Način prodaje stvari određuje sud, vodeći računa o tome da se postigne najpovoljnije unovčenje stvari.
Prodaja putem javnog nadmetanja odrediće se naročito ako su u pitanju stvari veće vrijednosti, a može se očekivati da će se stvari prodati po cijeni većoj od procijenjene vrijednosti.
Prodaja stvari objaviće se najkasnije 15 dana prije dana održavanja ročišta za javnu prodaju na sudskoj tabli, a može se objaviti i na drugi uobičajeni način.
Izvršni povjerilac i izvršni dužnik obavijestiće se o mjestu, danu i času prodaje.

Prodajna cijena

Član 88

Popisane stvari ne mogu se prodati za iznos ispod procijenjene vrijednosti na prvom nadmetanju, odnosno u roku koji je sud odredio za prodaju neposrednom pogodbom.
Ako na prvom javnom nadmetanju nije postignuta cijena u visini procijenjene vrijednosti, sud će, na predlog stranke, odrediti novo nadmetanje na kome se stvari mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod trećine te vrijednosti.
Odredba stava 2 ovog člana shodno se primjenjuje i kad se popisane stvari nijesu mogle prodati u visini procijenjene vrijednosti putem neposredne pogodbe u roku koji je odredio sud, niti na nekom docnijem ročištu za prodaju.
Predlog za drugo javno nadmetanje ili za prodaju putem neposredne pogodbe stranka može podnijeti u roku od 30 dana od dana prvog nadmetanja, odnosno od dana isteka roka koji je sud odredio za prodaju putem neposredne pogodbe.

Obustava izvršenja

Član 89

Ako stvari nijesu prodate na drugom javnom nadmetanju, sud će ročište za naredno nadmetanje zakazati na predlog izvršnog povjerioca.
Predlog za određivanje novog ročišta za nadmetanje izvršni povjerilac ne može staviti prije isteka 30 dana od dana prethodnog ročišta, niti po isteku tri mjeseca od tog dana.
Sud će obustaviti izvršenje, ako stranke ne stave predlog za drugo nadmetanje ili za prodaju putem neposredne pogodbe u roku iz člana 88 stav 4 ovog zakona, odnosno ako izvršni povjerilac ne stavi predlog u roku iz stava 2 ovog člana.
Odredbe st. 1 do 3 ovog člana shodno se primjenjuju i na prodaju popisanih stvari putem neposredne pogodbe.

Obaveze i prava kupca

Član 90

Kupac je dužan da cijenu položi i stvari preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja, odnosno neposredne prodaje.
Službeno lice će stvari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to, na svoj rizik, pristane izvršni povjerilac u granicama iznosa koji bi mu pripao iz postignute cijene.
Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.
Kupcu ne pripadaju prava po osnovu odgovornosti za materijalne ili pravne nedostatke stvari.

6. Namirenje izvršnog povjerioca

Kad je jedan izvršni povjerilac

Član 91

Ako se iz prodajne cijene namiruje samo jedan izvršni povjerilac, sud će, bez održavanja ročišta, rješenjem odrediti da se iz iznosa dobijenog prodajom stvari i oduzetog novca izmire redom: troškovi izvršnog postupka, troškovi određeni u izvršnoj ispravi, kamata do dana unovčenja stvari i glavno potraživanje.
Višak prodajne cijene koji ostane po namirenju predaće se izvršnom dužniku, ako za to nema smetnji.

Kad je više izvršnih povjerilaca

Član 92

Više izvršnih povjerilaca namiruju se onim redom kojim su stekli založno pravo, ako zakonom za određena potraživanja nije propisano prvenstveno pravo namirenja.
Izvršni povjerioci istog reda, koji se ne mogu potpuno namiriti, namiruju se srazmjerno iznosima svojih potraživanja.
Troškovi izvršnog postupka, troškovi po izvršnoj ispravi i kamata imaju isti red namirenja kao i glavno potraživanje.
Prilikom donošenja rješenja o namirenju sud će uzeti u obzir samo ona potraživanja po kojima je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno do dana prodaje popisanih stvari.
Višak prodajne cijene koji ostane po namirenju predaće se izvršnom dužniku, ako za to nema smetnji.

Primjena odredaba o izvršenju na nepokretnosti

Član 93

Odredbe ovog zakona o izvršenju na nepokretnosti koje se odnose na pitanje ko ne može biti kupac (član 164), osporavanje potraživanja, upućivanje na parnicu i rješenje o namirenju ( čl. 178, 179 i 185), shodno se primjenjuju i u pogledu izvršenja na pokretnim stvarima radi namirenja novčanog potraživanja.

Glava deseta

IZVRŠENjE NA NOVČANOM POTRAŽIVANjU IZVRŠNOG DUŽNIKA

1. Mjesna nadležnost

Član 94

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje na novčanom potraživanju i za sprovođenje tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište izvršnog dužnika, a ako izvršni dužnik nema prebivalište u Crnoj Gori, nadležan je sud na čijem se području nalazi boravište izvršnog dužnika.
Ako izvršni dužnik nema u Crnoj Gori ni boravište, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište dužnika izvršnog dužnika, a ako ovaj nema ni prebivalište, nadležan je sud na čijem se području nalazi boravište dužnika izvršnog dužnika.
Odredbe st. 1 i 2 ovog člana koje se odnose na prebivalište i boravište shodno se primjenjuju i na sjedište pravnog lica.

2. Izuzimanje od izvršenja i ograničenja izvršenja

Izuzimanje od izvršenja

Član 95

Izuzeti su od izvršenja:
1) primanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale usljed oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdržavanja usljed smrti davaoca izdržavanja;
2) primanja po osnovu naknade zbog tjelesnog oštećenja po propisima o invalidskom osiguranju;
3) primanja po osnovu materijalnog obezbjeđenja;
4) primanja po osnovu privremene nezaposlenosti;
5) primanja po osnovu dodatka na djecu;
6) primanja po osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima;
7) primanja vojnika i pitomaca vojnih škola;
8) naknada za rad osuđenom koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora osim za potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, kao i za potraživanje naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom osuđenog;
9) primanja po osnovu uvećane zarade za noćni rad, rad duži od punog radnog vremena i rad u dane državnih i vjerskih praznika koji su zakonom utvrđeni kao neradni dani;
10) primanja po osnovu odlikovanja i priznanja.

Ograničenje izvršenja

Član 96

Izvršenje na zaradi i penziji, kao i naknadi umjesto zarade može se odrediti i sprovesti do iznosa od jedne polovine tih primanja.
Na garantovanoj zaradi koju izvršni dužnik prima u skladu sa kolektivnim ugovorom i zakonom izvršenje se može sprovesti do iznosa od jedne trećine te zarade.
Odredba stava 1 ovog člana primjenjuje se i na zaradu oficira, podoficira, vojnog službenika, kao i na primanja lica u rezervnom sastavu za vrijeme vojne službe.
Izvršenje na primanju ratnih i mirnodopskih vojnih invalida po osnovu invalidnine, ortopedskog dodatka i invalidskog dodatka može se sprovesti samo za potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale usljed oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdržavanja usljed smrti davaoca izdržavanja, i to do iznosa od jedne polovine tog primanja.
Izvršenje na primanju po osnovu novčane rente, doživotne rente, ugovora o doživotnom izdržavanju, kao i na primanju po osnovu ugovora o osiguranju života, može se sprovesti samo na dijelu koji prelazi iznos najvišeg materijalnog obezbjeđenja koje se isplaćuje na području na kome izvršni dužnik ima prebivalište.

3. Izvršne radnje

Sprovođenje izvršenja

Član 97

Izvršenje na novčanom potraživanju sprovodi se zabranom i prenosom potraživanja, ako ovim zakonom za pojedine slučajeve nije drukčije određeno.
Predlogom za izvršenje može se zahtijevati da se odredi samo zabrana novčanog potraživanja.
U slučaju iz stava 2 ovog člana izvršni povjerilac može, u roku od 30 dana od dana kad mu je dostavljeno rješenje o zabrani, odnosno od dana kad mu je dostavljeno obavještenje o izjašnjenju dužnika izvršnog dužnika (član 104 stav 3), da podnese predlog za prenos potraživanja.
Ako izvršni povjerilac u roku iz stava 3 ovog člana ne podnese takav predlog, izvršenje će se obustaviti.

Obim izvršenja

Član 98

Zabrana i prenos novčanog potraživanja može se odrediti i sprovesti samo u iznosu koji je potreban za izmirenje potraživanja izvršnog povjerioca, osim ako je u pitanju nedjeljivo potraživanje (član 109).
Ako više izvršnih povjerilaca traži izvršenje na istom potraživanju koje je djeljivo, zabrana i prenos određuju se u odgovarajućim iznosima, posebno u korist svakog izvršnog povjerioca.

4. Zabrana potraživanja

Dejstvo

Član 99

Rješenjem kojim se određuje zabrana na novčanom potraživanju (rješenje o zabrani) zabranjuje se dužniku izvršnog dužnika da to potraživanje izmiri izvršnom dužniku, a izvršnom dužniku se zabranjuje da to potraživanje naplati ili da njim na drugi način raspolaže.
Zabrana obuhvata i raspolaganje zalogom ugovorenom za zabranjeno potraživanje.
Zabrana je sprovedena danom dostavljanja rješenja o zabrani dužniku izvršnog dužnika.
Izvršni povjerilac stiče zabranom založno pravo na potraživanju izvršnog dužnika, ako je ono po njegovom predlogu zabranjeno.
Dužnik izvršnog dužnika nema pravo žalbe protiv rješenja o zabrani.

Zabrana potraživanja na hartijama od vrijednosti

Član 100

Zabrana potraživanja zasnovanog na hartiji od vrijednosti koja se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje ta hartija potrebna sprovodi se tako što službeno lice oduzme hartiju od izvršnog dužnika i preda je sudu.
Pravne radnje potrebne za očuvanje ili ostvarenje prava iz hartija navedenih u stavu 1 ovog člana preduzima, u ime izvršnog dužnika, službeno lice po zaključku suda.

Zabrana potraživanja na štednom ulogu

Član 101

Izuzetno od odredbe člana 100 ovog zakona, zabrana potraživanja na štednom ulogu kod banke ili druge finansijske organizacije može se sprovesti i bez prethodnog oduzimanja štedne knjižice od izvršnog dužnika.
Ako izvršni povjerilac nije u predlogu za izvršenje naveo podatke o štednom ulogu izvršnog dužnika, sud će te podatke zatražiti od banke kod koje se vodi štedni ulog, a koju je izvršni povjerilac dužan da naznači u svom predlogu.
Banka kod koje se vodi štedni ulog je dužna da, bez odlaganja, dostavi sudu tražene podatke i ne smije da obavijesti izvršnog dužnika da su ti podaci traženi.
Ako štedna knjižica nije oduzeta od izvršnog dužnika, zabrana se sprovodi dostavljanjem rješenja o zabrani banci kod koje se vodi štedni ulog.
Izuzetno od odredbe člana 41 st. 1 i 3 ovog zakona, sud će rješenje o zabrani dostaviti izvršnom dužniku tek kada banka kod koje se vodi njegov štedni ulog obavijesti sud da je sprovedena zabrana.

Založno pravo na kamate

Član 102

Založno pravo stečeno na potraživanju po kome teče kamata odnosi se i na kamate koje dospijevaju poslije zabrane.

Red prvenstva

Član 103

Red prvenstva založnih prava više izvršnih povjerilaca određuje se prema danu prijema predloga za izvršenje u sudu.
Ako je predlog za izvršenje upućen preko pošte preporučenom pošiljkom, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje sudu.
Ako su predlozi za izvršenje više izvršnih povjerilaca primljeni u sudu istog dana, njihova založna prava imaju isti red prvenstva.
U slučaju iz stava 3 ovog člana potraživanja se namiruju srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cjelini.
Ako zbog sprovođenja izvršenja na novčanom potraživanju prestaju založna i druga prava koja su stečena prije pokretanja postupka, red prvenstva u namirenju tih prava određuje se prema propisima koji uređuju sticanje reda prvenstva izvan izvršnog postupka.

Izjašnjenje dužnika izvršnog dužnika

Član 104

Sud će, na predlog izvršnog povjerioca, naložiti dužniku izvršnog dužnika da se, u roku koji sud odredi, izjasni o tome da li i u kom iznosu priznaje zabranjeno potraživanje i da li je voljan da ga izmiri, kao i da li je njegova obaveza da izmiri to potraživanje uslovljena ispunjenjem neke druge obaveze.
Predlog za izjašnjenje dužnika izvršnog dužnika izvršni povjerilac može spojiti sa predlogom za izvršenje ili ga dati posebnim podneskom poslije tog predloga, a najdocnije do izvršenog prenosa.
Izjašnjenje dužnika izvršnog dužnika dostaviće se izvršnom povjeriocu bez odlaganja.

Odgovornost dužnika izvršnog dužnika

Član 105

Dužnik izvršnog dužnika odgovara izvršnom povjeriocu za štetu koju mu je nanio time što se nije izjasnio ili što se neistinito ili nepotpuno izjasnio.
Sud će upozoriti dužnika izvršnog dužnika na tu njegovu odgovornost.

Zabrana potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u javnoj knjizi

Član 106

Zabrana potraživanja obezbijeđenog založnim pravom upisanim u javnoj knjizi sprovodi se upisom zabrane u tu knjigu.
Upis se vrši po službenoj dužnosti, uz naznačenje da je zabrana na osnovu koje je na potraživanju stečeno založno pravo određena radi namirenja potraživanja izvršnog povjerioca.
Ako ima više izvršnih povjerilaca, red prvenstva njihovih potraživanja određuje se prema vremenu upisa.

5. Prenos potraživanja

a) Opšte odredbe

Vrsta prenosa

Član 107

Zabranjeno potraživanje prenosi se na izvršnog povjerioca prema njegovom predlogu, radi naplate ili umjesto isplate.
Ako povjerilac ne odredi izričito vrstu prenosa, smatra se da predlaže prenos radi naplate.

Rješenje o prenosu

Član 108

Rješenje o prenosu potraživanja donosi se tek pošto rješenje o zabrani postane pravosnažno.
Ako je izvršni povjerilac predložio da se dužnik izvršnog dužnika izjasni o potraživanju na kome se predlaže izvršenje, sud će donijeti rješenje o predlogu za prenos po isteku roka od tri dana od dana kad je izvršnom povjeriocu dostavljeno obavještenje o izjašnjenju dužnika izvršnog dužnika.

Posebni uslovi za prenos nedjeljivog potraživanja

Član 109

Potraživanje zasnovano na hartiji od vrijednosti koja se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje potrebno podnošenje hartije ili koje se iz drugih razloga ne može dijeliti u pogledu prenosa ili ostvarenja može se prenijeti samo u punom iznosu.
Ako taj iznos prelazi iznos potraživanja izvršnog povjerioca, zabranjeno potraživanje će se prenijeti pošto izvršni povjerilac položi jemstvo da će taj višak predati sudu.
Potraživanje koje je djelimično izuzeto od izvršenja ili koje je već zabranjeno u korist drugih lica prenosi se pošto izvršni povjerilac položi jemstvo da će sudu predati dio koji je izuzet od izvršenja.
Ako je više izvršnih povjerilaca podnijelo predlog za prenos u razne dane, sud će prenijeti potraživanje na izvršnog povjerioca koji je prvi podnio predlog, a ako je više izvršnih povjerilaca podnijelo predlog istog dana, potraživanje će se prenijeti na izvršnog povjerioca čije je potraživanje najveće.

Sprovođenje prenosa

Član 110

Prenos potraživanja zasnovanog na hartiji od vrijednosti koja se po zabrani oduzima (član 100) sproveden je kad sud hartiju na koju je stavljena odluka o prenosu dostavi izvršnom povjeriocu.
Prenos potraživanja zasnovanog na hartiji od vrijednosti koja se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje potrebno da ona bude podnešena sproveden je kad sud na tu hartiju stavi odluku o prenosu i hartiju snabdjevenu tom odlukom preda izvršnom povjeriocu.

Obaveze izvršnog dužnika i izvršnog povjerioca

Član 111

Izvršni dužnik je dužan da, u roku koji odredi sud, a na zahtjev izvršnog povjerioca na koga je prenešeno potraživanje, da objašnjenja koja su izvršnom povjeriocu potrebna radi ostvarivanja potraživanja i da mu preko suda preda isprave koje se na potraživanje odnose.
Izvršni povjerilac na koga je prenešen dio potraživanja dužan je, ako izvršni dužnik zahtijeva, da u roku koji odredi sud položi jemstvo da će, po ostvarenju potraživanja, vratiti isprave koje se odnose na potraživanje.
Sud će, na predlog izvršnog povjerioca, sprovesti izvršenje protiv izvršnog dužnika radi predaje isprava, ako ih on sam ne preda.
Predaju isprava u posjedu trećeg lica koje odbija ili izbjegava da ih preda izvršni povjerilac može zahtijevati tužbom, ako bi to pravo imao izvršni dužnik.
Na ispravi koja se predaje izvršnom povjeriocu sud će zabilježiti da je sproveden prenos potraživanja za koje je određeno izvršenje.

Polaganje potraživanja kod suda

Član 112

Dužnik izvršnog dužnika kojem je dostavljeno rješenje o izvršenju ili posebno rješenje o prenosu ispunjava svoju obavezu polaganjem novca kod suda koji sprovodi izvršenje.
Ako u pogledu prenešenog potraživanja, pored izvršnog povjerioca, i druga lica ističu neko pravo, dužnik izvršnog dužnika može u korist svih tih lica položiti sudu cio iznos tog potraživanja ili samo dospjeli iznos.
U slučaju iz stava 2 ovog člana izvršni povjerilac može preko suda pozvati dužnika izvršnog dužnika da iznos prenešenog potraživanja položi kod tog suda.

b) Prenos radi naplate

Ovlašćenja izvršnog povjerioca

Član 113

Prenosom potraživanja radi naplate izvršni povjerilac se ovlašćuje da traži od dužnika izvršnog dužnika isplatu iznosa naznačenog u rješenju o prenosu, ako je taj iznos dospio, da vrši sve radnje koje su potrebne radi očuvanja i ostvarenja prenešenog potraživanja i da koristi prava u vezi sa zalogom koja je data za obezbeđenje tog potraživanja.
Prenosom potraživanja radi naplate izvršni povjerilac nije ovlašćen da na teret izvršnog dužnika zaključi poravnanje, da dužniku izvršnog dužnika oprosti dug ili da prenešenim potraživanjem inače raspolaže, kao ni da sa dužnikom izvršnog dužnika zaključi ugovor da odluku o potraživanju, ako je ono sporno, donese izabrani sud.
Izvršnom povjeriocu na koga je prenešeno potraživanje radi naplate dužnik izvršnog dužnika može istaći prigovor koji bi mogao istaći izvršnom dužniku.
Ustupanje prenešenog potraživanja od strane izvršnog dužnika poslije prenosa nema pravnog dejstva na prava koja je izvršni povjerilac stekao prenosom.

Prenos radi naplate potraživanja upisanog u javnoj knjizi

Član 114

Prenos radi naplate potraživanja upisanog u javnoj knjizi upisaće se po službenoj dužnosti.

Uslovljenost obaveze dužnika izvršnog dužnika predajom stvari

Član 115

Ako obaveza dužnika izvršnog dužnika da isplati potraživanje zavisi od obaveze izvršnog dužnika da mu preda određenu stvar koja se nalazi u državini izvršnog dužnika, a ta je obaveza utvrđena pravosnažnom presudom, sud će, na predlog izvršnog povjerioca na koga je prenešeno potraživanje radi naplate, riješiti da izvršni dužnik preda tu stvar sudu radi predaje dužniku izvršnog dužnika.
Na predlog izvršnog povjerioca sud će prema izvršnom dužniku koji nije predao stvar u određenom roku sprovesti izvršenje radi predaje stvari.

Obavještenje izvršnog dužnika o tužbi za naplatu prenešenog potraživanja

Član 116

Izvršni povjerilac koji je podnio tužbu radi naplate prenešenog potraživanja dužan je da, bez odlaganja, obavijesti izvršnog dužnika o pokrenutoj parnici, a u protivnom odgovara izvršnom dužniku za štetu koja mu je tim propustom nanešena.

Zadocnjenje u naplati prenešenog potraživanja

Član 117

Izvršni povjerilac koji se ne stara kako treba za naplatu prenešenog potraživanja, odgovara za štetu koja je time nanešena drugom izvršnom povjeriocu radi čijeg je potraživanja potraživanje izvršnog dužnika zabranjeno ili izvršnom dužniku.
U tom slučaju sud može, na predlog drugog izvršnog povjerioca, ukinuti rješenje o prenosu potraživanja na neurednog izvršnog povjerioca i potraživanje prenijeti na drugog izvršnog povjerioca.

Namirenje izvršnog povjerioca

Član 118

Izvršni povjerilac na koga je prenešeno potraživanje radi naplate namiren je u visini u kojoj je to potraživanje naplatio.

Naplata iznosa preko potraživanja izvršnog povjerioca

Član 119

Izvršni povjerilac koji je od prenešenog potraživanja naplatio više nego što iznosi njegovo potraživanje dužan je da taj višak položi sudu.
Sud će taj višak predati drugim založnim povjeriocima i izvršnom dužniku, ako na to imaju pravo.
Izvršnom povjeriocu koji je položio višak naplaćenog iznosa sud će vratiti položeno jemstvo.

v) Prenos umjesto isplate

Član 120

Zabranjeno potraživanje prelazi prenosom umjesto isplate na izvršnog povjerioca do prenešenog iznosa, sa dejstvom ustupanja potraživanja uz naknadu.
Ako je prenešeno potraživanje obezbijeđeno založnim pravom upisanim u javnoj knjizi, sud će, po službenoj dužnosti, prenijeti prava izvršnog dužnika na izvršnog povjerioca, a brisati založno pravo upisano u korist izvršnog dužnika.
Izvršni povjerilac na koga je prenešeno potraživanje umjesto isplate smatra se namirenim i samim prenosom, u visini tog potraživanja.
Odredbom stava 3 ovog člana ne dira se u pravila o odgovornosti izvršnog dužnika za istinitost i naplativost prenešenog potraživanja.

6. Posebne odredbe o izvršenju na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima

Primjena odredaba

Član 121

U pogledu izvršenja na zaradi primjenjuju se odredbe ove glave, ako odredbama ovog zakona nije drukčije određeno.

Rješenje o izvršenju

Član 122

Rješenjem o izvršenju na zaradi određuje se zabrana na određenom dijelu zarade i nalaže se državnom organu, pravnom licu ili drugom poslodavcu koji izvršnom dužniku isplaćuje zaradu da novčani iznos za koji je određeno to izvršenje isplati, odnosno isplaćuje izvršnom povjeriocu.
Zaradom, u smislu ovog zakona, smatra se zarada utvrđena propisima o radu.

Povećanje zarade

Član 123

Rješenje o izvršenju odnosi se i na povećanje zarade koje nastane poslije dostavljanja rješenja o izvršenju.

Pravo na izdržavanje koje ima više lica

Član 124

Ako pravo na zakonsko izdržavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno izdržavanje usljed smrti davaoca izdržavanja prema istom izvršnom dužniku ima više lica, a ukupni iznos njihovih potraživanja prelazi dio zarade koji može biti predmet izvršenja, izvršenje se određuje i sprovodi u korist svakog od takvih izvršnih povjerilaca srazmjerno visini njihovih potraživanja.
Ako poslije započetog sprovođenja izvršenja na zaradi, odnosno drugom stalnom novčanom primanju bude podnešen novi predlog za izvršenje za potraživanja iz stava 1 ovog člana, sud će ranije donešeno rješenje o izvršenju izmijeniti u smislu stava 1 ovog člana i odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim izvršnim povjeriocima.
U slučaju iz stava 2 ovog člana, rješenje o izvršenju dostavlja se i ranijem izvršnom povjeriocu, koji protiv tog rješenja može izjaviti žalbu.

Mjesto isplate

Član 125

Potraživanje za koje nije propisano bezgotovinsko plaćanje izvršni povjerilac naplaćuje neposredno na blagajni na kojoj se izvršnom dužniku isplaćuje zarada.
Izvršni povjerilac ima pravo da zahtijeva da mu se obustavljeni iznos isplaćuje preko pošte, na adresu koju naznači, a po odbitku poštanskih troškova.

Prestanak radnog odnosa

Član 126

Kad je izvršnom dužniku prestao radni odnos, rješenje o izvršenju dejstvuje i prema drugom poslodavcu kod koga je izvršni dužnik poslije toga zasnovao radni odnos, i to od dana kad je tom poslodavcu dostavljeno rješenje o izvršenju.
Poslodavac kod koga izvršni dužnik nije više u radnom odnosu dužan je da, bez odlaganja, preporučenom pošiljkom, dostavi rješenje o izvršenju poslodavcu kod koga je izvršni dužnik zasnovao radni odnos i o tome da obavijesti sud.
Poslodavac kod koga izvršni dužnik nije više u radnom odnosu izvijestiće, bez odlaganja, sud ako mu nije poznato kod koga je izvršni dužnik zasnovao radni odnos, a sud će o tome obavijestiti izvršnog povjerioca, ostavljajući mu rok u kome će izvijestiti sud kod kog je poslodavca izvršni dužnik zasnovao radni odnos.
Ako izvršni povjerilac ne postupi po stavu 3 ovog člana, sud će obustaviti izvršenje.

Odgovornost za propuštenu obustavu i isplatu dospjelih obroka

Član 127

Izvršni povjerilac može predložiti da sud u izvršnom postupku rješenjem obaveže poslodavca da izmiri izvršnom povjeriocu sve obroke koje je propustio da obustavi i isplati prema rješenju o izvršenju.
Predlog iz stava 1 ovog člana izvršni povjerilac može podnijeti do okončanja izvršnog postupka.
Rješenje kojim se usvaja predlog izvršnog povjerioca ima dejstvo rješenja o izvršenju.
Poslodavac koji nije postupio po rješenju o izvršenju ili je propustio da postupi po članu 126 st. 2 i 3 ovog zakona odgovara i za štetu koju je izvršni povjerilac zbog toga pretrpio.

Zabrana po pristanku izvršnog dužnika

Član 128

Zabrana stavljena na zaradu izvršnog dužnika po njegovom pristanku (administrativna zabrana) ima pravno dejstvo rješenja o izvršenju na zaradi samo ako je stavljena prije donošenja rješenja o izvršenju.
Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, administrativna zabrana nema uticaja na sprovođenje izvršenja na zaradi radi namirenja potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete nastale po osnovu oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdržavanja usljed smrti davaoca izdržavanja.

Primjena odredaba

Član 129

Odredbe čl. 121 do 128 ovog zakona shodno se primjenjuju i na izvršenja na primanjima po osnovu socijalnog osiguranja i drugim stalnim novčanim primanjima.

7. Izvršenje na potraživanju na računu kod banke

Član 130

Izvršenje na novčanom potraživanju koje po žiro-računu, deviznom računu i drugim računima kod banke pripada fizičkom licu određuje se tako što se rješenjem o izvršenju nalaže banci da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplati izvršnom povjeriocu.
Rješenje iz stava 1 ovog člana ima dejstvo zabrane, kao i dejstvo prenosa radi naplate.
Odredbe st. 1 i 2 ovog člana ne primjenjuju se na potraživanje po osnovu uloga na štednju.

Glava jedanaesta

IZVRŠENjE NA POTRAŽIVANjU ZA PREDAJU POKRETNE STVARI ILI NEPOKRETNOSTI

1. Opšte odredbe

Mjesna nadležnost

Član 131

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje na potraživanju izvršnog dužnika da mu se preda određena pokretna ili nepokretna stvar ili određena količina pokretnih stvari i za sprovođenje tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalaze te stvari.

Način sprovođenja izvršenja

Član 132

Izvršenje na potraživanju izvršnog dužnika iz člana 131 ovog zakona sprovodi se zabranom tog potraživanja, njegovim prenosom na izvršnog povjerioca i prodajom stvari.

Dejstvo prenosa

Član 133

Prenos zabranjenog potraživanja izvršnog dužnika ima dejstvo prenosa novčanog potraživanja izvršnog dužnika radi naplate.

Nedospjelost potraživanja izvršnog dužnika i tužba prema dužniku izvršnog dužnika

Član 134

Ako potraživanje izvršnog dužnika još nije dospjelo, sud će naložiti da stvari budu predate po dospjelosti.
Protiv dužnika izvršnog dužnika koji nije voljan da stvari preda izvršni povjerilac može, poslije pravosnažnosti rješenja o prenosu potraživanja, tužbom tražiti predaju, ako o obavezi predaje nema izvršnu ispravu.

Primjena odredaba o izvršenju na novčanom potraživanju

Član 135

Odredbe o izvršenju na novčanom potraživanju shodno se primjenjuju i na izvršenje na potraživanju da se predaju pokretne stvari ili nepokretnost, ako odredbama ove glave nije drukčije određeno.

2. Pokretne stvari

Predaja stvari na čuvanje

Član 136

Rješenjem kojim se određuje prenos potraživanja izvršnog dužnika sud će naložiti dužniku izvršnog dužnika da pokretne stvari, na koje se to potraživanje odnosi, preda službenom licu ili drugom licu na čuvanje.
U pogledu postupanja sa stvarima shodno se primjenjuje odredba člana 79 ovog zakona.

Prodaja stvari i namirenje izvršnog povjerioca

Član 137

Prodaja pokretnih stvari, predatih službenom licu ili drugom licu iz člana 136 stav 1 ovog zakona, kao i namirenje izvršnog povjerioca vrši se po odredbama ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.

3. Nepokretnost

Predaja izvršnom povjeriocu

Član 138

Rješenjem kojim se određuje prenos potraživanja izvršnog dužnika sud će naložiti dužniku izvršnog dužnika da nepokretnost na koju se to potraživanje odnosi preda izvršnom povjeriocu.
Izvršni povjerilac je dužan da nepokretnošću, u ime i za račun izvršnog dužnika, upravlja kao dobar privrednik, odnosno dobar domaćin i da sudu, na njegov zahtjev, položi račun o upravljanju.

Prodaja

Član 139

Izvršni povjerilac može, radi namirenja svog potraživanja, u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana kad mu je nepokretnost predata, predložiti sudu prodaju te nepokretnosti.
Ako izvršni povjerilac ne predloži blagovremeno prodaju, sud će obustaviti izvršenje.

Primjena odredaba o izvršenju na nepokretnosti

Član 140

Prodaja nepokretnosti, kao i namirenje izvršnog povjerioca vrši se po odredbama ovog zakona o izvršenju na nepokretnosti.

Glava dvanaesta

IZVRŠENjE NA DRUGIM IMOVINSKIM PRAVIMA

Mjesna nadležnost

Član 141

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje na patentu, tehničkom unapređenju, plodouživanju ili nekom drugom imovinskom pravu izvršnog dužnika i za sprovođenje tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište izvršnog dužnika, a ako izvršni dužnik nema prebivalište u Crnoj Gori, nadležan je sud na čijem se području nalazi boravište izvršnog dužnika.
Odredba stava 1 ovog člana koja se odnosi na prebivalište i boravište shodno se primjenjuje i na sjedište pravnog lica.

Način sprovođenja izvršenja

Član 142

Izvršenje na pravu iz člana 141 ovog zakona sprovodi se zabranom raspolaganja tim pravom, kao i njegovim unovčenjem shodno odredbama ovog zakona o prodaji pokretnih stvari.

Glava trinaesta

IZVRŠENjE NA NEPOKRETNOSTI

1. Opšte odredbe

Mjesna nadležnost

Član 143

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje na nepokretnosti i za sprovođenje tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi nepokretnost.

Izvršne radnje

Član 144

Izvršenje na nepokretnosti sprovodi se upisom rješenja o izvršenju u javnu knjigu, utvrđenjem vrijednosti nepokretnosti, prodajom nepokretnosti i namirenjem izvršnih povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom.

Dokaz o svojini izvršnog dužnika

Član 145

Uz predlog za izvršenje na nepokretnosti potrebno je da izvršni povjerilac podnese izvod iz javne knjige kao dokaz o tome da je nepokretnost upisana kao svojina izvršnog dužnika.
Ako je pravo na nepokretnosti iz stava 1 ovog člana upisano u javnoj knjizi na drugo lice, a ne na izvršnog dužnika, izvršni povjerilac treba da podnese ispravu koja je podobna za upis prava izvršnog dužnika.
U slučaju iz stava 2 ovog člana sud može, po službenoj dužnosti, naložiti upis.
Izvršni povjerilac koji ne raspolaže ispravom podobnom za upis prava izvršnog dužnika može tužbom zahtijevati da se to pravo upiše na izvršnog dužnika.
Po pravosnažnosti rješenja o upisu postupak izvršenja će se nastaviti.

Određivanje izvršenja drugim sredstvima ili na drugoj nepokretnosti

Član 146

Sud može odrediti da se izvršenje sprovede na drugoj nepokretnosti, a ne na onoj na kojoj je izvršni povjerilac predložio izvršenje ili drugom sredstvu izvršenja, ako postoji znatna nesrazmjera između vrijednosti nepokretnosti i iznosa potraživanja, a druga nepokretnost ili sredstvo izvršenja su dovoljni za ostvarenje potraživanja.
Ako je određeno drugo sredstvo izvršenja, upis rješenja o izvršenju na nepokretnosti ostaje na snazi sve do namirenja potraživanja izvršnog povjerioca.

Upis izvršenja

Član 147

U javnoj knjizi izvršiće se upis izvršenja na nepokretnosti.
Tim upisom izvršni povjerilac stiče pravo da svoje potraživanje namiri iz nepokretnosti (pravo na namirenje) i u slučaju da treće lice docnije stekne na istoj nepokretnosti pravo svojine.
Izvršni povjerilac koji je predložio izvršenje, a nije ranije stekao založno pravo, stiče upisom izvršenja pravo da se iz nepokretnosti namiri prije lica koje docnije stekne na toj nepokretnosti založno pravo ili pravo na namirenje.

Pristupanje izvršenju

Član 148

Poslije upisa izvršenja ne može se za namirenje drugog potraživanja istog ili drugog izvršnog povjerioca sprovesti poseban postupak izvršenja na istoj nepokretnosti.
Izvršni povjerilac za čije je potraživanje docnije određeno izvršenje na istoj nepokretnosti stupa u već pokrenuti izvršni postupak.
Pokrenutom izvršnom postupku može se pristupiti do pravosnažnosti rješenja o dosuđenju nepokretnosti kupcu u slučaju prodaje putem neposredne pogodbe, odnosno do pravosnažnosti rješenja o predaji nepokretnosti u slučaju prodaje javnim nadmetanjem.
O pristupanju postupku sud će obavijestiti izvršnog povjerioca u čiju je korist ranije izvršen upis.

Namirenje založnog povjerioca

Član 149

U postupku izvršenja na nepokretnosti namiruje se i založni povjerilac koji nije predložio izvršenje.

Prestanak založnog prava

Član 150

Založno pravo upisano na nepokretnosti gasi se danom pravosnažnosti rješenja o predaji nepokretnosti (član 169) i ako založni povjerioci nijesu potpuno namireni.
Kupac nepokretnosti i založni povjerilac mogu se sporazumjeti da založno pravo ostane na nepokretnosti i poslije pravosnažnosti rješenja o predaji nepokretnosti, a da kupac preuzme dug izvršnog dužnika prema založnom povjeriocu u iznosu koji bi mu pripao u izvršnom postupku.
U tom slučaju kupovna cijena se umanjuje za iznos preuzetog duga.

Službenosti i stvarni teret

Član 151

Stvarne službenosti na nepokretnosti ne gase se prodajom nepokretnosti.
Prodajom nepokretnosti ne gase se ni lične službenosti, niti stvarni tereti koji su u javnoj knjizi upisani prije prava založnih povjerilaca i prava na namirenje povjerioca na čiji je predlog određeno izvršenje.
Ostale lične službenosti i stvarni tereti gase se prodajom nepokretnosti, ako između nosioca tih prava i kupca nije što drugo ugovoreno.

Zakup poslovne zgrade i prostorije

Član 152

Prodajom poslovne zgrade ili poslovne prostorije ne prestaje zakup te zgrade, odnosno poslovne prostorije.
Kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca.

Razgledanje nepokretnosti

Član 153

Sud će licu zainteresovanom za kupovinu nepokretnosti dati, na njegovo traženje, dozvolu da u prikladno vrijeme razgleda nepokretnost.

2. Izuzimanje od izvršenja

Član 154

Ne može biti predmet izvršenja poljoprivredno zemljište zemljoradnika u površini od 10 ari.
Odredba stava 1 ovog člana ne odnosi se na izvršenje radi ostvarenja novčanih potraživanja obezbijeđenih ugovornim založnim pravom na nepokretnostima (hipotekom).

3. Utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti

Način utvrđivanja vrijednosti

Član 155

Sud će pristupiti utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti po pravosnažnosti rješenja o izvršenju.
Vrijednost nepokretnosti utvrđuje se na osnovu procjene vještaka i drugih činjenica, u visini njene tržišne cijene na dan procjene.
Prilikom utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti vodiće se računa i o tome koliko nepokretnost manje vrijedi zbog toga što na nepokretnosti ostaju određena prava i poslije prodaje.
Sud će, na predlog stranke, koji mora biti podnešen najdocnije osam dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom ponovo utvrditi vrijednost nepokretnosti, ako stranka učini vjerovatnim da se ta vrijednost znatno izmijenila od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti do dana prodaje.

Rješenje o utvrđivanju vrijednosti

Član 156

Vrijednost nepokretnosti utvrđuje sud rješenjem.
Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana može se izjaviti žalba.

Obustava izvršenja po predlogu

Član 157

Svako lice koje ima pravo da se namiri iz prodajne cijene nepokretnosti, a koje po redu prvenstva dolazi ispred izvršnog povjerioca koji je predložio izvršenje, može predložiti da se izvršenje obustavi, ako utvrđena vrijednost nepokretnosti ne pokriva ni djelimično iznos potraživanja tog izvršnog povjerioca.
Predlog za obustavu izvršenja može se podnijeti u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključka o prodaji.
Sud će, prema okolnostima slučaja, cijeniti da li je prodaja cjelishodna s obzirom na vjerovatnu visinu iznosa djelimičnog namirenja izvršnog povjerioca koji je predložio izvršenje.

4. Prodaja nepokretnosti

Zaključak o prodaji

Član 158

Po pravosnažnosti rješenja o izvršenju i rješenja o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti sud donosi zaključak o prodaji nepokretnosti kojim se određuju način i uslovi prodaje, kao i vrijeme i mjesto prodaje, ako se prodaja vrši putem javnog nadmetanja.
U zaključku o prodaji posebno će se istaći mogućnost da se vrijednost nepokretnosti konačno utvrdi na ročištu za prodaju (član 155 stav 4).
Zaključak o prodaji objavljuje se na sudskoj tabli i na drugi uobičajeni način.
Zaključak o prodaji objaviće se, na predlog stranke, u medijima ako ona uplati za to potrebna sredstava, a može se ovlastiti da to o svom trošku i sama objavi.
Od objavljivanja zaključka o prodaji na sudskoj tabli do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana, a ako je objavljeno u medijima, najmanje osam dana.
Zaključak o prodaji dostavlja se strankama, založnim povjeriocima, učesnicima u postupku i licima koja imaju upisano ili zakonsko pravo preče kupovine.

Pravo preče kupovine

Član 159

Lice koje ima zakonsko pravo preče kupovine nepokretnosti koja je predmet izvršenja prodajom ima prvenstvo pred najpovoljnijim ponudiocem, ako odmah po zaključenju nadmetanja izjavi da nepokretnost kupuje pod istim uslovima.
Ako je nepokretnost prodata neposrednom pogodbom, sud će pozvati nosioca zakonskog prava preče kupovine da se u zapisniku kod suda izjasni da li to pravo hoće da koristi.

Način prodaje

Član 160

Prodaja nepokretnosti vrši se putem usmenog javnog nadmetanja.
Ročište za prodaju nepokretnosti održava se u sudskoj zgradi, ako sud nije drukčije odredio.
Ročište za prodaju održava se pred sudijom pojedincem.
Stranke i založni povjerioci mogu se u svako doba sporazumjeti da se prodaja nepokretnosti izvrši u određenom roku neposrednom pogodbom.
Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom zaključuje se u pisanom obliku.
Ugovor iz stava 5 ovog člana proizvodi dejstvo od dana pravosnažnosti rješenja o dosuđenju (član 167).

Uslovi prodaje

Član 161

Uslovi prodaje, pored ostalih podataka, sadrže:
1) bliži opis nepokretnosti sa pripacima;
2) naznačenje službenosti i stvarnih tereta koje kupac preuzima;
3) vrijednost nepokretnosti utvrđenu rješenjem suda;
4) cijenu po kojoj se nepokretnost može prodati;
5) rok u kome je kupac dužan da položi cijenu;
6) način prodaje;
7) iznos jemstva.
Rok u kome je kupac dužan da položi cijenu ne može biti duži od 30 dana od dana prodaje, bez obzira da li se cijena isplaćuje odjednom ili u obrocima.

Polaganje jemstva

Član 162

U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo.
Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, i to neposredno pred zaključenje ugovora.
Od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac po čijem je predlogu određeno izvršenje i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene.
Jemstvo iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti nepokretnosti.
Ponudiocima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja.

Prisustvovanje jednog ponudioca prodaji

Član 163

Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se i kad prisustvuje samo jedan ponudilac.
Sud može, na predlog stranke, ili založnog povjerioca odrediti, prema okolnostima slučaja, da se ročište za prodaju odloži, ako je prisutan samo jedan ponudilac.

Ko ne može biti kupac

Član 164

Kupac ne može biti, ni na osnovu javnog nadmetanja, niti na osnovu neposredne pogodbe, izvršni dužnik, sudija ili drugo lice koje službeno učestvuje u postupku prodaje, kao ni lice koje je njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena, staralac, usvojenik ili usvojilac i lice koje po zakonu ne može steći nepokretnost koja je predmet izvršenja.

Prodajna cijena

Član 165

Na prvom ročištu za prodaju nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti.
Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom ročištu, sud će zakazati drugo ročište na kome se nepokretnost može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod dvije trećine te vrijednosti.
Od prvog do drugog ročišta mora proteći najmanje 30 dana.
Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod suda pred kojim izvršni postupak teče ili drugog suda, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja i za cijenu nižu od utvrđene vrijednosti, odnosno nižu od dvije trećine te vrijednosti.
Odredbe st. 2 i 4 ovog člana shodno se primjenjuju i za slučaj da se nepokretnost nije mogla prodati neposrednom pogodbom za utvrđenu vrijednost, niti na nekom docnijem ročištu za prodaju.

Ročište za prodaju i dosuđenje

Član 166

Na ročištu za prodaju sud objavljuje da se pristupa nadmetanju, pošto utvrdi da su ispunjeni uslovi za održavanje ročišta.
Poslije svake ponude sud je dužan da čeka najduže 10 minuta na stavljanje povoljnije ponude.
Nadmetanje se zaključuje ako u tom vremenu ne bude stavljena povoljnija ponuda.
Po zaključenom nadmetanju sud utvrđuje koji je ponudilac ponudio najveću cijenu i objavljuje da se tom ponudiocu dosuđuje nepokretnost.
O dosuđenju nepokretnosti prodate javnim nadmetanjem sud donosi i posebno rješenje, koje se objavljuje na sudskoj tabli i dostavlja svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji, kao i svim učesnicima u nadmetanju.
Rješenje o dosuđenju ne može se pobijati posebnom žalbom, već se razlozi za žalbu na to rješenje mogu iznositi u žalbi na rješenje o predaji nepokretnosti.

Dosuđenje u slučaju prodaje neposrednom pogodbom

Član 167

Sud će donijeti rješenje o dosuđenju nepokretnosti prodate neposrednom pogodbom, pošto utvrdi da su ispunjeni uslovi za punovažnost prodaje.
Rješenje o dosuđenju objavljuje se na sudskoj tabli i dostavlja svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji.

Polaganje cijene

Član 168

Kupac je dužan da položi cijenu u roku određenom u zaključku o prodaji.
Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja iz člana 175 stav 1 ovog zakona. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi i razliku između potraživanja i postignute cijene.
Ako kupac u određenom roku ne položi cijenu, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju.
Iz položenog jemstva izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Predaja nepokretnosti kupcu

Član 169

Po polaganju cijene u slučaju prodaje nepokretnosti javnim nadmetanjem, odnosno po polaganju cijene i pravosnažnosti rješenja o dosuđenju u slučaju prodaje neposrednom pogodbom, sud će donijeti rješenje da se nepokretnost preda kupcu i da se, po pravosnažnosti tog rješenja, u javnu knjigu upiše u njegovu korist pravo svojine.
Rješenje o predaji nepokretnosti dostavlja se svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji.

Zaštita prava kupca

Član 170

Ukidanje ili preinačenje rješenja o izvršenju poslije pravosnažnosti rješenja o predaji nepokretnosti kupcu nema uticaja na njegova prava stečena po članu 169 ovog zakona.

Obustava izvršenja

Član 171

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom ročištu, sud će naredna ročišta odrediti samo na predlog izvršnog povjerioca.
Predlog za određivanje novog ročišta za prodaju izvršni povjerilac ne može staviti prije isteka tri mjeseca od dana prethodnog ročišta, niti po isteku jedne godine od tog dana.
Sud će obustaviti izvršenje, ako izvršni povjerilac ne stavi predlog u roku određenom u stavu 2 ovog člana.
Ako se nepokretnost nije mogla prodati putem neposredne pogodbe u roku određenom sporazumom stranaka i založnih povjerilaca (član 160 stav 4), a izvršni povjerilac ne predloži javnu prodaju u roku iz stava 2 ovog člana, sud će obustaviti izvršenje.

5. Namirenje povjerilaca

Kad se pristupa namirenju

Član 172

Sud pristupa namirenju po pravosnažnosti rješenja o predaji nepokretnosti kupcu.

Lica koja se namiruju

Član 173

Iz prodajne cijene namiruju se izvršni povjerioci po čijem je predlogu određeno izvršenje, založni povjerioci, i ako nijesu prijavili svoja potraživanja, lica koja imaju pravo na naknadu za lične službenosti i stvarne terete, Republika, jedinice lokalne samouprave i drugi oblici teritorijalnog organizovanja za potraživanja dažbina, kao i lica koja imaju potraživanja navedena u članu 174 stav 1 tačka 3 ovog zakona.

Prvenstveno namirenje

Član 174

Iz iznosa dobijenog prodajom namiruju se prvenstveno i to sljedećim redom:
1) troškovi izvršnog postupka;
2) dažbine dospjele za posljednju godinu koje terete prodatu nepokretnost;
3) potraživanje po osnovu zakonskog izdržavanja, potraživanje po osnovu naknade štete nastale usljed oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdržavanja usljed smrti davaoca izdržavanja, potraživanje po osnovu radnog odnosa zaposlenog kod preduzetnika, odnosno drugog fizičkog lica koje obavlja djelatnost i potraživanja doprinosa za socijalno osiguranje dospjela za posljednju godinu, i to bez obzira da li su ta potraživanja obezbijeđena založnim pravom na prodatoj nepokretnosti.
Potraživanja iz stava 1 tač. 2 i 3 ovog člana namiruju se ako su prijavljena najdocnije na ročištu za prodaju i ako se dokazuju izvršnom ispravom.
Vrijeme određeno u stavu 1 tač. 2 i 3 ovog člana računa se do dana održavanja ročišta za prodaju u slučaju prodaje javnim nadmetanjem, odnosno do dana donošenja rješenja o dosuđenju nepokretnosti kupcu u slučaju prodaje neposrednom pogodbom.

Red namirenja ostalih potraživanja

Član 175

Po namirenju potraživanja iz člana 174 ovog zakona namiruju se potraživanja obezbijeđena založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknada za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase.
Povjerioci iz stava 1 ovog člana namiruju se po redu sticanja založnog prava i prava na namirenje izvršnih povjerilaca koji su predložili izvršenje, odnosno po redu upisa u javnu knjigu ličnih službenosti i stvarnih tereta.
Troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o predaji nepokretnosti kupcu, određeni izvršnom ispravom, namiruju se po istom redu kao i glavno potraživanje.
Poslije namirenja potraživanja iz stava 1 ovog člana namiruju se potraživanja navedena u članu 174 stav 1 tač. 2 i 3 ovog zakona za vrijeme za koje se ne namiruju po tim odredbama.

Visina naknade za lične službenosti i stvarne terete

Član 176

Ako se o visini naknade za lične službenosti ili stvarne terete, koji se prodajom gase, ne postigne sporazum između nosilaca tih prava i povjerilaca koji po redu za namirenje dolaze poslije njih, visinu naknade određuje sud, pri čemu uzima u obzir naročito vrijeme za koje bi službenost, odnosno teret još trajao, njihovu vrijednost i godine života nosilaca tih prava.
Kupac i nosilac prava lične službenosti ili stvarnog tereta mogu se sporazumjeti da kupac preuzme službenost, odnosno stvarni teret, a da se iznos naknade, utvrđen po stavu 1 ovog člana, odbije od kupovne cijene.

Srazmjerno namirenje

Član 177

Više potraživanja koja imaju isti red namirenja namiruju se srazmjerno iznosima, ako iznos dobijen prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.

Osporavanje potraživanja

Član 178

Povjerilac ili drugo lice koje se namiruje iz prodajne cijene može, ako je to od uticaja na njegovo namirenje, drugom osporiti postojanje potraživanja, njegovu visinu i red po kome ima pravo da se namiri.
Osporavanje se može učiniti najdocnije na ročištu za diobu.

Upućivanje na parnicu

Član 179

Sud će lice koje je osporilo potraživanje uputiti da, u roku koji ne može biti duži od 15 dana, pokrene parnični postupak, ako odluka zavisi od spornih činjenica, a u protivnom sam će odlučiti o pitanju na koje se odnosi osporavanje.
Sud će donošenje rješenja o namirenju lica čije je potraživanje osporeno odložiti do okončanja parničnog postupka.
Iznos koji se odnosi na osporeno potraživanje položiće se u sudski depozit.
Ako parnica ne bude pokrenuta u određenom roku, sud će postupiti kao da potraživanje nije osporeno.
Odredbom stava 4 ovog člana ne dira se u pravo lica koje je osporilo potraživanje da, i poslije okončanja izvršnog postupka, pokrene parnični postupak protiv lica čije je potraživanje osporilo.

6. Posebne odredbe o načinu namirenja nekih potraživanja

Nedospjelo potraživanje

Član 180

Potraživanje založnog povjerioca koje nije dospjelo do dana donošenja rješenja o namirenju, a za koje nije ugovorena kamata isplatiće se po odbitku iznosa koji odgovara zakonskoj kamati od dana donošenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti tog potraživanja.
Nedospjelo potraživanje za koje je ugovorena kamata, isplatiće se zajedno sa iznosom ugovorene kamate obračunate do dana donošenja rješenja o namirenju.

Nedospjelo potraživanje povremenih primanja

Član 181

Potraživanje povremenih primanja po osnovu zakonskog izdržavanja, po osnovu naknade štete nastale usljed oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i zbog izgubljenog izdržavanja usljed smrti davaoca izdržavanja koja su obezbijeđena zalogom, a dospijevaju poslije dana donošenja rješenja o namirenju, namiruju se na izričit zahtjev povjerioca.
Ta potraživanja obračunavaju se shodno načinu na koji se obračunava naknada za ličnu službenost ili stvarni teret.

Potraživanja pod uslovom

Član 182

Iznos potraživanja koje je obezbijeđeno založnim pravom, a zavisi od uslova, izdvojiće se i položiti u sudski depozit i isplatiti kad odložni uslov nastupi ili kad bude izvjesno da raskidni uslov neće nastupiti.
Ako odložni uslov ne nastupi ili raskidni uslov nastupi, izdvojeni iznos služi za namirenje povjerilaca čija potraživanja nijesu potpuno ili nijesu uopšte namirena, a ako takvih povjerilaca nema ili cio iznos nije iscrpljen njihovim namirenjem, taj iznos, odnosno ostatak predaće se izvršnom dužniku.

Predbilježba založnog prava i upis o pokretanju spora

Član 183

Ako je u javnoj knjizi upisana predbilježba založnog prava, a lice u čiju je korist predbilježba upisana dokaže da je u toku postupak za njeno opravdanje, odnosno da još nije protekao rok za pokretanje tog postupka, potraživanje na koje se predbilježba odnosi namiruje se na način na koji se namiruje potraživanje pod odložnim uslovom.
Potraživanje za koje je u javnoj knjizi izvršen upis o pokretanju spora radi brisanja založnog prava ili upis o drugom sporu namiruje se na način na koji se namiruje potraživanje pod raskidnim uslovom.

7. Ročište za diobu, rješenje o namirenju i brisanje prava i tereta

Ročište za diobu

Član 184

Po pravosnažnosti rješenja o predaji nepokretnosti kupcu sud određuje ročište za diobu iznosa postignutog prodajom, ako ima više od jednog izvršnog povjerioca ili trećih lica koja imaju pravo na namirenje.
Na ročište se pozivaju, pored stranaka, i lica koja, prema stanju spisa i prema podacima iz javne knjige, polažu pravo da se namire iz tog iznosa.
U pozivu će se ta lica upozoriti da će se potraživanje povjerioca koji ne dođe na ročište uzeti prema stanju koje proizlazi iz javne knjige i spisa, kao i da, najdocnije na ročištu za diobu, može drugom osporiti postojanje potraživanja, njegovu visinu i red po kome ima pravo da se namiri.
Na ročištu se raspravlja o namirenju povjerilaca i drugih lica koja postavljaju zahtjev za namirenje.

Rješenje o namirenju

Član 185

O namirenju povjerilaca i drugih lica koja polažu pravo na namirenje sud odlučuje rješenjem poslije održanog ročišta, uzimajući u obzir stanje koje proizilazi iz spisa i javne knjige, kao i stanje utvrđeno na ročištu.
Prilikom donošenja rješenja iz stava 1 ovog člana uzeće se u obzir samo ona potraživanja po kojima je rješenje o izvršenju postalo pravosnažno najdocnije na dan ročišta za diobu.
Ako ima potraživanja po kojima rješenje o izvršenju nije postalo pravosnažno najdocnije na dan ročišta za diobu, ta potraživanja namiriće se po pravosnažnosti rješenja o izvršenju iz preostalog iznosa prodajne cijene, ukoliko ga ima, a ostatak će se vratiti izvršnom dužniku.
Žalba protiv rješenja o namirenju odlaže izvršenje rješenja, ako bi rješenje kojim se usvaja žalba moglo imati uticaja na namirenje.

Brisanje prava i tereta

Član 186

Po pravosnažnosti rješenja o namirenju sud će rješenjem odrediti da se u javnoj knjizi brišu upisana prava i tereti, osim onih koji ostaju na nepokretnosti i poslije predaje nepokretnosti kupcu ili koje je kupac preuzeo.

8. Izvršenje na nepokretnosti gdje nije uspostavljen katastar nepokretnosti

Član 187

Na području na kojem katastarska evidencija nije zasnovana na premjeru shodno će se primjenjivati pravna pravila koja na tom području važe o ispravama koje se uz predlog za izvršenje podnose kao dokaz o pravu svojine na nepokretnosti koja je predmet izvršenja.
Ako nije mogućno, iz bilo kog razloga, pribaviti dokaz o pravu svojine saglasno pravnim pravilima koja na tom području važe, umjesto dokaza o svojini, izvršni povjerilac je dužan da u predlogu za izvršenje naznači mjesto na kome se nepokretnost nalazi, njen naziv, granice i površinu.
U slučaju iz stava 2 ovog člana sud će izvršiti popis nepokretnosti za koju je predloženo izvršenje i na ročište za popis pozvati izvršnog povjerioca, izvršnog dužnika i lica sa čijim se nepokretnostima graniči ta nepokretnost.
Zapisnik o popisu ima značaj upisa izvršenja i objavljuje se na sudskoj tabli.
Kopiju zapisnika sud će dostaviti nadležnom organu koji vodi javnu knjigu o nepokretnosti.
Odredbe ovog člana primjenjivaće se i kad se nepokretnost u katastru zemljišta vodi na ime izvršnog dužnika, ako zemljišno-knjižni vlasnik, odnosno njegovi nasljednici izjavom ovjerenom od nadležnog organa potvrde da je izvršni dužnik vlasnik nepokretnosti koja je predmet izvršenja.

Glava četrnaesta

POSEBNE ODREDBE O IZVRŠENjU NA IMOVINI PRAVNIH LICA I PREDUZETNIKA RADI NAPLATE NOVČANOG POTRAŽIVANjA

1. Izuzimanje i ograničenje

Stvari van prometa i prirodna bogatstva

Član 188

Predmet izvršenja ne mogu biti stvari van prometa, kao ni rudno blago i druga prirodna bogatstva.

Sredstva potrebna za odbranu, državnu i javnu bezbjednost

Član 189

Predmet izvršenja ne mogu biti objekti, naoružanje i oprema za potrebe odbrane, državne i javne bezbjednosti, kao ni novčana sredstva obezbijeđena za te namjene.
Objektima, u smislu stava 1 ovog člana, smatraju se zgrade, podzemni i nadzemni objekti sa pratećom infrastrukturom, instalirani kapaciteti za proizvodnju naoružanja i vojne opreme i drugi objekti koji se koriste za potrebe odbrane, državne i javne bezbjednosti.

2. Izvršenje na računu izvršnog dužnika

Mjesna nadležnost

Član 190

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje i za sprovođenje izvršenja na novčanim sredstvima na računu izvršnog dužnika kod banke mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi sjedište banke ili sud na čijem se području nalazi organizacioni dio banke kod koje se vodi račun izvršnog dužnika.

Obim izvršenja prema pravnom licu i preduzetniku

Član 191

Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja prema pravnom licu i preduzetniku može se sprovesti na svim novčanim sredstvima na njihovim računima kod banke, kao i na vrijednosti deviznih sredstava koje oni imaju na deviznom računu kod banke.

Naznačenje banke i računa

Član 192

Izvršni povjerilac je dužan da u predlogu za izvršenje, pored ostalog, naznači banku ili njen organizacioni dio kod koje se vode njegova i novčana sredstva izvršnog dužnika, kao i broj svog računa.
Ako izvršni povjerilac traži izvršenje i na sredstvima na deviznom računu kod banke dužan je da, osim podataka iz stava 1 ovog člana, naznači banku kod koje se vode devizna sredstva izvršnog dužnika.

Rješenje o izvršenju

Član 193

Rješenjem o izvršenju na novčanim sredstvima koja se vode na računu izvršnog dužnika kod banke sud će naložiti banci da novčani iznos za koji je određeno izvršenje prenese sa računa izvršnog dužnika na račun izvršnog povjerioca, a za potraživanja za koja nije propisana naplata preko računa kod banke da isplati taj iznos izvršnom povjeriocu u gotovom novcu.
Prenos, odnosno isplata po odredbi stava 1 ovog člana po rješenju o izvršenju određenom na osnovu izvršne isprave, mjenice i čeka sa protestom i povratnim računom, ako su oni potrebni za zasnivanje zahtjeva, vrši se prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju.

Redosljed naplate

Član 194

Rješenje o izvršenju sud dostavlja Centralnoj banci Crne Gore ( u daljem tekstu: Centralna banka), koja odmah nalaže bankama kod kojih izvršni dužnik ima otvorene račune da izvrše blokadu svih računa izvršnog dužnika i dostave podatke o stanju sredstava na tim računima.
Po prijemu obavještenja o stanju sredstava na računima izvršnog dužnika Centralna banka nalaže naplatu i to prvenstveno sa računa banke označene u rješenju o izvršenju, a ako je označeno više banaka, naplata se vrši po redosljedu kojim su banke navedene u rješenju.
Ako na računima izvršnog dužnika kod banke označene u rješenju o izvršenju nema sredstava ili nema dovoljno sredstava, Centralna banka nalaže naplatu drugim bankama u kojima izvršni dužnik ima sredstava na računu.
Evidencija prioriteta neizvršenih rješenja vrši se prema vremenu prijema rješenja o izvršenju kod Centralne banke i naplata se vrši u skladu sa ovim zakonom i propisima kojim se uređuje platni promet.
Centralna banka izdaje izvršnom povjeriocu, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegovog potraživanja u evidenciji prioriteta.
Ako je izvršenje odloženo, odgovarajući iznos sredstava izdvaja se radi zadržavanja reda naplate potraživanja, osim ako je odlaganje izvršeno na predlog izvršnog povjerioca.

Povremena davanja

Član 195

Ako se rješenjem o izvršenju izvršnom dužniku nalaže plaćanje povremenih davanja koja dospijevaju u određenim vremenskim razmacima (novčana renta usljed oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili zbog lišenja života davaoca izdržavanja i sl.) banka će, bez ponovnog zahtjeva, vršiti isplatu tih davanja po njihovoj dospjelosti.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, redosljed naplate svih budućih obroka računa se prema vremenu prijema rješenja o izvršenju.
Banka vodi posebnu evidenciju o rješenjima o izvršenju za naplatu budućih povremenih davanja.
Ako u vrijeme dospjelosti davanja iz stava 1 ovog člana za naplatu na računima izvršnog dužnika kod banke ne bude sredstava, shodno će se primijeniti odredbe člana 194 st. 2 do 4 ovog zakona.

Zastajanje sa izvršenjem

Član 196

Banka će zastati sa izvršenjem na traženje izvršnog povjerioca koji podnese dokaz da je pred sudom izjavio da odustaje od daljeg izvršenja.
U slučaju zastoja po stavu 1 ovog člana neće se vršiti izdvajanje novčanih sredstava.

Izvršenje prema solidarnom izvršnom dužniku

Član 197

Protiv dva ili više dužnika koji solidarno odgovaraju po izvršnoj ispravi sud će donijeti jedno rješenje o izvršenju.
Izvršni povjerilac može u predlogu za izvršenje odrediti redosljed izvršnih dužnika po kome će se vršiti naplata, a ako to nije učinio, naplata će se vršiti onim redom kojim su izvršni dužnici navedeni u predlogu za izvršenje.
Centralna banka će, pošto je izvršena blokada računa izvršnog dužnika koga je izvršni povjerilac u predlogu za izvršenje odredio kao prvog solidarnog izvršnog dužnika, odnosno koji je u predlogu označen na prvom mjestu, naložiti naplatu sa računa kod banke označene u rješenju o izvršenju.
Ako u slučaju iz stava 3 ovog člana na računu solidarnog izvršnog dužnika sa koga je naložena naplata nema sredstava, naplata će se izvršiti sa računa solidarnog izvršnog dužnika kod drugih banaka shodnom primjenom odredaba člana 194 st. 3 do 5 ovog zakona.
Ako u slučaju iz st. 3 i 4 ovog člana na računu solidarnog izvršnog dužnika nema sredstava, sud će, na zahtjev izvršnog povjerioca, dostaviti rješenje o izvršenju Centralnoj banci radi naplate sa računa jednog od ostalih solidarnih izvršnih dužnika.

Prenos sredstava sa deviznog računa

Član 198

Ako na računima izvršnog dužnika kod banke nema novčanih sredstava, Centralna banka naložiće banci kod koje se vodi devizni račun izvršnog dužnika da izvrši prenos sredstava sa tog računa preračunatih u eurima po kursu na dan prenosa u korist računa izvršnog dužnika.
Banka iz stava 1 ovog člana je dužna da zahtjev Centralne banke izvrši istog dana kad ga je primila, a ako na deviznom računu nema sredstava, banka će po zahtjevu postupiti kad devizna sredstva pristignu, osim ako primi obavještenje Centralne banke da je prestala potreba prenošenja sredstava sa deviznog računa.
Dok ne izvrši zahtjev Centralne banke, odnosno dok od Centralne banke ne dobije obavještenje u smislu stava 2 ovog člana, banka ne može izvršiti naloge izvršnog dužnika koji se odnose na raspolaganje sredstvima na njegovom deviznom računu.

3. Izvršenje na novčanom potraživanju izvršnog dužnika

Način izvršenja

Član 199

U pogledu izvršenja na novčanom potraživanju izvršnog dužnika prema njegovom dužniku na sredstvima na njegovom računu kod banke shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o izvršenju na novčanom potraživanju.
U tom slučaju dužnik izvršnog dužnika, ako je voljan da izmiri svoju obavezu, izmiruje je tako što daje nalog banci da iznos za koji je određeno izvršenje prenese na račun izvršnog povjerioca.

Izvršenje radi naplate potraživanja po deviznom računu

Član 200

Ako obaveza po izvršnoj ispravi, umjesto u eurima, glasi na određenu stranu valutu, izvršenje će se odrediti, na predlog izvršnog povjerioca, i na potraživanju koje u toj valuti izvršni dužnik ima prema banci po deviznom računu.
Isplatu potraživanja u stranoj valuti banka će izvršiti na način određen propisima kojima je uređeno devizno poslovanje.

Izuzimanje potraživanja po osnovu doprinosa, poreza i carina

Član 201

Predmet izvršenja ne mogu biti potraživanja Republike Crne Gore, jedinica lokalne samouprave (opštine, glavni grad i prestonica), kao i fondova i drugih organizacija obrazovanih na osnovu zakona, prema obveznicima po osnovu doprinosa, poreza i carina.

Glava petnaesta

IZVRŠENjE NA AKCIJAMA I IZVRŠENjE NA UDJELU U PRIVREDNOM DRUŠTVU

Mjesna nadležnost

Član 202

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje na akcijama i ostalim registrovanim hartijama od vrijednosti (u daljem tekstu: akcije), kao i udjelu u privrednom društvu i za sprovođenje tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi sjedište privrednog društva.

Izvršne radnje

Član 203

Izvršenje na akcijama sprovodi se plenidbom, procjenom, prodajom i namirenjem izvršnih povjerilaca.
Na udjelu u privrednom društvu izvršenje se sprovodi plenidbom udjela, procjenom, prodajom i namirenjem izvršnih povjerilaca.

Plenidba akcija

Član 204

Plenidba akcija vrši se dostavljanjem rješenja o izvršenju nadležnom registru, a rješenje o izvršenju se istovremeno dostavlja i emitentu akcija.
Izvršni povjerilac plenidbom stiče založno pravo na akcijama.
Izvršni dužnik ne može raspolagati zaplijenjenim akcijama.

Procjena i prodaja akcija

Član 205

Na procjenu i prodaju akcija shodno se primjenjuju odredbe zakona koji reguliše promet hartijama od vrijednosti.

Izvršenje na udjelu u privrednom društvu

Član 206

Plenidba udjela u privrednom društvu vrši se dostavljanjem rješenja o izvršenju nadležnom registru.
Izvršni povjerilac plenidbom stiče založno pravo na udjelu u privrednom društvu.
Izvršni dužnik ne može raspolagati zaplijenjenim udjelom u privrednom društvu.
Procjena i prodaja udjela u privrednom društvu vrši se shodnom primjenom odredaba ovog zakona o procjeni i prodaji pokretnih stvari, s tim što sud prethodno obavještava članove društva i društvo o prodaji udjela, uz poziv da se u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja izjasne o postojanju interesa za kupovinu udjela.

Poddio treći

IZVRŠENjE RADI OSTVARIVANjA NENOVČANOG POTRAŽIVANjA

Glava šesnaesta

SUDSKI PENALI

Član 207

O zahtjevu izvršnog povjerioca da sud obaveže izvršnog dužnika nenovčane obaveze, utvrđene pravosnažnom sudskom odlukom na plaćanje sudskih penala u smislu propisa o obligacionim odnosima, odlučuje se u izvršnom postupku.
Na osnovu pravosnažnog rješenja o plaćanju sudskih penala, sud će, na predlog izvršnog povjerioca, donijeti rješenje o izvršenju.
Plaćanje sudskih penala može se zahtijevati sve dok nije predloženo izvršenje sudske odluke.
Pravo na sudske penale ne pripada izvršnom povjeriocu od dana podnošenja predloga za izvršenje.

Glava sedamnaesta

PREDAJA POKRETNIH STVARI

1. Mjesna nadležnost

Član 208

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi predaje jedne ili više određenih stvari ili određene količine zamjenljivih stvari i za sprovođenje izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalaze stvari.

2. Predaja određenih stvari

Kad se stvari nalaze kod izvršnog dužnika ili trećeg lica

Član 209

Izvršenje radi predaje jedne ili više određenih stvari koje se nalaze kod izvršnog dužnika sprovodi se tako što službeno lice oduzima te stvari od izvršnog dužnika i predaje ih uz potvrdu izvršnom povjeriocu.
Po odredbi stava 1 ovog člana izvršenje se sprovodi i kad se stvari nalaze kod trećeg lica koje je voljno da ih preda službenom licu.
Ako treće lice nije voljno da stvari preda, izvršni povjerilac može sudu predložiti da na njega prenese potraživanje izvršnog dužnika prema trećem licu na predaju stvari.
Na postupak po predlogu iz stava 3 ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona o izvršenju na potraživanju za predaju pokretne stvari (čl. 131 do 135).

Kad stvari nijesu nađene kod izvršnog dužnika niti kod trećeg lica

Član 210

Kad stvari nijesu nađene kod izvršnog dužnika niti kod trećeg lica sud će, na predlog izvršnog povjerioca, procijeniti vrijednost stvari i rješenjem odrediti da mu izvršni dužnik u određenom roku isplati iznos te vrijednosti.
Izvršni povjerilac može staviti predlog, u smislu stava 1 ovog člana, u roku od tri dana od dana obavještenja da stvari nijesu nađene.
Po pravosnažnosti tog rješenja izvršni povjerilac može podnijeti predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika u kome može zahtijevati i isplatu propisane zatezne kamate na iznos procijenjene vrijednosti stvari od dana procjene do dana isplate.
Ako izvršni povjerilac u određenom roku ne stavi predlog da mu izvršni dužnik isplati vrijednost stvari, sud će obustaviti izvršenje.

3. Predaja zamjenljivih stvari

Kad se stvari nalaze kod izvršnog dužnika ili trećeg lica

Član 211

Kad izvršna isprava glasi na predaju određene količine zamjenljivih stvari koje se nalaze kod izvršnog dužnika ili trećeg lica izvršenje se sprovodi na način propisan za predaju određenih stvari.

Kad stvari nijesu nađene kod izvršnog dužnika niti kod trećeg lica

Član 212

Kad stvari nijesu nađene kod izvršnog dužnika niti kod trećeg lica, izvršni povjerilac može predložiti da se izvršenje sprovede tako što će ga sud ovlastiti da, u određenom roku, na trošak izvršnog dužnika te stvari nabavi na drugoj strani.
Sud će, na predlog izvršnog povjerioca, rješenjem naložiti izvršnom dužniku da unaprijed položi sudu iznos potreban za nabavku stvari.
Po pravosnažnosti tog rješenja izvršni povjerilac može podnijeti predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika u kome može zahtijevati i isplatu propisane zatezne kamate na iznos procijenjene vrijednosti stvari od dana procjene do dana isplate.
Predlog da stvari nabavi na drugoj strani izvršni povjerilac može staviti u roku od tri dana od dana kad ga je sud obavijestio da stvari nijesu nađene.
Ako izvršni povjerilac, u roku iz stava 4 ovog člana, nije stavio predlog za nabavku stvari na drugoj strani, sud će obustaviti izvršenje, osim kad je izvršni povjerilac blagovremeno stavio i predlog da mu izvršni dužnik isplati vrijednost stvari koje je bio dužan predati.

Kad se stvari nijesu mogle nabaviti ni na drugoj strani

Član 213

Ako izvršni povjerilac nije mogao, u roku koji je odredio sud, nabaviti stvari na drugoj strani ili ako je učinio vjerovatnim da se stvari ne mogu nabaviti ni na drugoj strani, sud će, na njegov predlog, procijeniti vrijednost stvari i rješenjem odrediti da mu izvršni dužnik u određenom roku isplati iznos te vrijednosti.
Po pravosnažnosti tog rješenja izvršni povjerilac može podnijeti predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika u kome može zahtijevati i isplatu propisane zatezne kamate na iznos procijenjene vrijednosti stvari od dana procjene do dana isplate.
Predlog da mu izvršni dužnik isplati vrijednost stvari izvršni povjerilac može podnijeti u roku od tri dana od dana isteka roka za nabavku stvari na drugoj strani, odnosno u roku koji mu sud odredi kad je izvršni povjerilac učinio vjerovatnim da se stvari ne mogu nabaviti na drugoj strani.
Ako izvršni povjerilac u tom roku ne podnese predlog, sud će obustaviti izvršenje.

Glava osamnaesta

ISPRAŽNjENjE I PREDAJA NEPOKRETNOSTI

Mjesna nadležnost

Član 214

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti i za sprovođenje tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi nepokretnost.

Način sprovođenja izvršenja

Član 215

Izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti iz člana 214 ovog zakona sprovodi se tako što službeno lice, pošto udalji lica i ukloni stvari sa te nepokretnosti, predaje nepokretnost u državinu izvršnom povjeriocu.
Ispražnjenju i predaji nepokretnosti može se pristupiti po isteku osam dana od dana dostavljanja izvršnom dužniku rješenja o izvršenju.

Uklanjanje pokretnih stvari

Član 216

Pokretne stvari koje treba ukloniti predaju se izvršnom dužniku, a ako ovaj nije prisutan, odraslom članu njegovog domaćinstva ili njegovom punomoćniku.
Ako prilikom preduzimanja izvršnih radnji nije prisutno nijedno od lica kome se stvari mogu predati ili ta lica neće da ih prime, stvari će se predati na čuvanje drugom licu, na trošak izvršnog dužnika.
O ovoj predaji i o troškovima čuvanja sud obavještava izvršnog dužnika, ostavljajući mu primjeren rok u kome može zahtijevati da mu se stvari predaju, pošto naknadi troškove čuvanja.
Uz ovo obavještenje, sud će upozoriti izvršnog dužnika da će, po isteku tog roka, stvari biti prodate i iz prodajne cijene izmireni troškovi čuvanja i prodaje stvari.

Prodaja pokretnih stvari

Član 217

Sud će, po službenoj dužnosti, odrediti prodaju stvari za račun izvršnog dužnika, ako izvršni dužnik u ostavljenom roku ne traži predaju stvari i ne naknadi troškove čuvanja.
Dio cijene postignute prodajom, koji preostane poslije podmirenja troškova čuvanja i prodaje stvari, predaće se izvršnom dužniku, ako za to nema smetnji. Prodaja stvari vrši se po odredbama ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.

Glava devetnaesta

OBAVEZA NA ČINjENjE, NEČINjENjE ILI TRPLjENjE

Mjesna nadležnost

Član 218

Ako je izvršni dužnik po izvršnoj ispravi dužan da učini određenu radnju ili da se uzdrži od određene radnje ili da trpi preduzimanje određene radnje, za odlučivanje o predlogu za izvršenje i za sprovođenje izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem području izvršni dužnik treba da izvrši obavezu po izvršnoj ispravi.

Radnja koju može izvršiti i drugo lice

Član 219

Po izvršnoj ispravi po kojoj je izvršni dužnik dužan da učini određenu radnju koju može da učini drugo lice izvršenje se sprovodi tako što sud ovlašćuje izvršnog povjerioca da na trošak izvršnog dužnika povjeri drugom licu da učini tu radnju ili da je učini on sam.
U predlogu za izvršenje izvršni povjerilac može predložiti da sud rješenjem izvršnom dužniku naloži da unaprijed položi iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati izvršenjem radnje od strane drugog lica ili izvršnog povjerioca.
Konačno rješenje o visini troškova iz stava 2 ovog člana donosi sud na predlog izvršnog povjerioca, odnosno izvršnog dužnika.
Na osnovu rješenja donešenog po stavu 2 ovog člana može se predložiti izvršenje prije njegove pravosnažnosti, a na osnovu rješenja donešenog po stavu 3 ovog člana, tek po njegovoj pravosnažnosti.

Radnja koju može izvršiti samo izvršni dužnik

Član 220

Ako je po izvršnoj ispravi izvršni dužnik dužan da učini određenu radnju koju umjesto njega, po zakonu ili pravnom poslu, ne može da učini drugo lice, sud će rješenjem o izvršenju ostaviti izvršnom dužniku primjeren rok za ispunjenje obaveze i zaprijetiti mu izricanjem novčane kazne, ako u ostavljenom roku ne ispuni obavezu.
Rješenjem o izvršenju sud će, ako izvršni dužnik u određenom roku ne ispuni obavezu, izreći novčanu kaznu, i to fizičkom licu i odgovornom licu u pravnom licu od jedne polovine do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, a pravnom licu i preduzetniku (i organu) od desetostrukog do tristostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.
Ako izvršni dužnik u tom roku ne ispuni obavezu, sud će, po službenoj dužnosti, sprovesti izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni.
U slučaju iz stava 3 ovog člana sud će istovremeno donijeti novo rješenje, kojim će ostaviti izvršnom dužniku novi rok za ispunjenje obaveze i izreći novu novčanu kaznu u većem iznosu nego prethodnim rješenjem, ako ni u tom roku ne ispuni obavezu.
Protiv izvršnog dužnika koji i pored te kazne ne ispuni svoju obavezu sud će i dalje postupiti na način određen u st. 2, 3 i 4 ovog člana, sve dok ukupan zbir novčanih kazni po pojedinim rješenjima ne dostigne desetostruki iznos prve izrečene kazne.
Pri zamjenjivanju novčane kazne zatvorom računaju se svakih započetih 40 eura novčane kazne kao jedan dan zatvora, s tim da zatvor ne može trajati duže od 60 dana.
Pri odmjeravanju visine novčane kazne u propisanim granicama sud će voditi računa o značaju radnje koju je izvršni dužnik bio dužan da izvrši, kao i o drugim okolnostima slučaja.

Nečinjenje i trpljenje

Član 221

Na način predviđen u članu 220 st. 1 do 4 ovog zakona izvršenje se sprovodi i kad se izvršni dužnik ponaša protivno obavezi da ne učini određenu radnju ili da trpi preduzimanje određene radnje.
Sud će, na predlog izvršnog povjerioca, rješenjem naložiti izvršnom dužniku da položi jemstvo za štetu, ako izvršni povjerilac učini vjerovatnim da bi štetu pretrpio time što bi se izvršni dužnik i dalje ponašao protivno svojoj obavezi.
Vrijeme trajanja jemstva, prema okolnostima slučaja, određuje sud.
Na osnovu rješenja o polaganju jemstva, izvršenje se sprovodi na predlog izvršnog povjerioca.

Uspostavljanje pređašnjeg stanja

Član 222

Ako je zbog ponašanja izvršnog dužnika protivnog obavezi iz izvršne isprave nastala promjena koja nije u skladu sa pravom izvršnog povjerioca, sud će izvršnog povjerioca, na njegov predlog, ovlastiti da sam, a po potrebi i uz pomoć službenog lica, uspostavi pređašnje stanje na rizik i trošak izvršnog dužnika.
U pogledu polaganja iznosa potrebnog za podmirenje troškova za uspostavljanje pređašnjeg stanja i određivanje konačne visine tih troškova primjenjuju se odredbe o troškovima za izvršenje radnje koju može, pored izvršnog dužnika, izvršiti i drugo lice.

Ponovno smetanje posjeda

Član 223

Ako je na osnovu izvršne isprave donešene u postupku po tužbi zbog smetanja posjeda izvršenje sprovedeno ili je izvršni dužnik dobrovoljno ispunio svoju obavezu, pa poslije toga ponovo učini smetanje posjeda, koje se u suštini ne razlikuje od ranijeg, sud će, na predlog izvršnog povjerioca, na osnovu iste izvršne isprave, donijeti novo rješenje o izvršenju kojim se određuje vraćanje stvari u posjed, odnosno rješenje o izvršenju kojim se izriču kazne za neizvršenje radnje koju može izvršiti samo izvršni dužnik.
Predlog za izvršenje po stavu 1 ovog člana izvršni povjerilac može staviti u roku od 30 dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najdocnije u roku od jedne godine po ponovljenom smetanju.

Glava dvadeseta

PREDAJA I ODUZIMANjE DJETETA

Mjesna nadležnost

Član 224

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje odluke suda kojom se naređuje predaja djeteta roditelju ili drugom licu, odnosno ustanovi kojoj je dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje nadležan je sud koji je opšte mjesno nadležan za stranku koja zahtijeva izvršenje, kao i sud na čijem se području zatekne dijete.
Za sprovođenje izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području zatekne dijete.

Način sprovođenja izvršenja

Član 225

Prilikom sprovođenja izvršenja sud posebno vodi računa o potrebi da se u najvećoj mjeri zaštiti interes djeteta.
Sud će rješenjem o izvršenju izvršnom dužniku ostaviti rok od tri dana od dana dostavljanja rješenja da preda dijete roditelju ili drugom licu, odnosno ustavnovi kojoj je dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje, pod prijetnjom izricanja novčane kazne.
Novčana kazna se izriče i njeno izvršenje sprovodi prema odredbama ovog zakona o izvršenju radnje koju može izvršiti samo izvršni dužnik.
Ako se izvršenje nije moglo sprovesti izricanjem i izvršenjem odluke o novčanoj kazni, izvršenje će se sprovesti oduzimanjem djeteta od lica kod koga se dijete nalazi i predajom djeteta roditelju, odnosno drugom licu ili ustanovi kojoj je ovo dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje.
U postupku izvršenja sud će zahtijevati pomoć organa starateljstva.

Nastavak izvršenja

Član 226

Sud će, na predlog stranke kojoj je dijete povjereno, nastaviti izvršenje po istom rješenju o izvršenju, ako se dijete u roku od 60 dana od dana predaje djeteta ponovo zatekne kod lica od koga je oduzeto.

Oduzimanje djeteta

Član 227

Izuzetno od odredaba člana 225 st. 2, 3 i 4 ovog zakona, u slučaju kad utvrdi da je ugrožen život, zdravlje ili psihofizički razvoj djeteta, sud će, bez prethodnog ostavljenog roka za predaju i izricanje i izvršenje novčane kazne, sprovesti izvršenje, tako što će oduzeti dijete i predati ga roditelju ili drugom licu, odnosno ustanovi kojoj je dijete povjereno na čuvanje i vaspitanje.
Ovo izvršenje se sprovodi uz saradnju sa organom starateljstva.

Glava dvadeset prva

VRAĆANjE ZAPOSLENOG NA RAD

Mjesna nadležnost

Član 228

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje i za sprovođenje izvršenja po izvršnoj ispravi po kojoj je poslodavac dužan da zaposlenog vrati na rad ili da ga rasporedi na odgovarajuće radno mjesto mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi sjedište poslodavca.

Rok za podnošenje predloga za izvršenje

Član 229

Predlog za izvršenje po članu 228 ovog zakona može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je zaposleni stekao pravo da taj predlog podnese.

Način sprovođenja izvršenja

Član 230

Izvršenje po izvršnoj ispravi po kojoj je poslodavac dužan da zaposlenog vrati na rad ili da ga rasporedi na odgovarajuće radno mjesto sprovodi se izricanjem novčane kazne poslodavcu.
Novčana kazna se izriče prema odredbama ovog zakona o izvršenju radnje koju može da izvrši samo izvršni dužnik.

Naknada zarade u slučaju vraćanja zaposlenog na rad

Član 231

Zaposleni koji je podnio predlog da bude vraćen na rad može predložiti da sud donese rješenje kojim se određuje da je poslodavac dužan da mu isplati na ime zarade mjesečne iznose dospjele od pravosnažnosti presude do ponovnog vraćanja na rad.
Predlog za naknadu može se spojiti sa predlogom za izvršenje ili može biti podnešen naknadno do okončanja izvršnog postupka.
Rješenje kojim se predlog za naknadu usvaja ima dejstvo rješenja o izvršenju.
Poslodavac može predložiti sudu da stavi van snage rješenje iz stava 3 ovog člana ako su se, po donošenju rješenja, izmijenile okolnosti na osnovu kojih je ono donešeno.
Naknada mjesečne zarade određuje se u iznosu koji bi zaposleni ostvario da je bio na radu.
Odredbama ovog člana ne dira se u pravo zaposlenog da svoje potraživanje naknade mjesečne zarade ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom.
Ako je sud djelimično usvojio zahtjev za isplatu naknade zarade, uputiće zaposlenog da ostatak ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom.

Glava dvadeset druga

UPISIVANjE PRAVA NA NEPOKRETNOSTI U JAVNU KNjIGU

Mjesna nadležnost

Član 232

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi zasnivanja prava na nepokretnosti upisom u javnu knjigu, kao i radi prenosa, ograničenja ili prestanka prava upisanog u javnu knjigu mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi organ koji vodi javnu knjigu.
Za sprovođenje izvršenja nadležan je organ koji vodi javnu knjigu za tu nepokretnost.

Način sprovođenja izvršenja

Član 233

Izvršenje po članu 232 ovog zakona sprovodi se tako što se u javnoj knjizi izvrši upis o zasnivanju prava na nepokretnosti, odnosno prenosu, ograničenju ili prestanku prava na nepokretnosti.

Upis prava svojine kad izvršni dužnik nije upisan kao vlasnik

Član 234

Kad izvršni dužnik nije upisan kao vlasnik nepokretnosti, izvršenje upisom prava na nepokretnosti može se odrediti tek kada izvršni povjerilac kod organa koji vodi javnu knjigu izdejstvuje promjenu upisa prava svojine na osnovu dokaza o svojini pravnog prethodnika izvršnog dužnika.

Upis drugog prava kad izvršni dužnik nije upisan kao vlasnik

Član 235

Kad je po izvršnoj ispravi izvršni povjerilac ovlašćen da prema izvršnom dužniku traži upis založnog ili nekog drugog prava na nepokretnosti, osim prava svojine, a izvršni dužnik nije upisan kao vlasnik te nepokretnosti, upis drugog prava izvršnog povjerioca odrediće se tek kad izvršni povjerilac postupi na način iz člana 234 ovog zakona.

Upisi prava u druge javne knjige

Član 236

Odredbe ove glave shodno se primjenjuju na upis prava u druge javne knjige, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Glava dvadeset treća

DIOBA STVARI

Mjesna nadležnost

Član 237

Za odlučivanje o predlogu za izvršenje diobom zajedničke stvari i za sprovođenje tog izvršenja mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi zajednička stvar.

Fizička dioba

Član 238

Fizičku diobu zajedničke stvari sud će odrediti ako je takva dioba predviđena izvršnom ispravom.
Pojedine radnje sprovođenja fizičke diobe preduzima, prema okolnostima slučaja, sudija ili službeno lice.
Sud će pozvati učesnike da prisustvuju sprovođenju diobe.

Dioba prodajom

Član 239

Ako na osnovu izvršne isprave zajedničku stvar treba prodati radi njene diobe, prodaja će se sprovesti na način propisan ovim zakonom za izvršenje na pokretnoj, odnosno nepokretnoj stvari, ukoliko se stranke o pojedinim pitanjima drukčije ne sporazumiju.

Određivanje načina diobe rješenjem suda

Član 240

Sud pred kojim teče izvršni postupak odlučuje, po pravilima imovinskog prava, da li će se dioba izvršiti fizički ili prodajom, ako izvršnom ispravom način diobe nije određen, niti su se stranke o tome sporazumjele ili je moguće samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari.
Dioba će se izvršiti prodajom ako se u izvršnom postupku utvrdi da fizička dioba, određena izvršnom ispravom, nije moguća ili je moguća samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari.

Troškovi postupka

Član 241

Troškove sprovođenja izvršenja po odredbama ove glave snose svi vlasnici srazmjerno vrijednosti svojih djelova u zajedničkoj stvari.
Vlasnik koji je prouzrokovao posebne troškove dužan je da ih nadoknadi onim vlasnicima koji su ih imali.

Glava dvadeset četvrta

DAVANjE IZJAVE VOLjE

Član 242

Obaveza davanja izjave volje, sadržana u odluci koja ima svojstvo izvršne isprave, smatra se ispunjenom danom pravosnažnosti te odluke.
Obaveza davanja izjave volje, sadržana u poravnanju (član 19) smatraće se ispunjenom danom svoje dospjelosti.
Kad ispunjenje obaveze na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja neke obaveze izvršnog povjerioca ili drugog uslova smatraće se da je izvršni dužnik izjavu dao kad je izvršni povjerilac ispunio svoju obavezu ili drugi uslov.

DIO TREĆI

POSTUPAK OBEZBJEĐENjA

Glava dvadeset peta

OPŠTE ODREDBE

Primjena odredaba o postupku izvršenja

Član 243

Odredbe ovog zakona o postupku izvršenja shodno se primjenjuju i na postupak obezbjeđenja, ako odredbama ovog dijela zakona nije drukčije određeno.

Sredstva obezbjeđenja

Član 244

Kao sredstva obezbjeđenja mogu se odrediti samo založno pravo na nepokretnosti na osnovu izvršne isprave, založno pravo na nepokretnim i pokretnim stvarima na osnovu sporazuma stranaka, prethodne mjere i privremene mjere.

Nedopustivost obezbjeđenja

Član 245

Obezbjeđenje nije dozvoljeno na stvarima i pravima koja po ovom ili drugom zakonu ne mogu biti predmet izvršenja.

Nadležnost za određivanje obezbjeđenja po službenoj dužnosti

Član 246

Za određivanje i sprovođenje obezbjeđenja po službenoj dužnosti nadležan je sud koji je nadležan po predlogu predlagača obezbjeđenja, osim ako zakonom nije drukčije određeno.

Glava dvadeset šesta

ZALOŽNO PRAVO NA NEPOKRETNOSTI NA OSNOVU IZVRŠNE ISPRAVE

Mjesna nadležnost

Član 247

Za odlučivanje o predlogu za obezbjeđenje novčanog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti nadležan je sud na čijem se području nalazi nepokretnost na kojoj treba upisati založno pravo.
Za sprovođenje obezbjeđenja nadležan je organ koji vodi javnu knjigu za tu nepokretnost.

Uslovi zasnivanja

Član 248

Na osnovu izvršne isprave, koja glasi na novčano potraživanje, predlagač obezbjeđenja ima pravo da zahtijeva obezbjeđenje tog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja.

Način zasnivanja

Član 249

Založno pravo na neprokretnosti zasniva se upisom u javnu knjigu.
Prilikom upisa založnog prava u javnu knjigu će se naznačiti izvršivost potraživanja za koje je dozvoljeno založno pravo.
Ako je predlagač obezbjeđenja, prije nego što je potraživanje postalo izvršivo, već stekao na osnovu ugovora založno pravo za to potraživanje na istoj nepokretnosti ili je založno pravo predbilježeno, sud će, na predlog predlagača obezbjeđenja, odrediti da se u javnoj knjizi upiše izvršivost potraživanja.
Ako protivnik obezbjeđenja nije upisan u javnu knjigu kao vlasnik nepokretnosti, predlagač obezbjeđenja dužan je da uz predlog dostavi dokaz da je na osnovu isprave o svojini protivnika obezbjeđenja pokrenuo postupak kod nadležnog organa za upis promjene prava svojine.

Dejstvo upisa

Član 250

Upis založnog prava i upis izvršivosti potraživanja imaju dejstvo da se izvršenje na toj nepokretnosti može sprovesti i prema trećem licu koje je tu nepokretnost docnije steklo.

Glava dvadeset sedma

ZALOŽNO PRAVO NA NEPOKRETNIM I POKRETNIM STVARIMA NA OSNOVU SPORAZUMA STRANAKA

Mjesna nadležnost

Član 251

Za odlučivanje o predlogu za obezbjeđenje novčanog potraživanja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti na osnovu sporazuma stranaka nadležan je sud na čijem je području organ koji vodi javnu knjigu u koju treba izvršiti upis.
Za sprovođenje obezbjeđenja nadležan je organ koji vodi javnu knjigu za tu nepokretnost.
Za odlučivanje o predlogu za obezbjeđenje novčanog potraživanja zasnivanjem založnog prava na pokretnoj stvari na osnovu sporazuma stranaka i za sprovođenje obezbjeđenja nadležan je sud na čijem se području ta stvar nalazi.

Predlog za obezbjeđenje

Član 252

Radi obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja zasnivanjem založnog prava na nepokretnoj ili pokretnoj stvari protivnika obezbjeđenja, predlagač i protivnik obezbjeđenja mogu saglasno tražiti od suda da odredi upis založnog prava na nepokretnosti, odnosno da odredi i sprovede popis pokretnih stvari protivnika obezbjeđenja.

Ročište za predlog i sporazum stranaka

Član 253

Na predlog stranaka sud će odrediti ročište na kome će u zapisniku utvrditi sporazum stranaka o postojanju novčanog potraživanja i vremenu njegovog dospeća i njihovu saglasnost da se upisom založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja, odnosno da se zasnivanjem založnog prava popisom pokretnih stvari protivnika obezbjeđenja obezbjeđuje novčano potraživanje.
Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stava 1 ovog člana ima snagu sudskog poravnanja.

Određivanje i sprovođenje obezbjeđenja

Član 254

Na osnovu sporazuma iz člana 253 ovog zakona sud će rješenjem odrediti upis i preduzeti sve što je potrebno radi sprovođenja upisa založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja, odnosno odrediti i sprovesti popis pokretnih stvari protivnika obezbjeđenja.
Rješenje iz stava 1 ovog člana ima značaj rješenja o obezbjeđenju.

Primjena drugih odredaba Zakona

Član 255

Na obezbjeđenje novčanih potraživanja predlagača obezbjeđenja zasnivanjem založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja, na osnovu sporazuma stranaka, shodno se primjenjuje odredba člana 250 ovog zakona.
Na obezbjeđenje novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja zasnivanjem založnog prava na pokretnoj stvari protivnika obezbjeđenja, na osnovu sporazuma stranaka, shodno se primjenjuju odredbe čl. 76 do 81 ovog zakona.

Prodaja nepokretne, odnosno pokretne stvari protivnika obezbjeđenja

Član 256

Na predlog predlagača obezbjeđenja sud će rješenjem, kad utvrdi da je sporazum stranaka iz člana 253 ovog zakona postao izvršan (član 19), odrediti i sprovesti izvršenje na nepokretnoj stvari, odnosno pokretnoj stvari protivnika obezbjeđenja, radi namirenja obezbijeđenog novčanog potraživanja predlagača obezbjeđenja prema odredbama o izvršenju na nepokretnosti (čl. 143 do 187), odnosno odredbama o izvršenju na pokretnim stvarima (čl. 72 do 93), osim odredaba o izuzimanju od izvršenja.
Rješenje iz stava 1 ovog člana ima značaj rješenja o izvršenju.
Upis rješenja o izvršenju na nepokretnosti (član 147 stav 1) ima pravno dejstvo od dana upisa založnog prava na nepokretnostima u postupku obezbjeđenja (čl. 254 i 255).
Radnja popisa pokretnih stvari ne ponavlja se, a obavljeni popis stvari ima pravno dejstvo od dana sticanja založnog prava u postupku obezbjeđenja (čl. 254 i 255 stav 2).

Glava dvadeset osma

PRETHODNE MJERE

Mjesna nadležnost

Član 257

Za odlučivanje o predlogu za obezbjeđenje prethodnom mjerom i za sprovođenje takve mjere mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za izvršenje na predmetu na kome je i obezbjeđenje predloženo.

Uslovi za određivanje prethodne mjere

Član 258

Prethodna mjera određuje se na osnovu domaće odluke koja glasi na novčano potraživanje, a nije postala pravosnažna ili nije postala izvršna, ako predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnom opasnost da bi se bez tog obezbjeđenja osujetilo ili znatno otežalo ostvarenje potraživanja.
Odredba stava 1 ovog člana primjenjuje se i u pogledu poravnanja zaključenog pred sudom ili organom koji odlučuje u upravnom postupku, po kome potraživanje nije dospjelo.
Prethodna mjera može se odrediti na osnovu platnog naloga koji je izdat na osnovu mjenice ili čeka.

Pretpostavljena opasnost

Član 259

Smatra se da opasnost, u smislu člana 258 ovog zakona, postoji ako je predlog za obezbjeđenje zasnovan na jednoj od sljedećih odluka:
1) na platnom nalogu izdatom na osnovu mjenice ili čeka protiv kojeg je blagovremeno podnešen prigovor;
2) na presudi donešenoj u krivičnoj stvari, kojom je usvojen imovinsko-pravni zahtjev, a protiv koje je dozvoljeno ponavljanje krivičnog postupka;
3) na odluci po kojoj bi se izvršenje trebalo sprovesti u inostranstvu;
4) na presudi na osnovu priznanja protiv koje je izjavljena žalba;
5) na poravnanju zaključenom pred sudom ili organom koji odlučuje u upravnom postupku koje se pobija na način predviđen zakonom.
U slučajevima iz stava 1 tač. 4 i 5 ovog člana sud može, na predlog protivnika obezbjeđenja, obezbjeđenje primjenom prethodne mjere usloviti polaganjem jemstva od strane predlagača obezbjeđenja za štetu koju bi protivnik obezbjeđenja mogao pretrpjeti određivanjem prethodne mjere.

Obezbjeđenje potraživanja čiji obroci nijesu dospjeli

Član 260

Obezbjeđenje prethodnom mjerom za nedospjele obroke potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja, potraživanja po osnovu naknade štete za izgubljeno izdržavanje usljed smrti davaoca izdržavanja i zbog oštećenja zdravlja ili umanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti određuje se samo za obroke koji će dospjeti u jednoj godini.
U slučajevima iz stava 1 ovog člana pretpostavlja se da opasnost postoji ako se protiv protivnika obezbjeđenja već moralo voditi izvršenje radi naplate dospjelog obroka ili je takvo izvršenje predloženo.

Vrste prethodnih mjera

Član 261

Kao prethodne mjere sud određuje:
1) popis pokretnih stvari;
2) zabranu dužniku protivnika obezbjeđenja da isplati protivniku obezbjeđenja potraživanje ili da mu preda stvari, kao i zabranu protivniku obezbjeđenja da naplati potraživanje, da primi stvari i da njima raspolaže;
3) zabranu banci da protivniku obezbjeđenja ili trećem licu, po nalogu protivnika obezbjeđenja, isplati sa njegovog računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera;
4) predbilježbu založnog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeđenja ili na pravu upisanom na nepokretnosti;
5) plenidbu akcija odnosno udjela u privrednom društvu.
Sud može, na predlog predlagača obezbjeđenja, odrediti, s obzirom na okolnosti slučaja, dvije ili više prethodnih mjera, ako je to potrebno.

Zabrana isplate novčanih sredstava protivnika obezbjeđenja

Član 262

Iznos novčanih sredstava protivnika obezbjeđenja na računu kod banke, za koji je određena zabrana isplate, ne može se, dok zabrana traje, prenijeti sa tog računa, osim radi namirenja obezbijeđenog potraživanja.

Prodaja popisanih stvari i prenos potraživanja protivnika obezbjeđenja

Član 263

Sud će odrediti prodaju popisanih pokretnih stvari koje su podložne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene tih stvari.
Prodaja popisanih stvari izvršiće se po odredbama ovog zakona o izvršenju na pokretnim stvarima.
Ako je prethodna mjera određena zabranom isplate potraživanja, sud može, na predlog predlagača obezbjeđenja ili protivnika obezbjeđenja, odrediti da se na predlagača obezbjeđenja prenese to potraživanje radi naplate, u slučaju u kome postoji opasnost da se potraživanje, zbog zadocnjenja u njegovom ostvarenju, neće moći naplatiti ili da će se izgubiti pravo na regres prema trećem licu.
Iznos koji se dobije prodajom stvari ili naplatom potraživanja čuva se kod suda dok se ne obustavi prethodna mjera ili dok predlagač obezbjeđenja ne predloži izvršenje, a najviše 30 dana od dana izvršivosti potraživanja.

Rješenje o određivanju prethodne mjere

Član 264

U rješenju kojim se određuje prethodna mjera moraju, pored ostalog, biti naznačeni iznos potraživanja koje se obezbjeđuje, sa kamatom i troškovima, mjera obezbjeđenja i vrijeme za koje se ona određuje.
Vrijeme iz stava 1 ovog člana može trajati najduže do isteka osam dana po nastupanju uslova za prinudno izvršenje.
Ako vrijeme iz stava 1 ovog člana istekne prije nego što odluka na osnovu koje je određena prethodna mjera postane pravosnažna, sud će, na predlog predlagača obezbjeđenja, produžiti to vrijeme, pod uslovom da se nijesu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena.

Ukidanje prethodne mjere

Član 265

Sud će, na predlog protivnika obezbjeđenja, obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje, ako:
1) protivnik obezbjeđenja položi sudu iznos potraživanja koje se obezbjeđuje, sa kamatom i troškovima;
2) protivnik obezbjeđenja učini vjerovatnim da je potraživanje u vrijeme donošenja rješenja o određivanju prethodne mjere već bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno;
3) je pravosnažno utvrđeno da potraživanje nije nastalo ili da je prestalo.
Sud će obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje ako u roku od 15 dana od dana isteka vremena za koje je prethodna mjera određena ne budu ispunjeni uslovi za prinudno izvršenje.
U slučajevima iz stava 1 tač. 2 i 3 i stava 2 ovog člana troškove prouzrokovane određivanjem i sprovođenjem prethodne mjere predlagač obezbjeđenja je dužan da naknadi protivniku obezbjeđenja.
U tim slučajevima protivnik obezbjeđenja ima prema predlagaču obezbjeđenja i pravo na naknadu pričinjene štete.

Obustava u slučaju da predlagač obezbjeđenja ne traži izvršenje

Član 266

U slučaju da uslovi za prinudno izvršenje budu ispunjeni prije isteka vremena za koje je određena prethodna mjera sud će, na predlog protivnika obezbjeđenja, obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje, ako predlagač obezbjeđenja ne podnese predlog za izvršenje u roku od 15 dana od nastupanja tih uslova.

Glava dvadeset deveta

PRIVREMENE MJERE

1. Opšte odredbe

Mjesna nadležnost

Član 267

U slučaju u kome parnični ili drugi sudski postupak nije pokrenut za odlučivanje o predlogu za obezbjeđenje privremenom mjerom i za sprovođenje privremene mjere mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za odlučivanje o predlogu za izvršenje.
Ako je postupak pokrenut, za to odlučivanje nadležan je sud pred kojim je postupak pokrenut.
Sud koji je bio nadležan za odlučivanje o predlogu za izvršenje po izvršnoj ispravi donešenoj u upravnom postupku nadležan je i za odlučivanje o predlogu za određivanje privremene mjere po okončanju tog postupka.

Kad se može odrediti privremena mjera

Član 268

Privremena mjera može se odrediti prije pokretanja i u toku sudskog ili upravnog postupka, kao i po okončanju tih postupaka, sve dok izvršenje ne bude sprovedeno.

Nedopustivost privremene mjere

Član 269

Privremena mjera nije dopuštena ako postoje uslovi za određivanje prethodne mjere kojom se može postići ista svrha (član 258).

Pravni lijekovi

Član 270

Protiv rješenja o određivanju privremene mjere protivnik obezbjeđenja može izjaviti žalbu u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja.
O žalbi odlučuje vijeće od troje sudija drugostepenog suda u roku od osam dana od dana prijema spisa.
Žalba se ne dostavlja na odgovor.
Žalba ne odlaže izvršenje rješenja iz stava 1 ovog člana.

2. Privremene mjere za obezbjeđenje novčanog potraživanja

Uslovi za određivanje privremene mjere

Član 271

Privremena mjera za obezbjeđenje novčanog potraživanja može se odrediti ako je predlagač obezbjeđenja učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će bez takve mjere protivnik obezbjeđenja osujetiti ili znatno otežati naplatu potraživanja, time što će svoju imovinu, odnosno svoja sredstva otuđiti, prikriti ili na drugi način njima raspolagati.
Predlagač obezbjeđenja ne mora dokazivati opasnost, ako učini vjerovatnim da bi predloženom mjerom protivnik obezbjeđenja pretrpio samo neznatnu štetu.
Smatra se da opasnost postoji ako bi se potraživanje trebalo ostvariti u inostranstvu.

Vrste privremenih mjera

Član 272

Radi obezbjeđenja novčanog potraživanja može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog obezbjeđenja, a naročito:
1) zabrana protivniku obezbjeđenja da raspolaže pokretnim stvarima, kao i čuvanje tih stvari;
2) zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u nadležni registar;
3) zabrana protivniku obezbjeđenja da otuđi ili optereti svoje nepokretnosti ili stvarna prava koja su na nepokretnosti upisana u javnu knjigu u njegovu korist, uz upis te zabrane u javnu knjigu;
4) zabrana dužniku protivnika obezbjeđenja da isplati protivniku obezbjeđenja potraživanje ili da mu preda stvari, kao i zabrana protivniku obezbjeđenja da primi stvari, da naplati potraživanje i da njima raspolaže;
5) nalog banci da protivniku obezbjeđenja ili trećem licu, po nalogu protivnika obezbjeđenja, uskrati sa računa protivnika obezbjeđenja isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera.
Privremenom mjerom ne stiče se založno pravo.

3. Privremene mjere za obezbjeđenje nenovčanog potraživanja

Uslovi za određivanje privremene mjere

Član 273

Radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja može se odrediti privremena mjera, ako je predlagač obezbjeđenja učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će se inače ostvarenje potraživanja osujetiti ili znatno otežati.
Privremena mjera može se odrediti i kad predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se spriječila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete.
Odredbe člana 271. st. 2 i 3 ovog zakona primjenjuju se i u pogledu privremene mjere za obezbjeđenje nenovčanog potraživanja.

Vrste privremenih mjera

Član 274

Radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog obezbjeđenja, a naročito:
1) zabrana otuđenja i opterećenja pokretnih stvari na koje je upravljeno potraživanje, kao i čuvanje tih stvari;
2) zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu na koje je upravljeno potraživanje, uz upis zabrane u nadležni registar;
3) zabrana otuđenja i opterećenja nepokretnosti na koju je upravljeno potraživanje, uz upis zabrane u javnu knjigu;
4) zabrana protivniku obezbjeđenja da preduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagaču obezbjeđenja, kao i zabrana da se izvrše promjene na stvarima na koje je upravljeno potraživanje;
5) zabrana dužniku protivnika obezbjeđenja da protivniku obezbjeđenja preda stvari na koje je upravljeno potraživanje;
6) plaćanje naknade zarade zaposlenom za vrijeme spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa, ako je to neophodno za njegovo izdržavanje i lica koja je po zakonu dužan da izdržava;
7) vraćanje zaposlenog na rad.

Dejstvo rješenja o određivanju pojedinih privremenih mjera

Član 275

Rješenje o određivanju privremene mjere iz člana 272 stav 1 tač. 1, 2, 3 i 5 i člana 274 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ima dejstvo rješenja o izvršenju.
Donošenjem rješenja iz stava 1 ovog člana uzima se da je izvršenje dozvoljeno, a sprovodi se dostavljanjem rješenja organu nadležnom za upis prava, odnosno banci.

4. Zajedničke odredbe

Jemstvo umjesto privremene mjere

Član 276

Predlagač obezbjeđenja može u predlogu za određivanje privremene mjere ili naknadno izjaviti da se, umjesto privremene mjere, zadovoljava polaganjem od strane protivnika obezbjeđenja određenog iznosa na ime jemstva.
Polaganje jemstva, umjesto privremene mjere, može se odrediti i na predlog protivnika obezbjeđenja.
Ako protivnik obezbjeđenja položi jemstvo, sud će obustaviti postupak i ukinuti već sprovedene radnje.

Jemstvo kao uslov za određivanje privremene mjere

Član 277

Sud može, na predlog predlagača obezbjeđenja, odrediti privremenu mjeru i kad nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost, ako prethodno položi, u ostavljenom mu roku, iznos koji sud odredi kao jemstvo za štetu koja bi protivniku obezbjeđenja mogla biti nanešena određivanjem i sprovođenjem privremene mjere.
Sud može, na predlog protivnika obezbjeđenja, prema okolnostima slučaja, postupiti po odredbi stava 1 ovog člana i kad je predlagač obezbjeđenja učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnosti.

Određivanje više privremenih mjera

Član 278

Sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, na predlog predlagača obezbjeđenja, odrediti i više privremenih mjera, ako je to potrebno.

Vrijeme za koje se određuje privremena mjera

Član 279

U rješenju kojim se određuje privremena mjera odrediće se vrijeme trajanja te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja drugog postupka i rok u kome predlagač obezbjeđenja mora podnijeti tužbu, odnosno predlog za pokretanje drugog postupka radi opravdanja mjere.
Sud će, na predlog predlagača obezbjeđenja, produžiti vrijeme trajanja privremene mjere, pod uslovom da se nijesu promijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena.
Predlog iz stava 2 ovog člana može se podnijeti samo prije nego što istekne vrijeme za koje je privremena mjera određena.

Ukidanje privremene mjere

Član 280

Ako predlagač obezbjeđenja u određenom roku nije podnio tužbu, odnosno nije pokrenuo drugi postupak radi opravdanja privremene mjere ili je vrijeme za koje je određena privremena mjera isteklo, sud će, na predlog protivnika obezbjeđenja, obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje.
Na predlog protivnika obezbjeđenja postupak će se obustaviti i ukinuti sprovedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena docnije promijenile tako da više nije potrebna.
Postupak će se obustaviti i ukinuti sprovedene radnje u slučajevima navedenim u članu 265 stav 1 ovog zakona.

Naknada štete protivniku obezbjeđenja

Član 281

Protivnik obezbjeđenja ima prema predlagaču obezbjeđenja pravo na naknadu štete koja mu je nanešena privremenom mjerom za koju je utvrđeno da je bila neosnovana ili koju predlagač obezbjeđenja nije opravdao.

DIO ČETVRTI

POSTUPANjE PO ZAHTJEVU DRŽAVNOG TUŽIOCA ZA PREKID, ODNOSNO ODLAGANjE IZVRŠENjA

Rok za dostavljanje spisa predmeta državnom tužiocu

Član 282

Kad državni tužilac podnese zahtjev za prekid, odnosno odlaganje izvršenja zbog ulaganja pravnog sredstva može da zatraži od suda spise predmeta, a sud je dužan da ih dostavi u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva.

Rok za povrat spisa predmeta

Član 283

Državni tužilac kome su saglasno članu 282 ovog zakona dostavljeni spisi predmeta dužan je da ih vrati sudu u roku od 15 dana od dana dostavljanja i istovremeno obavijesti sud o odluci o ulaganju pravnog sredstva.

Vrijeme na koje se izvršenje prekida, odnosno odlaže

Član 284

Kad sud, po zahtjevu državnog tužioca za odlaganje, odnosno prekid izvršenja zbog ulaganja pravnog sredstva, odluči da prekine, odnosno odloži izvršenje, prekid, odnosno odlaganje traje do donošenja odluke po pravnom sredstvu.

Nastavljanje prekinutog, odnosno odloženog izvršenja

Član 285

Izvršenje prekinuto, odnosno odloženo, u smislu člana 284 ovog zakona, sud će nastaviti odmah po prijemu obavještenja od izvršnog povjerioca, izvršnog dužnika ili državnog tužioca o donošenju odbijajuće odluke po pravnom sredstvu.
Ukoliko je po uloženom pravnom sredstvu državnog tužioca izvršna isprava pravosnažno ukinuta, preinačena, poništena ili stavljena van snage ili ako je rješenje o izvršenju pravosnažno ukinuto ili preinačeno može se, saglasno članu 61 ovog zakona, podnijeti predlog za protivizvršenje.

DIO PETI

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 286

Postupci izvršenja i obezbjeđenja započeti do dana primjene ovog zakona okončaće se po odredbama Zakona o izvršnom postupku ("Službeni list SRJ", br. 28/2000, 73/2000 i 71/2001).

Član 287

Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o izvršnom postupku ("Službeni list SRJ", br. 28/2000, 73/2000 i 71/2001).

Član 288

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore", a primjenjivaće se nakon tri mjeseca od dana stupanja na snagu.