Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

ZAKON

O SPOMEN-OBILjEŽJIMA

(Objavljen u "Sl. listu CG", br. 40 od 27. juna 2008)

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Spomen-obilježjima se trajno obilježavaju značajni događaji, čuvaju uspomene na istaknute ličnosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradicije i odaje počast borcima za slobodu, civilnim žrtvama rata i masovnim stradanjima ljudi.
Član 2
Spomen-obilježje je spomen-objekat (spomen-groblje, spomen-kosturnica, spomenik, spomen-bista, spomen-ploča, spomen-kuća, spomen-dom, memorijalni muzej, zadužbinski objekat i dr.), koji izgledom, sadržajem, oznakama ili natpisom doprinosi trajnom očuvanju vrijednosti iz člana 1 ovog zakona.
Spomen-obilježjem smatra se i naziv javne ustanove, javnog preduzeća, naselja i javnog objekta (ulica, trg, put, park, česma i dr.), ako simbolizuje vrijednosti iz člana 1 ovog zakona.
Spomen-obilježjem ne smatra se objekat na groblju, osim spomen-groblja i zadužbinskog vjerskog objekta.

Član 3

Podizanje, zaštita i održavanje spomen-obilježja je u javnom interesu.

Član 4

Značajnim događajem smatra se događaj, koji:
1) je bio od izuzetnog značaja za državni, društveni, ekonomski ili kulturni razvoj Crne Gore;
2) predstavlja važan datum u oslobodilačkim i antifašističkim težnjama crnogorskog naroda ili drugih naroda u Crnoj Gori;
3) je od međunarodnog istorijskog, naučnog ili kulturnog značaja;
4) je bitno doprinio međunarodnom položaju i ugledu Crne Gore;
5) predstavlja doprinos u borbi za mir, razumijevanje ili saradnju naroda u svijetu;
6) je od posebnog značaja za određeno područje ili mjesto u Crnoj Gori.

Član 5

Istaknutom ličnošću smatra se lice:
1) koje je posebno zaslužno za državni, društveni, ekonomski, naučni ili kulturni razvoj Crne Gore ili određenog područja, odnosno mjesta u Crnoj Gori;
2) čije djelo ima međunarodni istorijski, naučni, kulturni, humanistički ili sportski značaj;
3) koje je bilo organizator ili istaknuti učesnik oslobodilačkog rata, ustanka ili pokreta;
4) koje se posebno istaklo u borbi protiv fašizma.
Spomen-obilježje, u smislu stava 1 ovog člana, može se podići vojnoj jedinici koja se posebno istakla u borbi za slobodu Crne Gore.

Član 6

Masovnim stradanjem ljudi smatra se slučaj u kojem je više lica izgubilo život u sredstvima ili od sredstava javnog saobraćaja, na radnom mjestu, u zemljotresu ili drugoj elementarnoj nepogodi.

Član 7

Ovaj zakon ne odnosi se na spomen-obilježja koja, u skladu sa zakonom, imaju status spomenika kulture.

II. PODIZANjE SPOMEN-OBILjEŽJA

Član 8

Podizanje spomen-obilježja je izgradnja ili postavljanje spomen-objekta, odnosno davanje naziva javnoj ustanovi, javnom preduzeću, naselju ili javnom objektu.
Spomen-obilježja se podižu u skladu sa programom podizanja spomen-obilježja (u daljem tekstu: Program), koji donosi skupština opštine, glavnog grada i prijestonice (u daljem tekstu: skupština opštine), uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture (u daljem tekstu: nadležni organ).

Član 9

Spomen-obilježje za značajan događaj ne može se podići prije isteka roka od 50 godina od dana kada se događaj zbio.
Spomen-obilježje istaknutoj ličnosti ne može se podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo.
Izuzetno, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore, spomen-obilježje za značajni događaj ili istaknutoj ličnosti može se podići prije isteka roka iz st. 1 i 2 ovog člana.

Član 10

Nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje:
1) za događaj koji označava gubitak slobode ili nezavisnosti Crne Gore;
2) za događaj koji simbolizuje, odnosno označava saradnju sa okupatorom, njegovim saveznikom ili pomagačem;
3) za događaj koji predstavlja sukob naroda isključivo na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi;
4) licu koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača;
5) licu koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije;
6) licu koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem;
7) licu koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu.

Član 11

Program sadrži:
1) značajne događaje, istaknute ličnosti, ljudske ideale, kulturno-istorijske tradicije, borce za slobodu, civilne žrtve rata i masovna stradanja ljudi za koje će se podići spomen-obilježje, sa obrazloženjem razloga za podizanje spomen-obilježja;
2) vrstu spomen-obilježja, način podizanja i opis simboličkog značenja;
3) spisak spomen-obilježja koja će biti izmijenjena, dorađena, izmještena, zamijenjena ili uklonjena, sa obrazloženjem razloga;
4) druge elemente neophodne za sprovođenje Programa.

Član 12

Predlog Programa se dostavlja nadležnom organu radi davanja saglasnosti u odnosu na vrijednosti iz člana 11 stav 1 tačka 1 ovog zakona za koje se planira podizanje spomen-obilježja i na razloge za izmjenu, doradu, izmještanje, zamjenu ili uklanjanje spomen-obilježja.
Nadležni organ dužan je da razmotri predlog Programa i da donese odgovarajući akt najkasnije u roku od 60 dana od dana dostavljanja predloga Programa.
Nadležni organ može zatražiti da se predlog Programa dopuni u skladu sa članom 11 ovog zakona.
Ako nadležni organ u roku iz stava 1 ovog člana ne donese akt o predlogu Programa smatra se da postoji saglasnost na predlog Programa.

Član 13

Skupština opštine može donijeti Program samo u okviru date saglasnosti nadležnog organa.
Skupština opštine dužna je da dostavi nadležnom organu Program najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja.

Član 14

Spomen-obilježje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta može podići Crna Gora, opština, mjesna zajednica, vjerska zajednica i drugo pravno lice.
Spomen-obilježje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta može podići strana država ili međunarodna organizacija.
Spomen-obilježje davanjem naziva javnoj ustanovi ili javnom preduzeću može podići osnivač ovih pravnih lica.
Spomen-obilježje davanjem naziva naselju ili javnom objektu može podići opština.

Član 15

Spomen-obilježje se podiže na mjestu gdje se značajni događaj zbio, u mjestu gdje je istaknuta ličnost rođena, stvarala, djelovala, poginula ili umrla, odnosno na mjestu koje je adekvatno za ostvarivanje cilja koji se podizanjem spomen-obilježja želi ostvariti.
Spomen-obilježje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta podiže se na vidnom i pristupačnom mjestu.

Član 16

Skupština opštine, u skladu sa Programom, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa, donosi odluku o podizanju spomen-obilježja.
Odluku o podizanju spomen-obilježja izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta, odnosno davanjem naziva javnoj ustanovi ili javnom preduzeću, skupština opštine donosi na zahtjev subjekata iz člana 14 st. 1, 2 i 3 ovog zakona.
Odluku o podizanju spomen-obilježja davanjem naziva naselju ili javnom objektu, skupština opštine donosi na prijedlog ovlašćenog predlagača, u skladu sa zakonom i statutom opštine.
Ne može se podizati spomen-obilježje bez odluke skupštine opštine donijete u skladu sa stavom 1 ovog člana.

Član 17

Nadležni organ dužan je da razmotri predlog odluke o podizanju spomen-obilježja i da donese odgovarajući akt u roku od 30 dana od dana dostavljanja.

Član 18

Zahtjev za podizanje spomen-obilježja sadrži:
1) podatke o podnosiocu zahtjeva;
2) naznačenje događaja, ličnosti, ideala ili kulturno-istorijske tradicije za koje se traži podizanje spomen-obilježja;
3) podatke o vrsti i veličini spomen-obilježja;
4) predlog teksta koji će biti ispisan na spomen-obilježju;
5) predlog mjesta podizanja spomen-obilježja;
6) predlog načina održavanja spomen-obilježja.
Uz zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se predlog idejnog rješenja spomen-obilježja i saglasnosti predviđene ovim zakonom.

Član 19

Ako se spomen-obilježje postavlja na objektu ili ako se gradi na zemljištu koje pripada objektu, za podizanje spomen-obilježja potrebna je saglasnost vlasnika, odnosno korisnika objekta.
Ako se spomen-obilježje postavlja na objektu koji je kulturno dobro ili ako se gradi na prostoru koji je zaštićena okolina kulturnog dobra, za podizanje spomen-obilježja potrebna je saglasnost organa državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.
Ako se spomen-obilježje gradi na prostoru koji je zakonom ili u skladu sa zakonom zaštićena prirodna cjelina, za podizanje spomen-obilježja potrebna je saglasnost organa državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

Član 20

Odluka o podizanju spomen-obilježja postavljanjem ili izgradnjom spomen-objekta sadrži:
1) značajni događaj, istaknutu ličnost, ljudski ideal, kulturno-istorijsku tradiciju, borce za slobodu, civilne žrtve


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas: