Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 2 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 25. saziva, na osmoj śednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2013. godini, dana 9. jula 2013. godine, donijela je

ZAKON

O POREZU NA PROMET NEPOKRETNOSTI

(Objavljeno u "Sl. listu cg", br. 36 od 26 jula 2013)

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom uređuju se obaveza plaćanja i način obračuna poreza na promet nepokretnosti.

Član 2

(1) Prihodi od poreza na promet nepokretnosti pripadaju budžetu Crne Gore, budžetu jedinice lokalne samouprave i Egalizacionom fondu, u srazmjeri 10%:80%10%.
(2) Sredstva iz stava 1 ovog člana u visini od 10% koja pripadaju budžetu Crne Gore koriste se za:
- finansiranje zaštite kulturne baštine, prema godišnjem programu zaštite kulturne baštine koji donosi Vlada Crne Gore, na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture;
- nagrađivanje vrhunskih sportista, na osnovu pribavljenog mišljenja organa državne uprave nadležnog za poslove sporta;
- stipendiranje mladih naučnika i istraživača na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove nauke, uz obavezu informisanja matičnog odbora Skupštine Crne Gore.
(3) Način raspodjele sredstava iz stava 2 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo finansija).

Član 3

Domaća i strana pravna i fizička lica izjednačena su u pogledu plaćanja poreza na promet nepokretnosti, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

II. PREDMET OPOREZIVANjA I OBVEZNIK POREZA

Član 4

(1) Predmet oporezivanja je promet nepokretnosti.
(2) Prometom nepokretnosti, u smislu ovog zakona, smatra se svako sticanje prava svojine na nepokretnosti u Crnoj Gori.
(3) Sticanjem prava svojine na nepokretnosti, u smislu stava 2 ovog člana, smatra se: kupoprodaja, razmjena, nasljeđivanje, poklon, unošenje i povlačenje nepokretnosti iz privrednog društva, sticanje nepokretnosti u postupku likvidacije ili stečaja, sticanje nepokretnosti na osnovu odluke suda ili drugog nadležnog organa, kao i drugi načini sticanja nepokretnosti.

Član 5

(1) Nepokretnostima, u smislu ovog zakona, smatraju se zemljište i gradjevinski objekti.
(2) Zemljištem iz stava 1 ovog člana smatra se: poljoprivredno, građevinsko i drugo zemljište.
(3) Građevinskim objektima iz stava 1 ovog člana smatraju se zgrade i djelovi zgrade, nezavisno od njihove namjene.
(4) Građevinskim objektom ne smatraju se pomoćni objekti i privremeni objekti montažnog karaktera (trafike, ostave i sl.).

Član 6

Prometom nepokretnosti, u smislu ovog zakona, ne smatra se sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata na koje se plaća porez na dodatu vrijednost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrijednost.

Član 7

(1) Obveznik poreza na promet nepokretnosti je sticalac nepokretnosti.
(2) Obveznik poreza na promet nepokretnosti pri razmjeni nepokretnosti je svaki učesnik u razmjeni.
(3) Obveznik poreza na promet nepokretnosti, u slučaju kada se stiče pravo susvojine na nepokretnosti, je svaki sticalac nepokretnosti srazmjerno svom dijelu.

Član 8

(1) Obveznik poreza na promet nepokretnosti kod nasljeđivanja je nasljednik.
(2) Ako se nasljednik u toku ostavinskog postupka odrekne od nasljeđa ili nasljedni dio ustupi drugom sanasljedniku, ne plaća porez po ovom zakonu, na nasljeđe od kojeg se odrekao, odnosno na ustupljeni dio nasljeđa.
(3) Obveznik poreza na promet nepokretnosti kod poklona ili drugog oblika sticanja nepokretnosti bez naknade je poklonoprimac ili drugo lice koje je steklo nepokretnost bez naknade.
(4) Obveznik poreza na promet nepokretnosti u slučaju kada se nepokretnost stiče na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju, je sticalac nepokretnosti (davalac izdržavanja).

III. PORESKA OSNOVICA I STOPA POREZA

Član 9

(1) Poreska osnovica poreza na promet nepokretnosti je tržišna vrijednost nepokretnosti u trenutku njenog sticanja.
(2) Tržišna vrijednost nepokretnosti, u smislu stava 1 ovog člana, je cijena nepokretnosti koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku njenog sticanja.
(3) Tržišna vrijednost nepokretnosti iz stava 2 ovog člana utvrđuje se na osnovu isprava o sticanju nepokretnosti.
(4) Kod sticanja nepokretnosti uz naknadu, poreska osnovica poreza na promet nepokretnosti je ukupan iznos naknade koja je plaćena, odnosno data za prenos prava svojine na nepokretnosti.
(5) Ukupnim iznosom naknade iz stava 4 ovog člana smatra se isplata u novcu, u stvarima, uslugama, preuzetim dugovima bivšeg vlasnika, ustupanje druge nepokretnosti, stvari ili prava ili drugo davanje, odnosno plaćanje koje učini sticalac ili drugo lice za sticaoca radi sticanja nepokretnosti.
(6) Kod razmjene nepokretnosti poreska osnovica se utvrdjuje za svakog učesnika u razmjeni prema tržišnoj vrijednosti nepokretnosti koja je predmet razmjene.
(7) Ako suvlasnici stiču suvlasničke djelove nepokretnosti, poreska osnovica utvrdjuje se posebno za svakog suvlasnika prema tržišnoj vrijednosti dijela nepokretnosti koja se stiče.

Član 10

(1) Ako je cijena iz isprave o sticanju nepokretnosti niža od tržišne ili nije navedena u ispravi o sticanju nepokretnosti, organ državne uprave nadležan za poslove poreza (u daljem tekstu: nadležni poreski organ), procjenom utvrđuje tržišnu vrijednost nepokretnosti prema tržišnim cijenama u trenutku nastanka poreske obaveze.
(2) Procjenu tržišne vrijednosti nepokretnosti iz stava 1 ovog člana utvrđuje ovlašćeni službenik nadležnog poreskog organa, na osnovu uporednih podataka o kretanju tržišne vrijednosti sličnih nepokretnosti sa istog područja i u isto vrijeme.
(3) Ako uporedni podaci iz stava 2 ovog člana nijesu dostupni, procjenu tržišne vrijednosti nepokretnosti utvrđuje vještak sa licencom ovlašćenog procjenitelja, kojeg odredi nadležni poreski organ.
(4) Izuzetno od stava 1 ovog člana, ako se nepokretnost stiče kroz postupak prodaje javnim nadmetanjem ili u stečajnom postupku, ukupnim iznosom naknade smatraju se sva plaćanja odnosno davanja koja sticalac nepokretnosti učini radi sticanja nepokretnosti.

Član 11

Stopa poreza na promet nepokretnosti je proporcionalna i iznosi 3% od poreske osnovice.

IV. PORESKA OSLOBOĐENjA

1. Opšta oslobođenja

Član 12

(1) Porez na promet nepokretnosti ne plaćaju:
1) državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i organi lokalne uprave, javne ustanove i fondovi i fondacije, Crveni krst i druge humanitarne organizacije, osnovane na osnovu posebnih propisa;
2) diplomatska i konzularna predstavništva stranih država akreditovana u Crnoj Gori, pod uslovima uzajamnosti i međunarodne organizacije za koje je međunarodnim ugovorom predviđeno oslobađanje od plaćanja poreza na promet nepokretnosti;
3) lica koja stiču nepokretnosti u postupku povraćaja oduzetih nepokretnosti i u postupku sprovođenja mjera agrarne politike;
4) lica, punoljetni državljanini Crne Gore, sa prebivalištem na teritoriji Crne Gore koja prvi put stiču stambenu zgradu ili stan radi rješavanja stambenih potreba, za površinu koja iznosi