ZAKON
O POLjOPRIVREDNOM ZEMLjIŠTU
(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 15/92, 59/92)
I- OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Poljoprivredno zemljište, kao dobro od opšteg interesa, uživa posebnu zaštitu i koristi se pod uslovima i na način propisan ovim zakonom.
Član 2.
Poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se: oranice, bašte, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, trstici, bare i močvare, kao i drugo zemljište koje, po svojim prirodnim i ekonomskim uslovima, može da služi opštim interesima, ako se koristi ili može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Obradivim poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se: oranice, bašte, voćnjaci, vinogradi i livade.
Član 3.
Pod iskorišćavanjem poljoprivrednog zemljišta, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se: osnovna i dopunska obrada zemljišta, ratarska proizvodnja, gajenje i unapređivanje voćnjaka, vinograda, livada i pašnjaka, kao i drugi radovi za racionalno iskorišćavanje poljoprivrednog zemljišta u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje.
Pod uređivanjem poljoprivrednog zemljišta, u smislu ovog zakona smatra se: komasacija i međusobna zamjena poljoprivrednog zemljišta.
Član 4.
Poljoprivredno zemljište koristi se za poljoprivrednu proizvodnju.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, poljoprivredno zemljište se može koristiti u nepoljoprivredne svrhe samo u slučajevima utvrđenim zakonom.
Član 5.
Republika i opštine stvaraju uslove kojima se obezbjeđuje korišćenje poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, povećanje površina obradivog poljoprivrednog zemljišta i njegova zaštita.
Republika ekonomskom i poreskom politikom i drugim mjerama podstiče potpunije i racionalnije iskorišćavanje poljoprivrednog zemljišta.
Član 6.
U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta, u slučaju njegovog privremenog korišćenja za nepoljoprivredne svrhe i promjene namjene obradivog poljoprivrednog zemljišta, plaća se naknada, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Član 7.
Mjere za zaštitu poljoprivrednog zemljišta od erozija i bujica, poljskih šteta, mraza, grada, požara i drugih elementarnih nepogoda preduzimaju se pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom.
Član 8.
O korišćenju poljoprivrednog zemljišta, davanju zemljišta u zakup i zemljišta koje je promijenilo namjenu nadležni organ opštine vodi evidenciju.
Vrste evidencije, sadržinu i način njihovog vođenja propisuje republički organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede.
Član 9.
Poljoprivredno zemljište, koje je urbanističkim, odnosno prostornim planom sa detaljnom razradom predviđeno da se iskorišćava u nepoljoprivredne namjene, iskorišćava se za poljoprivrednu proizvodnju dok se ne počne iskorišćavati u te druge namjene, ili u vremenu kada te druge namjene to iskorišćavanje povremeno ili djelimično dozvoljavaju.
Preče pravo korišćenja zemljišta iz stava 1. ovog člana, imaju raniji vlasnici tog zemljišta na način koji neće remetiti djelatnost korisnika eksproprijacije.
II- ISKORIŠĆAVANjE POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA
Član 10.
Pravna i fizička lica koja iskorišćavaju poljoprivredno zemljište (u daljem tekstu: korisnik poljoprivrednog zemljišta), dužna su da ovo zemljište redovno i racionalno iskorišćavaju na način koji najviše odgovara prirodnim osobinama zemljišta i postojećim ekonomskim i agrotehničkim uslovima.
Prilikom iskorišćavanja poljoprivrednog zemljišta, korisnici zemljišta obavezni su da preduzimaju mjere kojima se poboljšavaju njegova fizička, hemijska i biološka svojstva, sprečava smanjivanje površina poljoprivrednog zemljišta, kao i da se pridržavaju mjera zaštite i očuvanja čovjekove sredine utvrđenih posebnim propisima.
Član 11.
Poljoprivredno zemljište može se davati u zakup.
Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta mora biti zaključen u pismenom obliku i ovjeren kod nadležnog organa opštine.
Ugovor iz stava 2. ovog člana sadrži naročito: oznaku katastarske kulture i klase zemljišta, vrijeme trajanja zakupa i visinu zakupnine.
Zemljište uzeto u zakup ne može se davati u podzakup.
1. Iskorišćavanje obradivog poljoprivrednog zemljišta
Član 12.
Korisnik obradivog poljoprivrednog zemljišta koji nije u mogućnosti da ga iskorišćava neposredno može da obezbijedi njegovo iskorišćavanje putem odgovarajućih oblika saradnje sa drugim korisnicima zemljišta, davanjem u zakup ili na drugi način.
Član 13.
Iskorišćavanje obradivog poljoprivrednog zemljišta u sistemu za navodnjavanje i odvodnjavanje vrši se u skladu sa aktom koji donosi preduzeće koje upravlja ovim sistemom.
Na akt iz stava 1. ovog člana saglasnost daje republički organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede.
2. Iskorišćavanje pašnjaka
Član 14.
Pod pašnjakom, u smislu ovog člana, podrazumijeva se zemljište obraslo prirodnim travnim pokrivačem koje služi za ispašu i izgon stoke, kao i zemljište na kojem se nalazi žbunje, rijetko drveće, kleka, borovnica, sitni grab, makija, ako se takvo zemljište ne vodi u katastru kao šuma ili šumsko zemljište.
Član 15.
Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na pašnjake do 1 ha koje su enklave u šumama.
Član 16.
Vlada Republike Crne Gore utvrđuje uslove i postupak za davanje društvenih pašnjaka na iskorišćavanje.
Član 17.
Sredstva koja se ostvaruju po osnovu pašarine uplaćuju se na poseban račun Republike za podsticanje razvoja poljoprivrede i mogu se koristiti samo za melioraciju pašnjaka, izgradnju vodopoja i druge namjene koje imaju za cilj unapređivanje iskorišćavanja pašnjaka.
Član 18.
Na pašnjak u privatnoj svojini izdig stoke ne može se vršiti prije roka određenog za početak ispaše na pašnjacima u društvenoj svojini, ukoliko se ti pašnjaci graniče ili su u kompleksu društvenih pašnjaka.
III- KORIŠĆENjE POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA U NEPOLjOPRIVREDNE SVRHE
Član 19.
Poljoprivredno zemljište može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe privremeno ili trajno pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom.
Član 20.
Pod privremenim korišćenjem poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se korišćenje tog zemljišta za izgradnju privremenih objekata u skladu sa propisima o planiranju i uređenju prostora i propisima o izgradnji i finansiranju izgradnje investicionih objekata, kao i eksploatacija mineralnih sirovina, odlaganje jalovina, pepela, šljake i dr.
Poljoprivredno zemljište koje se privremeno koristi u nepoljoprivredne svrhe mora se, nakon ovakvog iskorišćavanja, tehnički, hemijski i biološki rekultivisati, radi privođenja prvobitnoj namjeni, odnosno osposobljavanju tog zemljišta za odgovarajući oblik poljoprivredne proizvodnje, i to u roku koji utvrdi organ opštine nadležan za izdavanje odobrenja za korišćenje zemljišta za ove namjene.
Član 21.
Pod trajnom promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta, u smislu ovog zakona, smatra se svako iskorišćavanje obradivog poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno onemogućava iskorišćavanje tog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju (izgradnja objekata, pošumljavanje, ispuštanje štetnih i opasnih materija u količinama koje mogu oštetiti ili primijeniti proizvodnu sposobnost obradivog zemljišta i dr.).
Član 22.
Trajna promjena namjene obradivog poljoprivrednog zemljišta može se vršiti samo ako je urbanističkim planom, odnosno prostornim planom sa detaljnom razradom predviđena promjena namjene.
Član 23.
Vlasnik obradivog poljoprivrednog zemljišta van urbanističkog, odnosno prostornog plana sa detaljnom razradom može na tom zemljištu graditi stambeni objekat ako u vlasništvu nema neobradivo poljoprivredno zemljište i ako zemljište na kome namjerava da gradi objekat prelazi površinu od 2.500 m2.
Objekat iz stava 1. ovog člana ne može se graditi bez prethodne saglasnosti nadležnog organa opštine.
Član 24.
Za privremeno iskorišćavanje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i za trajnu promjenu namjene obradivog poljoprivrednog zemljišta plaća se naknada.
Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju pravna i fizička lica koja finansiraju izgradnju objekata ili izvođenje radova kojima se mijenja namjena obradivog poljoprivrednog zemljišta (u daljem tekstu: investitor).
Član 25.
Naknada za privremeno iskorišćavanje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe određuje se u visini prosječnog katastarskog prihoda za to zemljište na teritoriji opštine za vrijeme za koje se zemljište ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju.
Naknada se plaća za svaku godinu korišćenja tog zemljišta i to: prve godine prilikom izdavanja rješenja, a za ostale godine do 31. januara tekuće godine u kojoj se poljoprivredno zemljište iskorišćava u nepoljoprivredne svrhe.
Naknada za trajnu promjenu namjene obradivog poljoprivrednog zemljišta određuje se u visini prosječnog katastarskog prihoda za obradivo poljoprivredno zemljište na teritoriji opštine uvećano 100 puta.
Naknada iz stava 1. ovog člana isplaćuje se u novcu.
Naknada iz stava 3. ovog člana isplaćuje se u novcu ili izdavanjem dionica.
Naknada iz st. 1. i 3. ovog člana plaća se na cijelu građevinsku parcelu, odnosno dio katastarskih parcela koje služe za redovnu upotrebu objekta.
Član 26.
Naknada iz člana 25. ovog zakona neće se plaćati ako se poljoprivredno, odnosno obradivo poljoprivredno zemljište koristi za:
- izgradnju ekonomskih objekata namijenjenih primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji;
- podizanje stambenih objekata na zemljištu zemljoradnika, ako