ZAKON

O OSNOVNOJ ŠKOLI

(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 34/91, 56/92, 32/93 i 20/95)

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1.

U osnovnoj školi ostvaruje se osnovno obrazovanje i vaspitanje kao dio jedinstvenog obrazovno-vaspitnog sistema.

Član 2.

Cilj osnovnog obrazovanja i vaspitanja je da, radi osposobljavanja za život i nastavljanje obrazovanja na osnovama dostignuća nauke, tehnike, kulture i umjetnosti, omogući učenicima da ovladaju osnovnim elementima opšteg obrazovanja i da kod njih razvije radoznalost i interes za novim saznanjem, kao i da razvija ljubav prema radu i domovini.

Član 3.

Osnovno obrazovanje traje osam godina i obavezno je.

Član 4.

Svi građani od sedme do petnaeste godine života obavezni su da pohađaju osnovnu školu.

Član 5.

Osnovno obrazovanje lica starijih od 15 godina (u daljem tekstu: odrasla lica) ostvaruje se u posebnim odjeljenjima osnovne škole, ili u osnovnim školama za obrazovanje odraslih lica.

Član 6.

Uporedo sa sticanjem osnovnog obrazovanja i vaspitanja mogu se organizovati oblici osnovnog umjetničkog (muzičkog, baletskog i drugog) obrazovanja.
Osnovno umjetničko obrazovanje može se ostvarivati u školama za osnovno umjetničko obrazovanje, u posebnim odjeljenjima osnovne ili srednje škole (u daljem tekstu: škola za osnovno umjetničko obrazovanje).

Član 7.

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je djelatnost od javnog interesa.

Član 8.

Osnovno obrazovanje i vaspitanje finansira se po posebnim propisima.

Član 9.

U osnovnoj školi zabranjeno je političko (stranačko) i religijsko organizovanje i djelovanje.

Član 10.

(Brisan)

Član 11.

Na područjima na kojima živi veći broj pripadnika nacionalnih i etničkih grupa osnivaju se škole ili odjeljenja sa nastavom na jeziku tih nacionalnih odnosno etničkih grupa.
Zavisno od uslova i mogućnosti, za pripadnike nacionalnih i etničkih grupa može se uvesti nastava na njihovom jeziku i u drugim školama i odjeljenjima tih škola.

Član 12.

Na područjima na kojima žive zajedno pripadnici jugoslovenskih naroda i pripadnici nacionalnih i etničkih grupa, mogu se osnovati škole ili odjeljenja ovih škola sa dvojezičnom nastavom.

Član 13.

Kada se u školi nastava izvodi na jeziku nacionalnih odnosno etničkih grupa, učenici obavezno uče srpski jezik.

Član 14.

Nakon završetka osnovne škole izdaje se svjedočanstvo koje ima karakter javne isprave.
Svjedočanstva stečena na teritoriji druge republike članice Savezne Republike Jugoslavije imaju istu vrijednost kao svjedočanstva stečena na teritoriji Republike Crne Gore.

Član 15.

Škola ima pečat u skladu sa zakonom za potvrđivanje autentičnosti đačke knjižice, svjedočanstva i drugih isprava.

Član 16.

Djeca ometena u psihičkom i fizičkom razvoju ostvaruju obrazovanje i vaspitanje u specijalnoj osnovnoj školi.

II. OSNIVANjE I PRESTANAK RADA ŠKOLE

Član 17.

Osnovna škola se osniva kao javna ustanova.
Osnovnu školu kao javnu ustanovu u državnoj svojini može osnovati država, odnosno društveno-politička zajednica i pravno lice.
Škola za osnovno umjetničko obrazovanje i osnovna škola za obrazovanje odraslih se osniva kao javna ustanova u državnoj, mješovitoj i privatnoj svojini.
Osnovnu školu za obrazovanje odraslih lica i školu za osnovno umjetničko obrazovanje kao javnu ustanovu u mješovitoj i privatnoj svojini može osnovati pravno i fizičko lice.
Odlukom o osnivanju odnosno o statusnim promjenama osnovne škole određuje se područje sa kojeg je škola obavezna da primi učenike.

Član 17a

Akt o osnivanju i prestanku rada škole donosi osnivač.
Akt o osnivanju i prestanku rada škole čiji je osnivač država donosi Vlada Republike Crne Gore.
Akt o osnivanju i prestanku rada područnog odjeljenja škole čiji je osnivač država donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete, uz saglasnost Vlade Republike Crne Gore.

Član 18.

Škola se može osnovati, odnosno organizovati, u skladu sa zakonom:
- ako u svakom razredu odVdoVIIIrazreda ima najmanje po jedno odjeljenje;
- ako postoji odgovarajuća školska zgrada, potrebna oprema i nastavna sredstva;
- ako je za rad škole obezbijeđeno potrebno nastavno osoblje;
- ako su obezbijeđena finansijska sredstva za osnivanje i rad škole;
- ako je obezbijeđena higijensko-tehnička zaštita.
Područno odjeljenje škole može se osnovati ako u prva četiri razreda ima, po pravilu, 10 učenika i ako ispunjava ostale uslove predviđene u stavu 1. ovog člana.
Odredba stava 1. al. 2, 3, 4. i 5. ovog člana shodno se primjenjuje i na osnivanje škola za obrazovanje odraslih lica i škola za osnovno umjetničko obrazovanje u privatnoj svojini.
Bliže propise o uslovima za osnivanje odnosno organizovanje škole i škole za osnovno umjetničko obrazovanje donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.

Član 19.

(Brisan)

Član 20.

Izuzetno od odredbe člana 18. ovog zakona, može se osnovati i područno odjeljenje škole sa periodičnom nastavom u mjestima gdje ima i manje od 10 učenika.
Bliže propise o osnivanju odjeljenja i načinu organizovanja nastave iz stava 1. ovog člana donosi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.

Član 21.

Škola može vršiti statusne promjene uz prethodnu saglasnost osnivača.
Škola može vršiti statusne promjene na kraju školske godine.

Član 21a.

Naziv škole određuje ministarstvo nadležno za poslove prosvjete na predlog školskog odbora.

Član 22.

Na osnivanje i rad područnih odjeljenja i odjeljenja za obrazovanje odraslih lica primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na osnivanje i rad škole, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Član 23.

Škola, područno odjeljenje i odjeljenje za obrazovanje odraslih lica može početi sa radom kada ministarstvo nadležno za poslove prosvjete utvrdi da ispunjavaju uslove iz člana 18. ovog zakona.

Član 24.

Kada ministarstvo nadležno za poslove prosvjete, utvrdi da su prestali da postoje propisani uslovi za rad škole, rješenjem nalaže školi i osnivaču da, u određenom roku, otklone utvrđene nedostatke.
Ako nedostaci ne budu otklonjeni u određenom roku, ministarstvo nadležno za poslove prosvjete, zabraniće školi dalje obavljanje obrazovno-vaspitnog rada.
Ministarstvo nadležno za poslove prosvjete, koji je donio rješenje o zabrani rada škole, obavijestiće o tome osnivača.
U slučaju iz stava 2. ovog člana škola i osnivač dužni su da učenicima omoguće nastavljanje započetog obrazovanja u drugoj školi.

Član 25.

Škola prestaje sa radom:
- ako je prestala potreba za postojanje škole;
- ako za duže vrijeme ne ispunjava jedan ili više uslova potrebnih za rad škole;
- ako ne ostvaruje obrazovno-vaspitne zadatke i ne obavlja djelatnost za koju je osnovana.

Član 26.

Škola ne može prestati sa radom prije završetka školske godine.
Odluka o prestanku rada škole mora se donijeti najkasnije do 1. jula tekuće godine za narednu školsku godinu.
U slučaju prestanka rada škole osnivač je dužan upisanim učenicima omogućiti da završe započeto školovanje.

Član 27.

Odlukom o osnivanju, odnosno prestanku rada škole, može se odrediti postupno otvaranje, odnosno zatvaranje pojedinih razreda.

Član 28.

Škola se upisuje u registar osnovnih škola, koji vodi ministarstvo nadležno za poslove prosvjete.
U registar se može upisati škola za koju je ministarstvo nadležno za poslove prosvjete utvrdio da ispunjava uslove iz člana 18. ovog