ZAKON
O MORSKOM DOBRU
(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 14 od 3. aprila 1992, 27/94, "Sl. listu Crne Gore", br. 51 od 22. avgusta 2008, 21/09, 40/11)
IOSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se upravljanje morskim dobrom, njegovo korišćenje, unapređenje i zaštita.
Član 2.
Morskim dobrom, u smislu ovog zakona, smatra se morska obala, luke, lukobrani, navozi, nasipi, sprudovi, kupališta, hridi, limani, grebeni, vrulje, izvori i vrela na obali, ušća rijeka koje se ulivaju u more, kanali spojeni sa morem, podmorje, morsko dno i podzemlje kao i unutrašnje morske vode i teritorijalno more, živa i neživa bogatstva u njima i živa i neživa bogatstva epikontinentalnog pojasa.
Morskim dobrom, u smislu ovog zakona, smatraju se i obale vode rijeke Bojane na teritoriji Republike Crne Gore.
Član 3.
Morskom obalom, u smislu ovog zakona, smatra se pojas kopna ograničen linijom do koje dopiru najveći talasi za vrijeme najjačeg nevremena, kao i dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korišćenju mora za pomorski saobraćaj i morski ribolov i za druge svrhe koje su u vezi sa korišćenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara, računajući od linije koja je horizontalno udaljena od linije do koje dopiru najveći talasi za vrijeme najjačeg nevremena.
Pod obalom rijeke Bojane, u smislu ovog zakona, smatra se pojas kopna koji je širok najmanje šest metara računajući od linije koja je vodoravno udaljena od linije srednjeg dvadesetogodišnjeg vodostaja.
Skupština Republike Crne Gore može utvrditi širinu morske obale za pojedina područja i preko granice utvrđene u stavu 1. ovog člana.
Republički organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede u saradnji sa republičkom organizacijom nadležnom za hidrometeorološke poslove utvrdiće liniju srednjeg dvadesetogodišnjeg vodostaja rijeke Bojane.
Član 4.
(Prestao da važi)
Član 5.
Morskim dobrom upravlja javno preduzeće.
Skupština Republike Crne Gore će posebnom odlukom osnovati javno preduzeće.
Član 6.
Lov, gajenje, korišćenje, unapređivanje i zaštita morskih životinja i morskog bilja uređuje se posebnim zakonom.
IIKORIŠĆENjE MORSKOG DOBRA
1. Zajedničke odredbe
Član 7.
Morsko dobro, odnosno njegov dio može se dati na korišćenje pravnom ili fizičkom licu, domaćem ili stranom, za obavljanje privredne ili druge dozvoljene djelatnosti ili za privez plovnog objekta (u daljem tekstu: korisnik morskog dobra).
Za namjene iz stava 1. ovog člana, može se izgraditi građevinski objekat, po odobrenju organa uprave, nadležnog za građevinarstvo, u skladu sa prostornim, odnosno urbanističkim planom.
Objekti iz stava 2. ovog člana postaju dio morskog dobra ako na osnovu ovog zakona nije drukčije određeno.
Član 8.
Vlada Republike Crne Gore donosi odluku kojom se uređuju uslovi, vrijeme korišćenja morskog dobra i visina naknade.
U skladu sa odlukom iz stava 1. ovog člana javno preduzeće zaključuje ugovor o korišćenju morskog dobra sa korisnikom morskog dobra.
Naknada za korišćenje morskog dobra je prihod javnog preduzeća i koristi se za zaštitu, uređenje, unapređenje morskog dobra, kao i za izgradnju infrastrukturnih objekata za potrebe morskog dobra.
Plan korišćenja sredstava iz stava 3. ovog člana donosi javno preduzeće uz saglasnost Vlade Republike Crne Gore.
Član 9.
Korisnik morskog dobra ne može prenijeti svoja prava i obaveze na drugo pravno ili fizičko lice bez saglasnosti javnog preduzeća.
Član 10.
Korišćenje morskog dobra prestaje po sili zakona:
1) prestankom postojanja, odnosno smrću korisnika morskog dobra, ako u roku od tri mjeseca njegov pravni sljedbenik ne zahtijeva prenos odobrenja;
2) brisanjem iz registra predmeta poslovanja koji se odnosi na korišćenje morskog dobra;
3) odustajanjem korisnika morskog dobra;
4) istekom određenog roka o korišćenju morskog dobra;
5) završetkom istraživačkog rada ili drugog posla određenog odlukom o korišćenju morskog dobra;
6) ako korisnik morskog dobra ne zaključi ugovor o korišćenju morskog dobra.
Član 11.
Korišćenje morskog dobra može se uskratiti u cjelosti ili djelimično prije isteka roka, ako korisnik morskog dobra:
1) ne koristi morsko dobro pod uslovima određenim odlukom iz člana 8. stav 1. ovog zakona;
2) u određenom roku ne izgradi građevinski, sportski ili drugi objekat koji je bio dužan izgraditi, ili ako morsko dobro u određenom roku ne privede određenoj namjeni;
3) blagovremeno ne plati dospjelu naknadu za korišćenje morskog dobra.
Rješenje o uskraćivanju daljeg korišćenja morskog dobra na predlog javnog preduzeća, donosi nadležni organ uprave.
Član 12.
Korisniku morskog dobra, kome je prestalo pravo korišćenja morskog dobra po sili zakona ili uskraćeno korišćenje tog dobra pod uslovima iz čl. 10. i 11. ovog zakona, ne pripada naknada za uložena sredstva.
Član 13.
Republički organ uprave nadležan za poslove katastra osniva i vodi katastar morskog dobra.
Član 14.
Katastar morskog dobra sadrži podatke o morskom dobru i objektima na njemu u pogledu njihovog položaja, oblika, površine kao i podatke o pravima na morskom dobru i njegovom korisniku.
Korisnik morskog dobra dužan je podnijeti nadležnom republičkom organu uprave ugovor o korišćenju morskog dobra radi upisa u katastar morskog dobra.
Korisnik morskog dobra dužan je nadležnom republičkom organu uprave prijaviti svaku nastalu promjenu podataka upisanih u katastar morskog dobra u roku od 30 dana od dana nastale promjene.
Član 15.
Katastar morskog dobra, kao i isprave koje se izdaju na osnovu njega imaju karakter javnih isprava.
2. Kupališta
Član 16.
Kupalište je morsko dobro namijenjeno za kupanje.
Kupalište može biti prirodno, uređeno i izgrađeno.
Prirodno kupalište je neograđeni vodeni i vodom neposredno povezani kopneni prostor pristupačan svakome i koji se slobodno može koristiti za kupanje.
Uređeno kupalište je ograđeni vodeni i vodom neposredno povezani kopneni prostor sa kabinama, sanitarnim uređajima, tuševima i drugom potrebnom opremom koji je, pod jednakim uslovima, pristupačan svakome.
Izgrađeno kupalište je ograđeni vodeni i vodom neposredno povezani kopneni prostor koji je nastao značajnijim ulaganjem i izgradnjom na morskoj obali sa opremom koju imaju uređena kupališta.
Republički organ uprave nadležan za poslove turizma propisuje uslove koje