Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 Ustava Crne Gore i AmandmanaIVstav 1 na Ustav Crne Gore, Skupština Crne Gore 25. saziva, na šestoj śednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2013. godini, dana 23. decembra 2013. godine, donijela je
ZAKON
O MEĐUNARODNOM PRIVATNOM PRAVU
(Objavljen u "Sl. listu Crne Gore", br. 1 od 9. januara 2014)
DIO PRVI
MJERODAVNO PRAVO
GlavaI
OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
Ovim zakonom uređuju se pravila za određivanje mjerodavnog prava u privatnopravnim odnosima sa međunarodnim elementom (u daljem tekstu: kolizione norme), pravila o nadležnosti sudova i drugih organa za raspravljanje tih odnosa i pravila postupka, kao i pravila za priznavanje i izvršenje stranih sudskih i arbitražnih odluka i odluka drugih organa.
Odnos prema međunarodnim ugovorima i drugim zakonima
Član 2
Ovaj zakon ne primjenjuje se na odnose iz člana 1 ovog zakona ako su ti odnosi regulisani međunarodnim ugovorom ili drugim zakonom.
Shodna primjena
Član 3
Ako za neki odnos iz člana 1 ovog zakona ovim zakonom nije propisano pravilo za određivanje mjerodavnog prava shodno se primjenjuju odredbe i načela ovog zakona, načela pravnog poretka Crne Gore i načela međunarodnog privatnog prava.
Uzvraćanje i (pre)upućivanje
Član 4
Ako bi po ovom zakonu trebalo primijeniti pravo strane države, primjenjuju se pravne norme te države, uključujući i kolizione norme, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano.
Uzvraćanje na pravo Crne Gore ili upućivanje na pravo treće države nije dopušteno ako se radi o:
1) pravnom položaju pravnih lica i oblicima organizovanja koji nemaju svojstvo pravnog lica;
2) formi pravnih poslova;
3) izboru mjerodavnog prava;
4) izdržavanju;
5) ugovornim odnosima;
6) vanugovornim odnosima.
U slučaju da kolizione norme strane države uzvraćaju na pravo Crne Gore ili upućuju na pravo treće države, primjenjuje se materijalno pravo Crne Gore, odnosno materijalno pravo treće države.
Nejedinstven pravni poredak
Član 5
Ako je mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven, a pravila ovog zakona ne upućuju na određeno pravno područje u toj državi, mjerodavno pravo određuje se po pravilima tog pravnog poretka.
Ako se mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven ne može utvrditi na način iz stava 1 ovog člana, mjerodavno je pravo područja u toj državi sa kojim postoji najbliža veza.
Utvrđivanje sadržine stranog mjerodavnog prava
Član 6
Sud ili drugi organ nadležan za odlučivanje (u daljem tekstu: sud ili drugi nadležni organ) po službenoj dužnosti utvrđuje sadržinu stranog mjerodavnog prava.
Organi iz stava 1 ovog člana utvrđuju sadržinu stranog prava u skladu sa međunarodnim ugovorima, a mogu zatražiti i obavještenje o stranom pravu od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, kao i mišljenje stručnjaka i specijalizovanih institucija.
Stranke u postupku mogu podnijeti i ispravu o sadržini stranog prava ili na drugi način pomoći sudu ili drugom nadležnom organu.
Sud ili drugi nadležni organ može obavezati stranke da sarađuju u utvrđivanju sadržine stranog prava kada su stranke izabrale koje će se strano pravo primjenjivati.
Tumačenje i primjena stranog prava
Član 7
Strano pravo tumači se i primjenjuje onako kako se tumači i primjenjuje u državi o čijem se pravu radi.
U slučaju neprimjenjivanja stranog prava, kao i pogrešnog tumačenja i primjene stranog prava, mogu se podnositi pravna sredstva.
Klauzula odstupanja
Član 8
Izuzetno, pravo određeno na osnovu ovog zakona se neće primijeniti ukoliko je, s obzirom na sve okolnosti slučaja, očigledno da odnos sa tim pravom ima vrlo slabu vezu, a postoji bitno bliža veza sa nekim drugim pravom.
Odredba stava 1 ovog člana se neće primjenjivati kad same stranke izaberu pravo mjerodavno za njihov odnos.
Javni poredak
Član 9
Neće se primijeniti odredba stranog prava čije je dejstvo očigledno suprotno javnom poretku Crne Gore.
Norme neposredne primjene
Član 10
Norme prava Crne Gore čija se primjena smatra posebno važnom za zaštitu javnog interesa, kao što je to politički, društveni ili ekonomski sistem države, primjenjuju se na sve slučajeve na koje se te norme odnose, bez obzira na pravo koje je mjerodavno.
Izuzetno, sud može uzeti u obzir norme neposredne primjene druge države sa kojom je odnos blisko povezan.
Prilikom odlučivanja o uzimanju u obzir normi iz stava 2 ovog člana, sud cijeni njihovu prirodu i svrhu, kao i posljedice njihove primjene ili neprimjene.
GlavaII
PRAVNI POLOŽAJ LICA
I. PRAVNI POLOŽAJ FIZIČKOG LICA
Državljanstvo
Član 11
Da li lice ima državljanstvo određene države utvrđuje se prema pravu te države.
Ako lice koje je crnogorski državljanin ima i državljanstvo neke druge države smatra se da ima samo crnogorsko državljanstvo.
Ako lice koje nije crnogorski državljanin ima dva ili više državljanstva, smatra se da ima državljanstvo države sa kojom je ovo lice na osnovu svih okolnosti u najbližoj vezi, naročito uzimajući u obzir uobičajeno boravište tog lica.
Ako lice nema državljanstvo ili se njegovo državljanstvo ne može utvrditi, mjerodavno pravo određuje se prema uobičajenom boravištu tog lica.
Ako lice ima status izbjeglice ili azilanta, mjerodavno pravo je pravo države u kojoj se nalazi uobičajeno boravište tog lica.
Ako se ne može utvrditi uobičajeno boravište lica, mjerodavno pravo je pravo države sa kojom je to lice u najbližoj vezi.
Uobičajeno boravište
Član 12
Uobičajeno boravište fizičkog lica, u smislu ovog zakona, je mjesto u kojem fizičko lice pretežno boravi, nezavisno od upisa u evidenciju nadležnog organa ili odobrenja boravka ili nastanjenja i bez obzira na to da li je boravak vremenski unaprijed ograničen. Prilikom određivanja uobičajenog boravišta treba voditi računa o okolnostima lične ili poslovne prirode koje ukazuju na trajnije veze sa tim mjestom ili na namjeru da se takve veze zasnuju.
Na uobičajeno boravište fizičkog lica koje obavlja poslovnu djelatnost, za odnose iz glaveViVIovog zakona primjenjuju se odredbe čl. 40 i 51 ovog zakona.
Pravna sposobnost
Član 13
Za pravnu sposobnost fizičkog lica mjerodavno je pravo države čiji je državljanin to lice.
Poslovna sposobnost
Član 14
Za poslovnu sposobnost fizičkog lica mjerodavno je pravo države čiji je državljanin to lice. Ukoliko mjerodavno pravo za određeni pravni odnos predviđa posebne pretpostavke o poslovnoj sposobnosti, primijeniće se to pravo.
Ako je zaključen ugovor između lica koja se nalaze u istoj državi, lice koje je po pravu te države poslovno sposobno ne može se pozivati na svoju poslovnu nesposobnost po pravu neke druge države, osim ako je druga ugovorna strana u vrijeme zaključenja ugovora znala za tu poslovnu nesposobnost ili zbog grube nepažnje za to nije znala.
Odredba stava 2 ovog člana ne važi za pravne poslove iz porodičnih i nasljednih odnosa, kao i za pravne poslove koji se odnose na stvarna prava na nepokretnostima koje se nalaze u drugoj državi, a ne u državi u kojoj je posao zaključen.
Poslovna sposobnost preduzetnika
Član 15
Za poslovnu sposobnost fizičkog lica da obavlja privrednu djelatnost bez osnivanja pravnog lica mjerodavno je pravo države u kojoj je to lice registrovano kao preduzetnik. Ukoliko registracija nije potrebna, mjerodavno je pravo države u kojoj fizičko lice ima glavno mjesto poslovanja.
Starateljstvo
Član 16
Za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva, kao i za odnose između staraoca i lica pod starateljstvom mjerodavno je pravo države čiji je državljanin lice pod starateljstvom.
Privremene zaštitne mjere prema stranom državljaninu, odnosno licu bez državljanstva koje se nalazi u Crnoj Gori određuju se po pravu Crne Gore i traju dok država čiji je sud ili drugi organ nadležan za odlučivanje ne donese odluku i ne preduzme potrebne mjere.
Odredba stava 2 primjenjuje se i na zaštitu imovine odsutnog stranog državljanina, odnosno lica bez državljanstva koje se nalazi na teritoriji Crne Gore.
Lično ime
Član 17
Za određivanje ili promjenu ličnog imena mjerodavno je pravo države čiji je to lice državljanin.
Dejstvo promjene državljanstva na lično ime određuje se po pravu države čije je državljanstvo lice steklo. Ukoliko je lice bez državljanstva, dejstvo promjene uobičajenog boravišta na lično ime određuje se po pravu države u kojoj lice ima novo uobičajeno boravište.
Za zaštitu ličnog imena mjerodavno je pravo određeno na osnovu pravila iz GlaveVIovog zakona.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, za određivanje ili promjenu ličnog imena prilikom ili nakon sklapanja braka u Crnoj Gori, supružnici mogu izabrati lično ime po pravu države čiji je državljanin jedan od supružnika ili po pravu Crne Gore ako jedan od supružnika ima