NAPOMEMA:
Odlukom Ustavnog suda U. br. 53/06 ("Sl. list RCG", br. 51 od 4. avgusta 2006), utvrđuje se da odredbe čl. 23 i 24 Zakona o manjinskim pravima i slobodama ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 31/06), nijesu u saglasnosti sa Ustavom Republike Crne Gore i prestaju da važe danom objavljivanja odluke u "Službenom listu Republike Crne Gore".
-----------------------
ZAKON
O MANjINSKIM PRAVIMA I SLOBODAMA
(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 31 od 12. maja 2006, 38/07, 51/06, "Sl. list Crme Gore", br. 2 od 12. januara 2011, 5/11, 8/11)
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Crna Gora, u skladu sa Ustavom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, obezbjeđuje manjinskim narodima i drugim manjinskim nacionalnim zajednicama, odnosno njihovim pripadnicima, zaštitu ljudskih prava i sloboda garantovanih svim građanima, kao i zaštitu posebnih manjinskih prava i sloboda.
Član 2
Manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice, u smislu ovog zakona, je svaka grupa državljana Crne Gore, brojčano manja od ostalog preovlađujućeg stanovništva, koja ima zajedničke etničke, vjerske ili jezičke karakteristike, različite od ostalog stanovništva, istorijski je vezana za Crnu Goru i motivisana je željom za iskazivanjem i očuvanjem nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta.
Član 3
Pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica mogu da ostvaruju svoja prava i uživaju slobode pojedinačno ili u zajednici sa drugima.
Član 4
Pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica ravnopravni su sa drugim državljanima i uživaju jednaku zakonsku zaštitu .
Protivzakonita je i kažnjiva svaka povreda prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Član 5
Manjinskim narodima i drugin manjinskin nacionalnin zajednicama i njihovim pripadnicima, pored prava predviđenih opšte prihvaćenim međunarodnim pravilima i ratifikovanim međunarodnim ugovorima, ovim zakonom obezbjeđuje se puno uživanje prava koja ne mogu biti manja od dostignutih, pod jednakim uslovima u cilju obezbjeđivanja njihove stvarne jednakosti sa ostalim državljanima.
Član 6
Crna Gora s drugim državama zaključuje međunarodne sporazume o zaštiti prava pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Prilikom zaključivanja međunarodnih sporazuma iz stava 1 ovog člana, Crna Gora će se zalagati da se njima stvaraju i unapređuju uslovi potrebni za održavanje, razvijanje i zaštitu nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta.
Član 7
Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) donosi Strategiju politike manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
U cilju obezbjeđivanja uslova za nesmetano uživanje i njegovanje nacionalnih ili etničkih posebnosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika, državni organi su dužni da, u skladu sa Strategijom politike manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, preduzimaju odgovarajuće mjere.
Strategijom iz stava 1 ovoga člana posebno će se definisati mjere za sprovođenje ovog zakona i unapređivanje uslova života manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i unapređenje mjera i aktivnosti, kao i što veću integraciju Roma u društveni i politički život Crne Gore.
II. PRAVA I SLOBODE MANjINSKIH NARODA I DRUGIH MANjINSKIH NACIONALNIH ZAJEDNICA I NjIHOVIH PRIPADNIKA
Član 8
Manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice i njihovi pripadnici imaju pravo izražavanja, čuvanja, razvijanja, prenošenja i javnog ispoljavanja nacionalnog, etničkog, kulturnog, vjerskog i jezičkog identiteta, kao dijela njihove tradicije.
Crna Gora će razvijati i unapređivati izučavanje istorije, tradicije, jezika i kulture manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
U skladu sa ovim zakonom i prihvaćenim međunarodnim obavezama, nadležni organi obezbjeđuju zaštitu kulturne baštine manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika.
Član 9
U cilju očuvanja i razvoja nacionalnog ili etničkog identiteta, manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice i njihovi pripadnici imaju pravo da osnivaju ustanove, društva , udruženja i nevladine organizacije u svim oblastima društvenog života.
U finansiranju organizacija iz stava 1 ovog člana učestvuje i Crna Gora, u skladu sa materijalnim mogućnostima.
Član 10
Pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica imaju pravo da se samostalno i slobodno nacionalno određuju, pravo na slobodan izbor i korišćenje ličnog i porodičnog imena i imena svoje djece, kao i pravo na upisivanje tih imena u matične knjige i lična dokumenta na svom jeziku i pismu.
Pravo na naziv i upis naziva na jeziku i pismu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica mogu koristiti i organizacije iz člana 9 ovog zakona.
Član 11
Manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice i njihovi pripadnici imaju pravo na upotrebu svog jezika i pisma.
U jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica čine većinu ili značajan dio stanovništva, prema rezultatima poslednjeg popisa, u službenoj upotrebi je i jezik tog manjinskog naroda i druge manjinske nacionalne zajednice.
Službena upotreba jezika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, u smislu stava 2 ovog člana, podrazumijeva naročito: korišćenje jezika u upravnom i sudskom postupku i u vođenju upravnog i sudskog postupka, kod izdavanja javnih isprava i vođenje službenih evidencija, na glasačkom listiću i drugom izbornom materijalu i u radu predstavničkih tijela.
Na teritorijama lokalne samouprave iz stava 2 ovog člana imena organa koji vrše javna ovlašćenja, naziv jedinice lokalne samouprave, naziv naseljenih mjesta, trgova i ulica, ustanova, poslovnih i drugih firmi i toponima ispisuju se i na jeziku i pismu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Član 12
Manjinama i njihovim pripadnicima obezbjeđuje se sloboda informisanja na nivou standarda koji su sadržani u međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i slobodama.
Pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica imaju pravo na slobodno osnivanje medija i nesmetan rad zasnovan na: slobodi izražavanja mišljenja, istraživanja, prikupljanja, širenja, objavljivanja i primanja informacija, slobodnom pristupu svim izvorima informacija, zaštiti čovjekove ličnosti i dostojanstva i slobodnom protoku informacija.
Nadležni upravni i programski organi medija čiji je osnivač Crna Gora obezbjeđuju odgovarajući broj časova radi emitovanja informativnog, kulturnog, obrazovnog, sportskog i zabavnog programa na jezicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika, kao i programske sadržaje koji se odnose na život, tradiciju i kulturu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i obezbjeđuju finansijska sredstva za finansiranje tih programskih sadržaja.
Sadržaji koji se odnose na život, kulturu i identitet manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica emituju se najmanje jednom mjesečno, na službenom jeziku, preko javnih servisa.
Crna Gora može, u skladu sa svojim materijalnim mogućnostima, obezbijediti prevođenje (titlovanje) programa sa jezika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica na službeni jezik.
Vlada može preduzimati i podsticajne mjere da se u okviru i drugih radio i televizijskih programa obezbijedi emitovanje programskih sadržaja iz stava 3 ovog člana.
Član 13
Manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice i njihovi pripadnici imaju prava na školovanje na svom jeziku i na odgovarajuću zastupljenost svog jezika u opštem i stručnom obrazovanju, u zavisnosti od broja učenika i finansijskih mogućnosti Crne Gore.
Prava iz stava 1 ovog člana ostvaruju se u svim stepenima vaspitanja i obrazovanja.
Prava iz stava 1 ovog člana ostvaruju se kroz posebne škole ili posebna odjeljenja u redovnim školama.
Nastava se izvodi u cjelosti na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Kada se nastava izvodi na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica obavezno se uči službeni jezik i pismo.
Učenici i studenti koji ne pripadaju manjinama mogu da uče jezik manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica sa kojom zajedno žive.
Član 14
Odjeljenje sa nastavom na jeziku i pismu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica može se osnivati i za manji broj učenika od broja utvrđenog za rad te ustanove, a koji ne može biti manji od 50% broja učenika predviđenih zakonom.
Član 15
Predmetni programi za potrebe