ZAKON

O LOVSTVU

(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 47/99)

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Lovstvo, u smislu ovog zakona, obuhvata uzgoj, zaštitu, lov i korišćenje divljači, kao dobra od opšteg interesa, koje uživa posebnu zaštitu i koristi se pod uslovima i na način propisan ovim zakonom.
Divljač, u smislu ovog zakona, su sisari i ptice, koje žive slobodno u prirodi.

Član 2

Lovstvo se može obavljati kao privredna, sportsko-rekreativna i djelatnost sa posebnom namjenom.

Član 3

Zaštita i uzgoj divljači je djelatnost od opšteg interesa i u funkciji je zaštite i unapređenja životne sredine.

Član 4

Lovstvom se mogu baviti pravna lica kojima je to osnovna djelatnost, pravna lica u oblasti šumarstva i poljoprivrede, lovačke organizacije i fizička lica, pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom.

Član 5

Lov zaštićene divljači može se vršiti samo u granicama prirodnog i vještačkog prirasta, u skladu sa ovim zakonom.

Član 6

Lov zaštićene divljači ograničava se preduzimanjem mjera predviđenim ovim zakonom, kada to zahtijevaju interesi zaštite i uzgoja divljači.

Član 7

Pravna lica kojima je lovište dato na gazdovanje (u daljem tekstu: korisnik lovišta) obezbjeđuju dio sredstava ostvarenih korišćenjem lovišta za zaštitu i uzgoj divljači, pod uslovima, na način i u visini utvrđenim ovim zakonom.
Država materijalno pomaže zaštitu, uzgoj divljači i unapređivanje lovstva.

Član 8

Radi obezbjeđenja sprovođenja odgovarajućih mjera zaštite, uzgoja i racionalnog korišćenja divljači na određenom prostoru, koji čini prirodnu, geografsku i ekološku cjelinu, obrazuju se lovišta i donose lovne osnove i drugi planski dokumenti.

Član 9

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na nacionalne parkove, ako neka od pitanja uređenih ovim zakonom, u cilju zaštite nacionalnih parkova, posebnim zakonom nijesu drukčije uređena.

Član 10

Upravni nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši ministarstvo nadležno za poslove lovstva.

Član 11

Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
1) zaštitom divljači se smatra preduzimanje mjera koje obezbjeđuju uslove za opstanak i razvoj populacije određene vrste divljači, kao i njenu zaštitu od protivzakonitog korišćenja;
2) zaštićenom divljači se smatra divljač za koju je lov trajno zabranjen ili je zabranjen u određenom periodu;
3) uzgojem divljači se smatra preduzimanje mjera koje obezbjeđuju obnavljanje, održavanje i povećanje broja i kvaliteta divljači, prema prirodnim i drugim mogućnostima lovišta;
4) vještačkim prirastom se smatra unošenje vještački uzgojene divljači u lovište;
5) rezervat je dio lovišta u kojem se preduzimaju posebne mjere gajenja i zaštite, radi obnavljanja (reprodukcije) divljači;
6) lovnim zabranom se smatra izdvojena površina u lovištu na kojoj je zabranjen lov;
7) lovostajem se smatra period u kome je zabranjeno loviti, progoniti ili uznemiravati divljač;
8) pod gazdovanjem, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se:
a) uzgoj divljači i pospješivanje prirodne reprodukcije i kvaliteta;
b) zaštita divljači od bolesti, štetočina, elementarnih nepogoda, štetnog uticaja čovjeka (bespravni lov) i sl.;
c) zaštita staništa i gnijezdilišta divljači;
d) lovljenje, hvatanje i korišćenje divljači;
e) izgradnja i održavanje lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata (hranilišta, pojilišta, čeke, uzgajališta, prihvatilišta, skloništa-remize, volijeri, lovačke staze i lovačke kućice) i dr.;
f) stavljanje u promet divljači, njenih djelova i drugih proizvoda od divljači, u skladu sa zakonom;
g) utvrđivanje brojnog stanja divljači, donošenje lovne osnove i izrada planova i drugih planskih dokumenata.

II- ZAŠTITA I UZGOJ DIVLjAČI

Član 12

Zaštita divljači vrši se trajnom zabranom lova, zabranom lova u određenom periodu (lovostajem), skraćivanjem lovne sezone ili smanjenjem broja lovnih dana, čuvanjem lovišta, suzbijanjem nezakonitog lova, smanjenjem broja nezaštićene divljači, spasavanjem od elementarnih nepogoda, dopunskom prehranom i drugim mjerama predviđenim ovim zakonom i lovnom osnovom.

Član 13

Trajnom zabranom lova zaštićuju se:
1) dlakava divljač: ris (Lynx lynx), hermelin (Mustela erminea), meče medvjeda (Ursu arctos) do dvije godine starosti, srna i njeno lane (Sargeolus), divokoza (Rupicapra) i njeno jare, košuta (Cervus) i njeno tele i vidra (Lutra lutra);
2) pernata divljač: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus), mali tetrijeb (Lyrurus tetrix), lještarka (Tetrastes Bonasia), nesiti (Pelecan diae), čaplje (Ardeldae), poljska jarebica (Pedrix perdix), kašikare (rod Spatula), raznjevi (Pelegadis), rode (Ciconiidae), labudovi (Cygninae), utva zlatokrila (Tadorna ferruginae), utva morska (Tadorna tedorna), sve ptice gravljivice (Falconidae orlovi: sup, orlovi le{inari, jastrebovi, izuzev jastrebova koko{ara, eje, luwe, sokolovi), sivi ždral (Grus-grus), droplja (Otidiae), galebovi i čigre (por. daridae), sove (Strigidae), komoran - vranac (Phalacrocorax), kreja (Nucrifraga), bukač (Botaurus), vivak (Vanellus), pozvizdač (Numenius), ronac (Megrus), gnjurac (Podiceps), barska kokoška (Rallus), zalarka (Calidiris), prutke (Tringa) i galica (Pyrrhocorax).
Zabranom lova u određenom periodu - lovostajem (u daljem tekstu: lovostaj) zaštićuje se sljedeća divljač:
1) dlakava divljač: jelen (Cervus), jelen lopatar (Dama dama), srndać (Capreolus capreolus), divojarac (Rupicapra rupicapra), muflon (Ovis musimon), kozorog (Capera ibex), zec (Lepus europeus), vjeverica (Sciurus vulgaris), puh veliki (Glis glis) i medvjed (Ursus arctos).
2) pernata divljač: fazan (Phasianus colchicus), prepelica (Coturnix coturnix), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), guske (Anser), patke (Anas sp.), šljuke (Scolopax, Capella - bekasina), liske (Fulica sp.) i golubovi (Columbia sp.).
Lovostaj se može utvrditi i za drugu divljač, ako bi na određenom području bio ugrožen njen opstanak (nezaštićena divljač), i to za:
1) dkalavu divljač: vuka (Canis lupus), šakala (Canis aureus), lisicu (Vulpes vulpes), divlju mačku (Felis silvestris), jazavca (Meles meles), tvora (Putorius putorius), malu lasicu (Mustela nivalis), kunu (Martes sp.) i divlju svinju (Sus scrofa).
2) pernatu divljač: vranu (Corvus ap.), svraku (Pica pica) i sojku (Garrulus glandarius).
Skraćivanje lovne sezone, odnosno lovnih dana može se uvesti, ako u lovištu nastane smanjenje brojnog stanja neke vrste lovostajem zaštićene divljači ispod prirodnog kapaciteta.
Propis o lovostaju i skraćivanju lovne sezone, odnosno lovnih dana donosi ministarstvo nadležno za poslove lovstva.

Član 14

Ako u lovištu nastane osjetnije smanjenje brojnog stanja određene vrste lovostajem zaštićene divljači, korisnik lovišta je obavezan da zabrani lov te divljači kao i da preduzme sve mjere (unošenje divljači i dr.) radi uspostavljanja brojnog stanja divljači utvrđenog lovnom osnovom.
Unošenje u lovište nove vrste divljači ili divljači stranog porijekla vrši se po prethodno obavljenoj zdravstvenoj kontroli i po prethodnom odobrenju ministarstva nadležnog za poslove lovstva.

Član 15

O divljači koja se nalazi van