Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


-------------------
NAPOMENA REDAKCIJE:
Ovaj tekst sadrži sledeđe propise:
1. ZAKON O HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI ("Sl. list RCG", br. 59 od 27. decembra 2000, 10/01, 43/05, 28/06, "Sl. listu Crne Gore", br. 6 od 31. januara 2013)
2. UPUTSTVO ZA PRIMJENU ODREDABA ČL. 116 I 122 ZAKONA O HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI ("Sl. list RCG" br. 34 od 9. jula 2001)
-------------------

***

ZAKON

O HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI

(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 59 od 27. decembra 2000, 10/01, 43/05, 28/06, "Sl. listu Crne Gore", br. 6 od 31. januara 2013)

IOPŠTE ODREDBE

Sadržina zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se vrste hartija od vrijednosti, izdavanje i trgovanje tim hartijama, prava i obaveze subjekata na tržištu hartija od vrijednosti i organizacija, djelokrug i nadležnost Komisije za hartije od vrijednosti Republike Crne Gore.

Pojam hartije od vrijednosti

Član 2.

Hartije od vrijednosti su isprave koje vlasnicima daju prava u odnosu na emitente u skladu sa zakonom i pod uslovima emisije.
Prema pravima koje daju, hartije od vrijednosti se dijele na vlasničke i dužničke hartije od vrijednosti.
Vlasničke hartije od vrijednosti su akcije koje glase na dio kapitala akcionarskog društva i jedinice kolektivnih investicionih šema izdate u skladu sa posebnim zakonom, kao i hartije od vrijednosti koje daju pravo sticanja ovih hartija od vrijednosti (zamjenljive obveznice, opcije, fjučersi i sl.).
Dužničke hartije od vrijednosti su hartije od vrijednosti izdate u seriji, koje imaocu daju pravo na isplatu vrijednosti na koju glase, sa ili bez kamate, kao i druga prava u skladu sa propisima i odlukom o emisiji.
Dužničke hartije od vrijednosti, u smislu ovog zakona, su:
1) obveznice kojima se emitent obavezuje da imaocu obveznice, u roku njene dospjelosti, isplati iznos vrijednosti na koji ona glasi i ugovorenu kamatu;
2) certifikati o depozitu kojima se emitent obavezuje da imaocu certifikata isplati iznos deponovanih sredstava sa pripadajućom kamatom u utvrđenom roku;
3) državni zapisi koje emituje Republika Crna Gora (u daljem tekstu: Republika);
4) drugi finansijski instrumenti koji se propisima Komisije za hartije od vrijednosti Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Komisija) odrede kao hartije od vrijednosti, osim:
- čeka i mjenice;
- komercijalnih hartija od vrijednosti (uputnice, kreditna pisma, konosmani, tovarni list, skladišnice);
- drugog instrumenta za koji Komisija utvrdi da nije hartija od vrijednosti u smislu ovog zakona.
Dužničke hartije od vrijednosti dijele se na kratkoročne i dugoročne, i to: kratkoročne ako im je rok dospijeća kraći od godinu dana od dana emitovanja i dugoročne ako im je rok dospijeća duži od godinu dana od dana emitovanja.

Dematerijalizacija hartija od vrijednosti

Član 3.

Hartije od vrijednosti emituju se, prenose i vode u dematerijalizovanom obliku.

Bitni elementi hartije od vrijednosti

Član 4.

Bitni elementi dematerijalizovane hartije od vrijednosti su:
1) oznaka vrste hartije od vrijednosti;
2) oznaka klase i broj serije;
3) firma, sjedište i adresa emitenta hartije od vrijednosti i njegova oznaka u registru emitenata kod Komisije;
4) obaveze emitenta i prava i obaveze vlasnika hartije od vrijednosti i način njegovog ostvarivanja;
5) mjesto i datum emisije;
6) imena lica ovlašćenih za zastupanje emitenta.
Ostale elemente pojedinih hartija od vrijednosti utvrđuje KOmisija.

Registrovanje harrtija od vrijednosti

Član 5.

Hartije od vrijednosti emitovane u skladu sa odredbama ovog zakona moraju biti registrovane kod Centralne Depozitarne Agencije, koja se osniva i posluje u skladu sa ovim zakonom.
Prava i obaveze iz hartija od vrijednosti nastaju momentom registracije kod Centralne Depozitarne Agencije.

Emitenti hartija od vrijednosti

Član 6.

Emitent hartija od vrijednosti može biti Republika Crna Gora, jedinica lokalne samouprave, privredno društvo i drugo pravno lice, upisano u Centralni registar Privrednog suda.

IIKOMISIJA ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

Osnivanje i status Komisije

Član 7.

Komisija je organizacija Republike Crne Gore, sa svojstvom pravnog lica, osnovana radi uređivanja i nadzora izdavanja hartija od vrijednosti i njihove trgovine.
Sjedište Komisije je u Podgorici.
U obavljanju poslova utvrđenih zakonom, Komisija je samostalna i nezavisna i odgovorna za svoj rad Skupštini Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština).

Nadležnost Komisije

Član 8.

Komisija je nadležna za:
1) donošenje pravila o sprovođenju ovog zakona, kada je za to ovlašćena;
2) vršenje nadzora nad primjenom ovog zakona i svih pravila donijetih na osnovu njega;
3) davanje odobrenja za javnu ponudu hartija od vrijednosti i evidentiranje emisija hartija od vrijednosti čija se prodaja ne vrši javnom ponudom;
4) vršenje nadzora nad sprovođenjem javne ponude hartija od vrijednosti;
5) davanje dozvola za rad i davanje saglasnosti na odgovarajuća akta tržištima hartija od vrijednosti, ovlašćenim učesnicima na tržištu hartija od vrijednosti i Centralnoj Depozitarnoj Agenciji;
6) davanje dozvola za rad i davanje saglasnosti na odgovarajuća akta kolektivnih investicionih šema osnovanih u skladu sa posebnim zakonom;
7) davanje saglasnosti na odluku o imenovanju izvršnih direktora kojima izdaje dozvolu za rad;
8) vođenje registara i drugih evidencija u skladu sa odredbama ovog zakona u koje zainteresovana lica slobodno mogu izvršiti uvid;
9) određivanje opštih uslova koje moraju ispuniti fizička lica koja se profesionalno bave trgovanjem hartijama od vrijednosti;
10) promovisanje i podsticanje visokih standarda zaštite interesa investitora u hartije od vrijednosti i integriteta ovlašćenih učesnika;
11) kontrolu sprovođenja poslovanja lica koja se profesionalno bave trgovanjem hartijama od vrijednosti, uključujući suspenziju i oduzimanje dozvola za rad;
12) preduzimanje mjera i obezbjeđivanje funkcionisanja tržišta hartija od vrijednosti, na redovan i pošten način, uz transparentno informisanje;
13) utvrđivanje načina i obima trgovanja na tržištu hartija od vrijednosti;
13a) utvrđivanje najviše vrijednosti provizija i drugih naknada koje za svoje usluge naplaćuje berza, kada ocijeni da njihova visina destimuliše razvoj tržišta hartija od vrijednosti;
13b) bliže uređivanje emitovanja i prometa kratkoročnih hartija od vrijednosti;
14) (brisana);
15) preduzimanje aktivnosti u cilju očuvanja interesa lica koja su uložila u hartije od vrijednosti i sprečavanje nezakonite, nečasne i neispravne prakse u poslovima sa hartijama od vrijednosti;
16) preduzimanje mjera, vršenje kontrole i istraživanja radi sprječavanja zloupotreba na tržištu hartija od vrijednosti;
17) saradnju sa drugim srodnim institucijama u Republici i van nje;
18) preduzimanje ostalih mjera i obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.

Pravila i drugi akti Komisije

Član 9.

Pored pravila za koje je drugim odredbama ovog zakona posebno ovlašćena da ih donosi, Komisija može donositi pravila koja se odnose na:
1) podnošenje zahtjeva za dobijanje dozvole za rad, izdavanje dozvole i druga pitanja u vezi sa tim;
2) registrovanje dozvola i izdavanje njihovih duplikata;
3) kvalifikacije, iskustvo i obuku koja se zahtijeva od fizičkih lica kojima se izdaje dozvola za rad, ispit koji podnosilac zahtjeva mora položiti i okolnosti u kojima se ne moraju ispuniti ovi zahtjevi;
4) sačinjavanje godišnjih i drugih periodičnih izvještaja Komisiji od lica koja su dobila dozvolu za rad;
5) utvrđivanje hartija od vrijednosti koje se mogu kotirati, kao i na uslove pod kojima se trgovanje tim hartijama može obustaviti;
6) detaljnije vođenje računa koji se mogu otvoriti u skladu sa ovim zakonom i utvrđivanje podataka koji obezbjeđuju sačinjavanje bilansa stanja i bilansa uspjeha;
7) informacije koje mora sadržati izvještaj revizora sačinjen u skladu sa ovim zakonom;
8) (brisana);
9) formu i sadržaj reklamiranja koji se odnose na poslove sa hartijama od vrijednosti, uz mogućnost ograničenja lica koja se mogu reklamirati;
10) transakcije sa hartijama od vrijednosti kupljenim u skladu sa ugovorima o reprodaji i hartijama od vrijednosti prodatim u skladu sa ugovorima o reotkupu (REPO poslovi);
11) obavljanje kastodi poslova.
Komisija je dužna da nacrte pravila objavi na svojoj internet stranici, najkasnije 14 dana prije usvajanja, sa pozivom zainteresovanim licima da daju primjedbe, predloge ili sugestije.
U slučaju kada se predloženim pravilima propisuju aktivnosti