Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 24. saziva, na 10. sednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27. jula 2010. godine, donijela je
ZAKON
O ARHIVSKOJ DJELATNOSTI
(Objavljen u "Sl. listu Crne Gore", br. 49 od 13. avgusta 2010, 40/11)
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
Ovim zakonom uređuje se registraturska i arhivska građa, prava i obaveze stvaralaca i držalaca registraturske i arhivske građe, vrste arhiva i druga pitanja od značaja za obavljanje arhivske djelatnosti.
Arhivska djelatnost
Član 2
(1) Arhivska djelatnost obuhvata: evidentiranje, prikupljanje, sređivanje, obradu, zaštitu, odabiranje, korišćenje i publikovanje arhivske građe, kao i kancelarijsko poslovanje i druge poslove u skladu sa zakonom.
(2) Arhivska djelatnost je djelatnost od javnog interesa.
(3) Arhivsku djelatnost obavljaju stvaraoci i držaoci registraturske i arhivske građe i arhivi.
Posebna zaštita
Član 3
(1) Registraturska i arhivska građa štite se na način propisan ovim zakonom.
(2) Na arhivsku građu koja ima status kulturnog dobra primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju kulturna dobra.
Značenje izraza
Član 4
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
1) arhiv je organ uprave nadležan za arhivsku djelatnost, ustanova, organ, drugo pravno lice ili njihov dio, koji obavlja arhivsku djelatnost;
2) stvaralac registraturske i arhivske građe je organ, organizacija, pravno ili fizičko lice čijim radom ili djelovanjem nastaje registraturska i arhivska građa;
3) držalac registraturske i arhivske građe je organ, organizacija, pravno ili fizičko lice koje, po bilo kojem pravnom osnovu, posjeduje registratursku ili arhivsku građu, vlastite ili tuđe provenijencije;
4) kancelarijsko poslovanje obuhvata sve radnje sa registraturskom i arhivskom građom od njenog nastajanja do predaje nadležnom arhivu (primanje, pregledanje, raspoređivanje i dostavljanje akata u rad; otpremanje pošte; rješavanje podnesaka, odnosno sadržajna obrada materijala; administrativno - tehnička obrada, arhiviranje i čuvanje akata i spisa predmeta; izlučivanje i uništavanje bezvrijednog registraturskog materijala; popisivanje, sređivanje, označavanje i tehničko opremanje arhivske građe; predaja arhivske građe nadležnom arhivu);
5) organ je državni organ, organ državne uprave, organ lokalne samouprave i organ lokalne uprave.
II. REGISTRATURSKA I ARHIVSKA GRAĐA
1. Pojam i vrste registraturske i arhivske građe
Registraturska građa
Član 5
(1) Registraturska građa je izvorni i/ili reprodukovani dokumentarni materijal u analognoj i/ili elektronskoj formi, koji je nastao u radu ili djelovanju organa, organizacija, pravnih i fizičkih lica, iz kojeg nije odabrana arhivska građa.
(2) Registraturska građa predstavlja arhivsku građu u nastajanju, te se u postupku njene zaštite primjenjuju odredbe ovog zakona i drugih propisa koji se odnose na arhivsku građu.
Arhivska građa
Član 6
Arhivska građa je izvorni i/ili reprodukovani dokumentarni materijal od trajnog značaja za nauku, kulturu, pravno-dokazne i druge potrebe fizičkih i pravnih lica, koji je nastao u radu ili djelovanju organa i organizacija, pravnih i fizičkih lica, bez obzira na vrijeme, mjesto i oblik nastanka i medijum na kojem je zapisan.
Vrste registraturske i arhivske građe
Član 7
(1) Registraturska i arhivska građa može biti javna i privatna.
(2) Javna registraturska i arhivska građa je građa koja je nastala radom ili djelovanjem organa, organizacija, ustanova i drugih pravnih lica čiji je osnivač država ili opština, Glavni grad ili Prijestonica (u daljem tekstu: opština), drugih pravnih i fizičkih lica koja vrše javna ovlašćenja, kao i sva druga građa koja je u državnoj svojini.
(3) Privatna registraturska i arhivska građa je građa nastala radom ili djelovanjem pravnih ili fizičkih lica, ukoliko nije nastala u vršenju javnih ovlašćenja i ako nije u državnoj svojini.
Zaštita registraturske građe
Član 8
(1) Niko ne smije da ošteti, uništi, prisvoji ili otuđi registratursku građu prije nego što se iz nje ne odabere arhivska građa.
(2) Sa registraturskom građom se postupa u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima koji uređuju kancelarijsko, odnosno arhivsko poslovanje.
Arhivski fond
Član 9
(1) Registraturska i arhivska građa koja je nastala radom ili djelovanjem određenog stvaraoca čini cjelinu, odnosno arhivski fond i ne može se dijeliti niti spajati sa građom drugog stvaraoca.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, registraturska i arhivska građa može se dijeliti, odnosno spajati u slučaju podjele ili spajanja njihovih stvaralaca, odnosno držalaca, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove arhivske djelatnosti (u daljem tekstu: Državni arhiv).
(3) Organ, pravno i fizičko lice koje donosi odluku o podjeli ili spajanju registraturske i arhivske građe dužno je da odredi držaoca za svaki dio podijeljene ili spojene građe i da odluku o tome dostavi Državnom arhivu u roku od osam dana od dana njenog donošenja.
2. Postupanje sa javnom registraturskom i arhivskom građom
Čuvanje registraturske i arhivske građe
Član 10
Način i uslove čuvanja javne registraturske i arhivske građe i obaveze stvaralaca i držalaca u vezi sa tim propisuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo) i organa državne uprave nadležnog za informaciono društvo.
Izlučivanje bezvrijednog registraturskog materijala i odabiranje arhivske građe
Član 11
(1) Stvaraoci i držaoci javne registraturske građe dužni su da redovno iz nje izlučuju bezvrijedni registraturski materijal i odabiraju arhivsku građu, u skladu sa listom kategorija registraturske građe.
(2) Sadržaj i način izrade liste iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.
(3) Listu kategorija registraturske građe utvrđuju stvaraoci, odnosno držaoci registraturske građe.
(4) Saglasnost na listu iz stava 3 ovog člana daje Državni arhiv.
Uništavanje bezvrijednog registraturskog materijala
Član 12
(1) Držaoci javne registraturske građe dužni su da, nakon odabiranja arhivske građe, unište bezvrijedni registraturski materijal u skladu sa propisom iz člana 17 ovog zakona.
(2) Prilikom uništavanja bezvrijednog registraturskog materijala moraju se preduzeti mjere zaštite tajnosti podataka, čijim bi se neovlašćenim pristupom mogao povrijediti javni ili privatni interes.
Prikupljanje arhivske građe
Član 13
Arhiv prikuplja arhivsku građu predajom, preuzimanjem, kupovinom, razmjenom, poklonom, zavještanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom.
Predaja arhivske građe
Član 14
(1) Stvaraoci, odnosno držaoci javne arhivske građe dužni su da arhivsku građu predaju Državnom arhivu, na način, pod uslovima i u rokovima propisanim ovim zakonom.
(2) Javna arhivska građa predaje se Državnom arhivu u roku koji, po pravilu, ne može biti duži od 30 godina od njenog nastanka.
(3) Ako je javna arhivska građa neophodna za redovno poslovanje, odnosno ako je operativna nakon isteka roka iz stava 2 ovog člana, stvaralac, odnosno držalac je dužan da zajedno sa Državnim arhivom popiše tu građu i odredi rok za njenu predaju Državnom arhivu.
(4) Arhivska građa koja sadrži lične podatke ili podatke za koje je utvrđen stepen tajnosti u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisom, prilikom predaje Državnom arhivu, posebno se popisuje i određuju se rokovi dostupnosti i uslovi korišćenja.
Način predaje registraturske i arhivske građe
Član 15
(1) Javna arhivska građa se predaje Državnom arhivu