ZAKON

O ADVOKATURI

(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 79 od 26. decembra 2006)

IOPŠTE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom uređuju se uslovi bavljenja advokaturom, način i oblici rada advokata, prava, obaveze i odgovornosti advokata i advokatskih pripravnika, nadležnosti Advokatske komore Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Advokatska komora) i druga pitanja od značaja za bavljenje advokaturom.

Član 2

Advokatura je nezavisna i samostalna služba, koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim licima.
Advokaturom se mogu baviti advokati, samostalno, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom ortačkom društvu, upisani u imenik Advokatske komore.

Član 3

Pravna pomoć obuhvata:
1) davanje pravnih savjeta i mišljenja;
2) sastavljanje tužbi, žalbi, molbi, predstavki i drugih podnesaka;
3) sastavljanje ugovora, testamenata, izjava, opštih i pojedinačnih akata i drugih isprava;
4) zastupanje i odbranu fizičkih i pravnih lica pred sudovima i drugim državnim organima, privrednim društvima i drugim pravnim licima;
5) zastupanje fizičkih i pravnih lica u njihovim pravnim poslovima;
6) obavljanje drugih poslova pravne pomoći u ime i za račun fizičkih ili pravnih lica, na osnovu kojih ta lica ostvaruju neko pravo.

IIUSLOVI ZA BAVLjENjE ADVOKATUROM

Član 4

Advokat stiče pravo bavljenja advokaturom upisom u imenik advokata i polaganjem zakletve.

Član 5

Pravo upisa u imenik advokata ima lice koje ispunjava slijedeće uslove:
1) da je državljanin Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika)j
2) da ima diplomu pravnog fakulteta ili diplomu pravnog fakulteta stečenu u stranoj državi priznatu u skladu sa propisima koji regulišu oblast visokog obrazovanja;
3) da je položilo pravosudni i advokatski ispit;
4) da nije u radnom odnosu;
5) da ne obavlja drugu registrovanu djelatnost;
6) da je dostojno za bavljenje advokaturom u skladu sa Kodeksom profesionalne etike advokata (u daljem tekstu: Kodeks);
7) da nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za bavljenje advokaturom.

Član 6

Advokat je dužan da, po donošenju rješenja o upisu, izvrši uplatu propisanih troškova upisa (upisnina) i zaključi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti.
Visinu troškova upisa utvrđuje Advokatska komora, i to najviše do iznosa pet prosječnih zarada u Republici ostvarenih u mjesecu koji prethodi podnošenju zahtjeva za upis, prema zvaničnim podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Član 7

Advokat ima advokatsku legitimaciju.
Organ pred kojim se vodi postupak može od svakog lica koje se predstavlja kao advokat tražiti na uvid advokatsku legitimaciju.

Član 8

Advokat upisan u imenik advokata druge države ima pravo da postupa pred pravosudnim i drugim državnim organima u Republici, pod uslovom reciprociteta.
Potvrdu o postojanju reciprociteta izdaje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Advokatske komore.

IIIPRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA

Član 9

Advokat ima pravo da se bavi advokaturom na cijeloj teritoriji Republike.

Član 10

Advokat je dužan da se stvarno i stalno bavi advokaturom.
Advokat može da profesionalno obavlja samo advokatsku djelatnost.
Advokat je dužan da stranci savjesno pruža pravnu pomoć u skladu sa zakonom, Statutom. Advokatske komore (u daljem tekstu: Statut) i Kodeksom.
Advokat je dužan da, u skladu sa zakonom, čuva kao tajnu sve podatke do kojih je došao u pružanju pravne pomoći.

Član 11

Advokat slobodno odlučuje da li će prihvatiti pružanje pravne pomoći stranci koja mu se obratila, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

Član 12

Advokat je dužan da odbije pružanje pravne pomoći, ako:
1) je u istoj pravnoj stvari zastupao ili branio protivnu stranu;
2) je bio advokatski pripravnik kod advokata, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom ortačkom društvu koje zastupa ili brani ili je zastupalo ili branilo protivnu stranu;
3) je član ili je bio član zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog ortačkog društva, u kojoj se u istoj pravnoj stvari zastupa ili brani ili je zastupana ili branjena protivna strana;
4) je u istoj pravnoj stvari postupao kao sudija, državni tužilac ili službeno lice u državnom organu, organu lokalne samouprave ili lokalne uprave;
5) mu u roku od dvije godine od prestanka pravosudne funkcije pravnu pomoć zatraži stranka u čijoj je drugoj pravnoj stvari postupao kao nosilac pravosudne funkcije;
6) su interesi stranke koja traži pravnu pomoć u suprotnosti sa njegovim interesima ili interesima njegovih najbližih srodnika ili drugih stranaka;
7) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, Statutom i Kodeksom.

Član 13

Advokat ima pravo da otkaže punomoćje, u skladu sa zakonom.
O otkazu punomoćja advokat je dužan da odmah obavijesti nadležni organ koji vodi postupak.
Na zahtjev stranke kojoj je otkazao punomoćje advokat je dužan da nastavi sa pružanjem pravne pomoći i poslije otkaza, ali najduže sedam dana od dana obavještavanja nadležnog organa koji vodi postupak o otkazu punomoćja.

Član 14

Advokat je dužan da preda stranci na njen zahtjev sve njene spise i isprave.
Advokat je dužan da čuva spise predmeta i dokumente koje mu je stranka povjerila u roku od pet godina po prestanku zastupanja, ako sporazumom sa strankom nije drukčije određeno.

Član 15

Advokat ima pravo na naknadu za svoj rad po Advokatskoj tarifi.
Advokatsku tarifu donosi Advokatska komora.
Visinu naknade za rad advokata za odbrane po službenoj dužnosti utvrđuje Advokatska komora posebnim aktom, uz prethodnu saglasnost Vlade Republike Crne Gore.
Akti iz st. 2 i 3 ovog člana se objavljuju u "Službenom listu Republike Crne Gore".

Član 16

Državni organi, ustanove, privredna društva, preduzetnici i drugi oblici organizovanja obavezni su da advokatu, radi pružanja efikasne pravne pomoći stranci, na njegov zahtjev, u skladu sa zakonom, u primjerenom roku, stave na uvid sve informacije, spise i dokaze sa kojima raspolažu.

Član 17

Advokat ima advokatsku kancelariju koja mora imati istaknutu tablu, koja sadrži naziv "advokat" i ime i prezime advokata.
Advokat pruža pravnu pomoć po pravilu u svojoj advokatskoj kancelariji, osim poslova zastupanja.
Advokat mora promjenu sjedišta svoje advokatske kancelarije prijaviti Advokatskoj komori u roku od 15 dana od dana promjene sjedišta.

Član 18

Advokat mora imati pečat koji sadrži naziv "advokat", ime i prezime advokata i adresu advokatske kancelarije.
Advokat mora staviti svoj pečat na svaku ispravu i podnesak koji sačini.

Član 19

Advokat je dužan da izda stranci na njen zahtjev potvrdu o iznosu koji je primio na ime naknade za rad, akontacije i naknade troškova.

Član 20

Advokata u poslovima zastupanja može zamijeniti, bez zamjeničkog punomoćja, njegov advokatski pripravnik, u skladu sa zakonom, uz prethodnu saglasnost stranke (klijenta) koju zastupa.
Advokatski pripravnik je dužan da postupa po nalozima advokata kojeg zamjenjuje.
Za propuste učinjene u radu advokatskog pripravnika materijalnu odgovornost snosi advokat kod koga je advokatski pripravnik zaposlen.

Član 21

Advokat je dužan da plaća članarinu Advokatskoj komori.

Član 22

Advokat je obavezan da se osigura od profesionalne odgovornosti kod organizacije registrovane za ovu vrstu osiguranja.
Advokatska komora može sa osiguravajućim društvom zaključiti ugovor o kolektivnom osiguranju, u kom slučaju su advokati dužni da plaćaju Advokatskoj komori naknadu za osiguranje od profesionalne odgovornosti.
Najniži iznos osiguranja se određuje u visini desetogodišnje prosječne zarade u Republici na osnovu podataka organa državne uprave nadležnog za poslove statistike.
Ugovor o osiguranju iz stava 1 ovog člana zaključuje se na jednu godinu, ako propisima o osiguranju nije drukčije određeno.

Član 23

Advokat može biti lišen slobode za krivična djela u vezi sa vršenjem advokatske djelatnosti samo po odluci vijeća nadležnog suda.
Protiv odluke iz stava 1 ovog člana dozvoljena je žalba vijeću neposredno višeg suda.
O zadržavanju i određivanju pritvora advokatu bez odlaganja se obavještava Advokatska komora.
Pretres advokatske kancelarije može se odrediti samo na osnovu sudske odluke.
Pretres se mora obaviti u prisustvu predstavnika Advokatske komore koga odredi njen predsjednik.
Predmeti, spisi, ili dokumenta, kao i saznanja do kojih se dođe prilikom pretresa advokata i advokatske kancelarije ne mogu se koristiti radi vođenja postupka protiv bilo koje stranke te advokatske kancelarije.

IVOBLICI OBAVLjANjA ADVOKATURE

Član 24

Advokat obavlja advokatsku djelatnost samostalno, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji i u advokatskom ortačkom društvu.

Član 25

Dva ili više advokata mogu imati zajedničku advokatsku kancelariju.
Zajednička advokatska kancelarija osniva se ugovorom kojim se uređuju međusobni poslovni i imovinski odnosi advokata.
Zajednička advokatska kancelarija upisuje se u imenik zajedničkih advokatskih kancelarija.

Član 26

Advokati iz zajedničke advokatske kancelarije mogu