ZAKON

O USTAVNOM SUDU CRNE GORE

(Objavljen u "Sl. listu CG", br. 64 od 27. oktobra 2008, 46/13)

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom uređuje se organizacija Ustavnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Ustavni sud), postupak pred Ustavnim sudom, pravno dejstvo njegovih odluka i druga pitanja od značaja za rad Ustavnog suda.

Član 2

Ustavni sud odlučuje samostalno i nezavisno o pitanjima iz svoje nadležnosti koja su utvrđena Ustavom Crne Gore (u daljem tekstu: Ustav).
Niko ne smije uticati na Ustavni sud prilikom odlučivanja o pitanjima iz njegove nadležnosti.

Član 3

Rad Ustavnog suda je javan.
Javnost se obezbjeđuje objavljivanjem odluka Ustavnog suda, obavljivanjem saopštenja sa sjednica na internet stranici Ustavnog suda, održavanjem javne rasprave u postupku pred Ustavnim sudom, održavanjem konferencija za medije i na drugi način.
Sudija ne može javno iznositi svoje mišljenje o pitanju koje je predmet spora pred Ustavnim sudom.

Član 4

Sredstva i uslove za rad Ustavnog suda obezbjeđuje država.

Član 5

Ustavni sud donosi poslovnik kojim se bliže uređuje način rada i odlučivanja Ustavnog suda, odnos Ustavnog suda sa javnošću i međunarodna pravna saradnja, stručno usavršavanje, kao i druga pitanja od značaja za njegov rad (u daljem tekstu: Poslovnik).
Poslovnik se objavljuje u "Službenom listu Crne Gore" i nawebstranici Ustavnog suda.

II. ORGANIZACIJA USTAVNOG SUDA

1. Predsjednik i sudija Ustavnog suda

Član 6

Predsjednik Crne Gore i nadležno radno tijelo Skupštine Crne Gore (u daljem tekstu: predlagači), raspisuju javni poziv za sudiju Ustavnog suda u "Službenom listu Crne Gore" i jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.
Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva.
Na javni poziv mogu se prijaviti kandidati koji uz prijavu prilože dokaze da, pored Ustavom propisanih uslova za sudiju Ustavnog suda, ispunjavaju i opšte uslove za rad u državnom organu.
Predlagači obavljaju razgovor sa svim kandidatima koji su se prijavili na njihov javni poziv koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda i, na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova za izbor i rezultata razgovora sa kandidatima, sačinjavaju predlog za izbor, koji mora biti obrazložen.
Predlog za izbor sudija sadrži onoliko kandidata koliko se bira sudija Ustavnog suda na predlog tog predlagača.
Predloge za izbor sudija predlagači podnose Skupštini, najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka roka za prijavljivanje kandidata.
Prilikom predlaganja kandidata predlagači su dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti.

Član 6a

Sjednicom Ustavnog suda na kojoj se bira predsjednik Ustavnog suda predsjedava najstariji sudija Ustavnog suda.
Sudije Ustavnog suda predlažu,u pisanoj formi, po dva kandidata za predsjednika Ustavnog suda.
Na osnovu predloga iz stava 2 ovog člana sačinjava se lista od tri kandidata za koje je dat najveći broj predloga, a u slučaju da ima više od tri kandidata sa istim najvećim brojem predloga, na listu se stavljaju svi kandidati sa najvećim istim brojem predloga.
U slučaju da više predloženih kandidata dobije isti najveći broj glasova, glasanje se ponavlja između tih kandidata.
Odluka o izboru predsjednika Ustavnog suda donosi se tajnim glasanjem, većinom glasova svih sudija.

Član 6b

Sudije Ustavnog suda polažu zakletvu pred Skupštinom.
Sudija Ustavnog suda ne može stupiti na funkciju prije polaganja zakletve.
Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se da ću funkciju sudije Ustavnog suda vršiti časno, savjesno i nepristrasno, po Ustavu i zakonu".
Ako sudija Ustavnog suda odbije da položi zakletvu, odluka o izboru se poništava, zbog odustanka.

Član 7

Sudija Ustavnog suda podnosi zahtjev za prestanak funkcije prije isteka vremena na koje je izabran Skupštini.
Ako Skupština ne donese odluku o zahtjevu iz stava 1 ovog člana, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija istekom tog roka.

Član 8

O pokretanju krivičnog postupka protiv predsjednika ili sudije Ustavnog suda nadležni sud je dužan bez odlaganja da obavijesti Ustavni sud.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, predlog da predsjednik Ustavnog suda ne vrši dužnost mogu podnijeti najmanje troje sudija Ustavnog suda, a predlog da sudija Ustavnog suda ne vrši dužnost može podnijeti predsjednik Ustavnog suda.
U donošenju odluke ne učestvuje predsjednik, odnosno sudija o čijem vršenju dužnosti se odlučuje.

Član 9

Inicijativu za utvrđivanje ispunjenja uslova za prestanak funkcije zbog sticanja prava na starosnu penziju, odnosno osude na bezuslovnu kaznu zatvora ili razloga za razrješenje sudije Ustavnog suda podnosi predsjednik Ustavnog suda, a za predsjednika Ustavnog suda najmanje troje sudija Ustavnog suda.
O donošenju pravosnažne osuđujuće presude protiv predsjednika ili sudije Ustavnog suda nadležni sud je dužan da bez odlaganja obavijeti Ustavni sud.

Član 10

Ustavni sud će obavijestiti predlagača o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda kojeg je taj predlagač predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata.

Član 11

Predsjednik Ustavnog suda predstavlja Ustavni sud, saziva i predsjedava sjednicama, usklađuje rad Ustavnog suda i vrši druge dužnosti utvrđene ovim zakonom, Poslovnikom i drugim aktima Ustavnog suda.

Član 12

Ustavni sud određuje sudiju koji zamjenjuje predsjednika Ustavnog suda u slučaju njegovog odsustva ili spriječenosti da obavlja funkciju.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, kao i prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda, do izbora novog, funkciju predsjednika obavlja sudija određen u skladu sa stavom 1 ovog člana, koji ima prava i obaveze predsjednika.

Član 13

Predsjednik i sudije Ustavnog suda imaju službenu odjeću - sudijsku togu.
Izgled i način nošenja sudijske toge utvrđuje se Poslovnikom.

Član 14

Predsjednik i sudije Ustavnog suda imaju legitimaciju.
Oblik i sadržinu legitimacije, kao i način vođenja evidencije o izdatim legitimacijama propisuje Ministarstvo pravde.

2. Generalni sekretar i služba Ustavnog suda

Član 15

Ustavni sud ima generalnog sekretara, koga postavlja Ustavni sud na period od pet godina i može biti ponovo postavljen.
Generalni sekretar se stara o pripremanju i organizovanju sjednica Ustavnog suda; stara se i odgovoran je za sprovođenje akata Ustavnog suda; obavlja stručne i druge poslove koje mu Ustavni sud povjeri; priprema predlog razdjela budžeta za rad Ustavnog suda i stara se o korišćenju budžetskih sredstava; stara se o stručnom usavršavanju, kao i međunarodnoj saradnji Ustavnog suda i vrši druge poslove u skladu sa ovim zakonom i Poslovnikom.
Za svoj rad generalni sekretar je odgovoran Ustavnom sudu.

Član 16

Generalni sekretar može imati zamjenika, koga postavlja Ustavni sud na period od pet godina i može biti ponovo postavljen.
Generalni sekretar i zamjenik generalnog sekretara Ustavnog suda imaju pravo na zaradu u visini zarade koja je određena za generalnog sekretara Skupštine i njegovog zamjenika.

Član 17

Za obavljanje stručnih i drugih poslova Ustavni sud obrazuje Službu Ustavnog suda (u daljem tekstu: Služba), čijim radom rukovodi i za njen rad odgovara generalni sekretar.
Stručne poslove iz nadležnosti Ustavnog suda obavljaju ustavnosudski savjetnici koje postavlja Ustavni sud.
Organizacija, poslovi i način rada Službe uređuju se aktom Ustavnog suda.

Član 18

Na prava, obaveze i odgovornost generalnog sekretara, zamjenika generalnog sekretara i ustavnosudskog savjetnika u Ustavnom sudu, koja nijesu uređena ovim zakonom, shodno se primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima.
Ostali službenici i namještenici u Ustavnom sudu ostvaruju prava i obaveze u skladu sa propisima o državnim službenicima i namještenicima.

III. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM I PRAVNO DEJSTVO NjEGOVIH ODLUKA

1. Zajedničke odredbe

1) Učesnici u postupku

Član 19

Učesnici u postupku pred Ustavnim sudom su:
1) u postupku za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima ili drugih propisa i opštih akata (u daljem tekstu: propis) sa Ustavom i zakonom - sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave, pet poslanika, svako po čijoj se inicijativi vodi postupak i donosilac zakona ili drugog propisa koji je predmet ocjene;
2) u postupku po ustavnoj žalbi - podnosilac ustavne žalbe iz člana 51 ovog zakona, državni organ, odnosno organ državne uprave, organ lokalne samouprave ili pravno lice koje vrši javna ovlašćenja, protiv čijeg je akta izjavljena žalba;
3) u