Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


ZAKLjUČCI

DRŽAVNE REVIZORSKE INSTITUCIJE

(Objavljeni u "Sl. listu Crne Gore", br. 1 od 3. januara 2013)

Skupština Crne Gore podržava nalaze i preporuke Državne revizorske institucije, iskazane u Godišnjem izvještaju o izvršenim revizijama i aktivnostima Državne revizorske institucije za period oktobar 2011 - oktobar 2012. godine, koji ukazuje na nedostatke koje treba otkloniti do podnošenja Završnog računa budžeta Crne Gore za 2012. godinu, u cilju unaprjeđenja sistema javne potrošnje, a odnose se na sljedeće:
1. Usklađenost poslovanja subjekata revizije sa propisima
U postupku revizije utvrđeno je da potrošačke jedinice, u revizijom utvrđenim slučajevima, nedosljedno primjenjuju zakonom definisane obaveze i da se u pojedinim slučajevima i pored ranijih preporuka DRI ponavljaju greške u primjeni zakona i drugih nižih pravnih akata. Posebno su karakteristični slučajevi neprimjene ili nedosljedne primjene odredbi sledećih zakonskih propisa:
- čl. 8. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (2.3.1. Primjena propisa, iz Izvještaja o reviziji Završnog računa Budžeta Crne Gore za 2011. godinu);
- čl. 165. i čl. 163. Zakona o radu (2.3.1. Primjena propisa);
- čl. 14. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (2.6.2.1. Zaključne konstatacije vezane za budžetsku poziciju 4129 - Ostala lična primanja);
- čl. 18a Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (2.6.1. Bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca);
- čl. 11. Zakona o zaradama državnih službenika i namještenika (2.6.1. Bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca);
- čl. 52. Zakona o radu, (2.6.1. Bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca)
- čl. 147 Ustava CG, zabrana povratnog dejstva zakona (2.6.1. Bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca, 2.6.2. Ostala lična primanja i 2.6.12. Tekuća budžetska rezerva);
- čl. 7. stav 3. Zakona o budžetu (2.3.1. Primjena propisa);
- čl. 11. stav 2. Zakona o budžetu (2.6.11. Kapitalni izdaci);
- čl. 31. Zakona o budžetu (2.1. Računovodstveni sistem);
- čl. 35. Zakona o budžetu (2.3.3. Planiranje i programski budžet);
- čl. 13. godišnjeg Zakona o budžetu (5.6. Sudski sporovi);
- čl. 33. Zakona o budžetu (2.6.12. Tekuća budžetska rezerva);
- čl. 9. Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola (2.3.4. Ocjena pouzdanosti sistema unutrašnjih finansijskih kontrola);
- Zakon o javnim nabavkama (3. Javne nabavke, povreda čl: 2, 19, 27, 30, 32, 77, 78 i 84);
- čl. 50. Zakona o državnoj imovini (4. Državna imovina);
- čl. 24. i čl. 27. Zakona o kulturi (2.3.1. Primjena propisa);
- čl. 74. Zakona o vanjskim poslovima (2.6.1. Bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca).
Potrošačke jedinice trebaju da dosljedno primjenjuju zakonske propise u cilju obezbijeđenja usklađenosti njihovog rada sa važećom regulativom i uspješnog upravljanja i unapređenja ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti korišćenja javnih sredstava.
2. Planiranje budžeta
Revizijom je utvrđeno da planiranje budžeta i njegovo izvršenje, pokazuje da budžeti pojedinih potrošačkih jedinica nijesu u potpunosti utemeljeni na analizama stvarnih potreba po strukturi rashoda i utvrđenim namjenama. Planiranje budžeta podrazumijeva pisano obrazloženje koje opisuje programske aktivnosti i objedinjavanje budžetskih zahtjeva, programske ciljeve i programske indikatore. U Zakonu o Budžetu za 2011. godinu potrošačke jedinice formalno imaju programe, ali programi nemaju programske indikatore kao sredstvo za praćenje rezultata u realizaciji programskih ciljeva, što je predmet posebnog projekta koji još uvijek nije završen i implementiran. Revizijom je utvrđeno, da se nedostaci u planiranju rješavaju na način što se u jednom broju slučajeva koriste preusmjerenja koja prevazilaze zakonom utvrđene limite i namjene.
Preporučuje se Ministarstvu finansija da nastavi sa aktivnostima na realizaciji i implementaciji Programskog budžeta u skladu sa Odlukom o načinu i sadržini Programskog budžeta ("Sl. list CG", br. 38/08 od 20.06.2008).
Ministarstvo finansija i druga resorna ministarstvima treba da pojačaju kontrolu u ustanovama nad kojima vrše upravni nadzor, u cilju obezbjeđenja blagovremenog usvajanja godišnjih finansijskih planova. Budžetski zahtjevi ministarstava treba da obuhvate i godišnje finansijske planove ustanova koje su u njihovom sastavu i treba da sadrže opšte prihode, namjenske prihode, prihode od djelatnosti i donacije.
3. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola i unutrašnja revizija
Nenamjenska potrošnja koja je od strane državnih revizora utvrđena kod više potrošačkih jedinica, ukazuje na nedovoljnu efikasnost uspostavljenog sistema unutrašnje kontrole, što se posebno odnosi na službenika za odobravanje čiji potpis na najvažnijem instrumentu kontrole plaćanja izdataka - Zahtjevu za plaćanje, treba da obezbijedi plaćanje u skladu sa odobrenim budžetom, tj. Kontrolu namjenskog korišćenja sredstava.
Državni organi, koji su shodno Zakonu o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru dužni da uvedu sistem unutrašnjih kontrola, treba da obezbijede dosljednu primjenu ovog Zakona.
Preporučuje se Vladi da u skladu sa Zakonom o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru i Uredbom o uspostavljanju unutrašnje revizije u javnom sektoru ubrza proces uspostavljanja unutrašnje revizije u javnom sektoru na način što će omogućiti popunjavanje nedostajajućeg broja sistematizovanih radnih mjesta za unutrašnje revizore.
4. Budžetsko računovodstvo
Članom 21. Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji, predviđeno je da Institucija može dati preporuku o izmjeni ili dopuni postojećih propisa u slučaju da je revizijom došla do saznanja da postojeći propisi proizvode ili mogu proizvesti negativne posljedice ili ne dovode do planiranih rezultata. Polazeći od činjenice da u budžetskom računovodstvu postoje određene nedorečenosti DRI preporučuje:
Prilikom pripreme i izvršenja budžeta moraju se poštovati principi efikasnosti i ekonomičnosti, potpunosti, tačnosti i jedinstvene budžetske klasifikacije i iz tog razloga je neophodno dodatno propisati uslove i način vođenja poslovnih knjiga, evidenciju imovine i obaveza, sastavljanje, prikazivanje, dostavljanje i objavljivanje finansijskih izveštaja.
Budžetski korisnici koji svoje finansijsko poslovanje obavljaju preko sopstvenih računa, trebali bi da u potpunosti prilagode svoje računovodstvene evidencije i omoguće da se podaci iz glavnih knjiga sintetizuju i prikažu kroz izvještaj shodno Pravilniku o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave. Na ovaj način bi se obezbijedila kontrola svih poslovnih transakcija i konzistentnost računovodstvenih evidencija ovih subjekata sa budžetskim evidencijama i minimizirao rizik od pogrešnog postupanja na prihvatljiv nivo.
Zbog složenosti budžetskog sistema i specifičnosti poslova koje obavljaju budžetski korisnici, finansijsko poslovanje korisnika i računovodstvo koje se koristi u evidentiranju poslovnih promjena treba prilagoditi potrebama budžeta, te iz tog razloga preporučuje se Vladi da donese posebnu Uredbu o budžetskom računovodstvu kojom bi se unaprijedile procedure u postojećem budžetskom poslovanju.
Način evidentiranja otplate obaveza iz ranijeg perioda i podaci iskazani u Izvještaju o neizmirenim obavezama ne pružaju dovoljno pouzdanu evidencionu osnovu tako da, s obzirom da je računovodstveni sistem budžeta koncipiran na modifikovanoj gotovinskoj osnovi, treba konačno uspostaviti sistem kvalitetnije evidencije obaveza za sve korisnike budžeta.
Preporučuje se Ministarstvu finansija da izmjeni Uputstvo o radu Državnog trezora u tačkama 120, 121, 122 i 123 i član 2. stav 3. Pravilnika o načinu pripreme, sastavljanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave, na način da primjenu ovih odredbi ograniči samo na devizne račune.
4.1. Ostvarivanje i evidencija prihoda
Revizijom je utvrđeno da u Državnom trezoru ne postoje adekvatne mjere nadzora nad naplatom pojedinih budžetskih prihoda, kao i da informacioni sistem Poreske uprave ne funkcioniše na način koji bi trebao da opslužuje potrebe Poreske uprave, uz istovremeno i dalje prisutne probleme obezbijeđivanja adekvatne kadrovske strukture.
Preporučuje se Vladi da obezbijedi dodatna sredstva za unapređenje