Na osnovu člana 77 stav 3 Zakona o upravljanju otpadom ("Službeni list CG", broj 64/11), Vlada Crne Gore, na sjednici od 16. maja 2013. godine, donijela je

UREDBU

O NAČINU I USLOVIMA SKLADIŠTENjA OTPADA

(Objavljena u "Sl. listu Crne Gore", br. 33 od 11. jula 2013)

Predmet

Član 1

Otpad se skladišti u privremenim i podzemnim skladištima pod uslovima i na način utvrđen ovom uredbom.

Primjena

Član 2

Ova uredba primjenjuje se na skladištenje komunalnog otpada samo u postrojenju za sakupljanje, preradu i odstranjivanje.

Privremeno skladište otpada

Član 3

Otpad se može skladištiti na privremena skladišta kod proizvođača otpada, sakupljača otpada i prevoznika otpada.
Otpad se može privremeno skladištiti u pokrivenom prostoru zgrade ili na otvorenom prostoru sa čvrstom podlogom i sa riješenim ispustom otpadnih voda.
Sa nepokrivenih površina privremenog skladišta otpadne atmosferske vode prikupljaju se i ispuštaju u javnu kanalizaciju ili recipijent u skladu sa zakonom.
Na ulazu privremenog skladišta na vidnom mjestu treba da bude postavljena tabla koja sadrži naziv privremenog skladišta.
Privremeno skladište radi sprječavanja pristupa neovlašćenim licima treba da bude ograđeno.

Podzemno skladište otpada

Član 4

Otpad se može skladištiti u podzemnom skladištu po postupku D12 samo na lokaciji za koju je na osnovu procjene rizika utvrđen prihvatljiv stepen odvojenosti podzemnog skladišta otpada od biosfere.
Procjenom rizika iz stava 1 ovog člana utvrđuju se:
1) opasna svojstva odloženog otpada;
2) štetni uticaji na biosferu i podzemne vode;
3) način mogućeg uticaja na biosferu; i
4) procjena uticaja otpada na biosferu.
Procjena rizika izrađuje se za period skladištenja i za period nakon zatvaranja podzemnog skladišta otpada.
Procjena rizika iz stava 3 ovog člana obuhvata sljedeće aktivnosti:
1) geološku procjenu na osnovu geoloških istraživanja i analize kamenitih slojeva, tla i topografije, uključujući mjesto, učestalost i strukturu pukotina okolnih geoloških slojeva i potencijalni uticaj seizmičke aktivnosti na strukturu pukotina;
2) geomehaničku procjenu kojom se utvrđuje:
- da za vrijeme i nakon stvaranja šupljina neće doći do značajnijih deformacija u samoj šupljini ni na površini tla koje bi mogle da naruše funkciju podzemnog skladišta odnosno da utiču na biosferu,
- da je nosivost šupljine dovoljna da ne dođe do urušavanja za vrijeme skladištenja,
- da upotrebljeni građevinski materijal ima potrebnu stabilnost u odnosu na geomehanička svojstva kamenitih slojeva,
3) hidrogeološku procjenu koja uključuje istraživanje hidrauličkih svojstava radi procjene tokova podzemnih voda u okolnim slojevima na osnovu podataka o hidrauličkoj provodljivosti kamenitih slojeva, pukotina i hidrauličkih gradijenata;
4) geohemijsku procjenu koja uključuje istraživanje sastava kamenitih slojeva i podzemnih voda radi procijene sastava podzemnih voda i mogućih promjena tokom vremena, vrsta i količina minerala kojima su ispunjene pukotine kao i kvantitativni mineraloški opis kamenitih slojeva;
5) procjenu uticaja na biosferu koja uključuje istraživanja biosfere na koju bi moglo uticati podzemno skladištenje i analizu postojećeg stanja radi određivanja prirodnog nivoa zagađenosti biosfere;
6) procjenu tokom perioda skladištenja otpada radi utvrđivanja:
- stabilnosti šupljina,
- neprihvatljivih rizika u pogledu uticaja otpada na biosferu,
- neprihvatljivih rizika koji bi uticali na podzemno skladište;
7) procjenu rizika za duži period nakon zatvaranja