Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 38 stav 1 tačka 4) Zakona o državnoj revizorskoj instituciji ("Službeni list RCG", broj 28/04) Senat Državne revizorske institucije, na sjednici održanoj 10. januara 2005. godine donosi

UPUTSTVO

O METODOLOGIJI RADA DRŽAVNE REVIZORSKE INSTITUCIJE

(Objavljeno u "Sl. listu RCG", br. 2 od 18. januara 2005)

IOSNOVNE ODREDBE

Predmet uputstva

Član 1

Ovim uputstvom utvrđuju se pravila i postupci rada Državne revizorske institucije (u daljem tekstu: Institucija) prilikom vršenja revizije kod subjekata revizije određenih u skladu sa članom 4 Zakona o državnoj revizorskoj instituciji.
Institucija vrši ispitivanje pravilnosti (zakonitosti), efektivnosti i efikasnosti poslovanja subjekta revizije u javnom sektoru na osnovu Zakona o državnoj revizorskoj instituciji, Zakona o opštem upravnom postupku ("Službeni list RCG", br. 60/03), međunarodnih revizorskih standarda (INTOSAIi drugi standardi) i ovog uputstva.

Cilj revizije

Član 2

Osnovni cilj revizije je dobijanje izvještaja i značajnih činjenica o pravilnosti (zakonitosti), efektivnosti i efikasnosti poslovanja subjekta revizije radi unaprjeđivanja njegove djelatnosti.

Zadatak revizije

Član 3

Zadatak revizije je da ispita pravilnost (zakonitost), efektivnost i efikasnost u poslovanju subjekta revizije.
Zadatak revizije ostvaruje se, prvenstveno, kroz reviziju pravilnosti (zakonitosti) završnog računa budžeta Republike (finansijska revizija) i kroz reviziju pravilnosti (zakonitosti), efektivnosti i efikasnosti upravljanja budžetom, imovinom i ekonomskim poslovima (revizija performansi).
Ispitivanjem pravilnosti (zakonitosti) utvrđuje se da li se poštuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na javne rashode i javne prihode i preuzete finansijske obaveze, kao i primjenu propisa koji se odnose na upravljanje imovinom i ekonomskim poslovima. Ovaj kriterijum obuhvata i provjeru pravilnog obračunavanja, knjiženja i dokumentovanja prihoda i rashoda i usaglašenost sa važećim propisima, principima i međunarodnim standardima revizije javnih rashoda koji se odnose na upravljanje budžetom, imovinom i ekonomskim poslovima.
Ispitivanjem efektivnosti provjerava se u kojoj mjeri su ostvareni rezultati neke aktivnosti u odnosu na željene rezultate, odnosno planirane ciljeve i zadatke. Ovaj kriterijum obuhvata i kontrolu svrsishodnosti i uspješnosti obavljanja državnih aktivnosti (kontrola uspjeha), kao i ispitivanje da li su uložena minimalna sredstva za postizanje postavljenih zadataka (načelo ekonomičnosti).
Ispitivanjem efikasnosti provjerava se da li su ostvareni maksimalni rezultati u obavljanju državnih poslova i ostvareni postavljeni ciljevi i zadaci uz minimalno korišćenje budžetskih sredstava.

Povjerljivost revizije

Član 4

Državni revizor ne smije iznijeti u javnost podatke i saznanja do kojih je došao u postupku vršenja revizije.

Obavještavanje državnog tužioca

Član 5

Institucija može saopštiti rezultat revizije organima nadležnim za krivično gonjenje, kada smatra da je to neophodno.
Institucija je obavezna da pruži informaciju i omogući uvid u dokumente na zahtjev državnog tužioca, a odluku o tome donosi Senat Državne revizorske institucije (u daljem tekstu: Senat).

IIPLANIRANjE RADA

Sadržaj godišnjeg plana revizije

Član 6

Postupak i način donošenja godišnjeg plana revizije propisani su Poslovnikom Institucije.
Opis svake pojedinačne revizije predviđene godišnjim planom revizije sadrži:
1. subjekat revizije;
2. predmet revizije;
3. pretpostavljeno trajanje revizije.
Najkasnije po pripremi koncepta revizije, Senat donosi detaljni plan revizije kojim se precizira:
- vrsta revizije;
- ime državnog revizora;
- ostale pojedinosti (službena putovanja, angažovanje eksternog stručnjaka i dr.).

Vrste revizije

Član 7

Institucija vrši sljedeće vrste revizije: opštu reviziju, selektivnu reviziju, reviziju presjeka, preliminarnu reviziju i naknadnu reviziju.
Opšta revizija je sveobuhvatan uvid u finansijski menadžment subjekta revizije.
Selektivnom revizijom ispituje se određeni vremenski period ili u pogledu obuhvatnosti ograničen predmet revizije.
Revizija presjeka ispituje reprezentativni izbor odgovarajućih subjekata kontrole, sa ciljem da se dođe do revizorskih nalaza u određenoj oblasti državne uprave.
Preliminarna revizija (revizorski pregled) je revizija koju Institucija koristi radi dobijanja uvida u određene oblasti, procedure ili događaje. Ova revizija nije usmjerena na donošenje konačnih zaključaka o određenim upravnim aktivnostima i transakcijama, a koristi se za pripremu budućih revizija.
Kontrolna revizija služi da bi se utvrdilo u kojoj mjeri su subjekti revizije ispoštovali prethodne revizorske nalaze.

IIIPRIPREMA I IZVRŠENjE REVIZIJE

Rukovođenje revizijom

Član 8

Na osnovu godišnjeg plana revizije, kolegijum utvrđuje koncept revizije i rukovodi radom revizije.

Koncept revizije

Član 9

Načelnik odjeljenja u čijoj nadležnosti je određena revizija priprema koncept revizije kojim će biti utvrđeni ciljevi i glavna pitanja revizije. Odluku o konceptu revizije donosi kolegijum.
Koncept revizije određenog subjekta revizije sadrži:
- dinamiku obavljanja revizije;
- informacije koje su već dostupne o predmetu revizije (npr. prethodne nalaze revizije, kao i informacije koje treba da budu dobijene na osnovu postojećih dosijea, sistema dokumentacije i drugih izvora podataka, u cilju dobijanja što potpunije slike o organizaciji i načinu rada kontrolisanog subjekta);
- prirodu i obim revizije;
- vrstu revizije;
- metode revizije (npr. analiza dosijea, razgovori, analiza evidencija i radnih papira);
- ime državnog revizora i raspored radnih zadataka, ako je na reviziju upućen tim revizora;
- potrebu angažovanja eksternog stručnjaka;
- druge subjekte u kojima će biti prikupljani dokazi za reviziju.
Informacije neophodne za pripremu koncepta revizije moraju biti prikupljene blagovremeno. Kada je to primjereno sredstvima revizije (npr. upitnici, liste za provjeru, analiza podataka dobijena uz pomoć informatičke tehnologije), informacije treba da budu pripremljene unaprijed, kako bi se obezbijedilo efikasno sprovođenje revizije.

Angažovanje eksternog stručnjaka

Član 10

Institucija može angažovati eksternog stručnjaka kad njeni ljudski resursi nijesu dovoljni u pogledu specijalističkih sposobnosti i broja osoblja, radi prikupljanja dokaza ili vrjednovanja kompleksne, stručne ili tehničke materije na efikasan način.
Kolegijum priprema opis zadataka koji će biti povjereni eksternom stručnjaku.

Obavještenje o reviziji

Član 11

Kolegijum blagovremeno (najkasnije 14 dana prije početka terenskog rada) dostavlja pisano obavještenje o predstojećoj reviziji subjektu revizije. Obavještenje može biti dostavljeno i ostalim subjektima koji mogu biti uključeni u prikupljanje revizorskih dokaza (terenski rad) i svim relevantnim višim ili nadzornim organima. U izuzetnim slučajevima, ukoliko bi to ugrozilo svrhu revizije, obavještenje ne mora biti dostavljeno.
Obavještenje o predstojećoj reviziji sadrži, posebno:
- opis predmeta revizije, obim i vrstu revizije;
- očekivani početak i planirano trajanje terenskog rada;
- ime državnih revizora koji su ovlašćeni da izvrše reviziju, kao i ime lica koje je odgovorno za reviziju;
- zahtjev za saradnjom sa ovlašćenim revizorima i obezbjeđivanje prostorija, opreme i uslova neophodnih za rad revizora;
- dokumentaciju koja treba da bude spremna za reviziju, a kada je potrebno, zahtjev da se dokumenti sortiraju na određeni način;
- druge subjekte koji su obaviješteni o reviziji.

Početak terenskog rada

Član 12

Kada se započinje terenski rad, uvodni razgovor obavljaju načelnik odjeljenja i državni revizor sa starješinom subjekta revizije, njegovim zamjenikom ili drugim ovlašćenim licem. U ovom razgovoru treba objasniti predmet, cilj, obim i vrstu revizije i dati informacije o obliku saradnje koju treba da pruži subjekat revizije, u cilju obezbjeđivanja nesmetanog toka revizije.
Član kolegijuma učestvuje u uvodnom razgovoru kada se radi o složenim revizijama ili ako ocijeni da je njegovo prisustvo cjelishodno iz drugog razloga.

Obavljanje terenskog rada

Član 13

Kolegijum ovlašćuje državnog revizora da izvrši reviziju.
U toku terenskog rada, na osnovu koncepta revizije, državni revizor prikuplja sve činjenice koje su od značaja za ocjenjivanje predmeta revizije i odgovoran je za njih. O postupku i toku terenskog rada u pojedinostima odlučuje državni revizor na licu mjesta.
Državni revizor uzima u obzir sve dokaze koji su, iako izvan okvira predmeta revizije i koncepta revizije, relevantni za izvršenje zadataka Institucije. Državni revizor stalno i blagovremeno obavještava načelnika odjeljenja o svim značajnim nalazima i o svim saznanjima koja mogu izazvati potrebu da se odstupi od koncepta revizije. O glavnim izmjenama