Na osnovu člana 82 stav 1 tač. 2 i 17 i člana 91 stav 2 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 24. saziva, na šestoj sjednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2011. godini, dana 17. novembra 2011. godine, donijela je

Zakon

o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju priobalnim područjem Sredozemlja

(Objavljeno u "Sl. listu cg - međunarodni ugovori", br. 16 od 15 decembra 2011)

Član 1

Potvrđuje se Protokol o integralnom upravljanju priobalnim područjem Sredozemlja, sastavljen u Madridu, 21. januara 2008. godine, u originalu na arapskom, engleskom, francuskom i španskom jeziku.

Član 2

Tekst Protokola iz člana 1 ovog zakona, u originalu na engleskom i u prevodu na crnogorski jezik glasi:
PROTOKOL O INTEGRALNOM UPRAVLjANjU PRIOBALNIM PODRUČJEM SREDOZEMLjA
Strane ugovornice ovog protokola,
kao Strane Konvencije o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja usvojene u Barseloni 16. februara 1976. godine i izmijenjene 10. juna 1995. godine,
u želji da primijene obaveze iznijete u članu 4, stav 3(e) i stav 5, pomenute Konvencije,
uzimajući u obzir činjenicu da je priobalno područje Sredozemlja zajedničko prirodno i kulturno nasljeđe naroda Sredozemlja i da bi ga trebalo očuvati i razumno koristiti zarad dobrobiti sadašnjih i budućih generacija,
zabrinute zbog povećanja antropogonog pritiska na priobalna područja Sredozemlja koji prijeti njihovoj krhkoj ravnoteži i u želji da zaustave i preusmjere proces narušavanja obale i značajno smanje gubitak biodiverziteta priobalnih ekosistema,
zabrinute zbog rizika koji prijete priobalnim područjima usled klimatskih promjena koje će, između ostalog, za posljedicu imati porast nivoa mora i svjesne potrebe da usvoje održive mjere u cilju smanjenja negativnog uticaja prirodnih pojava,
uvjerene da planiranje i upravljanje priobalnim područjima kao nezamjenljivim ekološkim, ekonomskim i društvenim resursima u cilju njihovog očuvanja i održivog razvoja zahtijeva integrisan pristup kako sredozemnom basenu kao cjelini, tako i njegovim priobalnim državama, uzimajući u obzir njihovu raznovrsnost, a naročito posebne potrebe ostrva koje se odnose na njihove geomorfološke karakteristike,
uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu mora sačinjenu 10. decembra 1982. godine u Montego Bej, Konvenciju o vlažnim staništima od međunarodnog značaja, posebno značajnih kao staništa vodenih ptica sačinjenu 2. februara 1971. godine u Ramsar-u, i Konvenciju o biološkoj raznovrsnosti sačinjenu 5. juna 1992. godine u Rio de Žaneiru, čije su strane mnoge sredozemne priobalne države i Evropska zajednica ,
posebno zainteresovane da djeluju putem saradnje u cilju izrade odgovarajućih i integralnih planova za upravljanje priobalnim područjem u skladu sa članom 4 stav 1 tačka (e) Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama sačinjene 9. maja 1992. godine u Njujorku,
koristeći postojeće iskustvo o integralnom upravljanju priobalnim područjem i radom različitih organizacija, uključujući i evropske institucije,
oslanjajući se na preporuke i rad Mediteranske komisije za održivi razvoj i na preporuke sastanaka Strana ugovornica, održanih u Tunisu 1997. godine, Monaku 2001. godine, Kataniji 2003. godine i Portorožu 2005. godine, i na Mediteransku strategiju za održivi razvoj usvojenu u Portorožu 2005. godine,
riješene da na nivou Sredozemlja ojačaju napore priobalnih država kako bi osigurale integralno upravljanje priobalnim područjem,
riješene da stimulišu nacionalne, regionalne i lokalne inicijative kroz koordinirano promotivno djelovanje, saradnju i partnerstvo sa različitim zainteresovanim subjektima po pitanju promovisanja efikasnog upravljanja za svrhu integralnog upravljanja priobalnim područjem,
u želji da se primjenom Konvencije i njenih Protokola obezbijedi usklađenost u odnosu na integralno upravljanje priobalnim područjem,
dogovorile su se kako slijedi:

PRVI DIO

OPŠTE ODREDBE

OPŠTE OBAVEZE

Član 1

U skladu sa Konvencijom o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja i njenim Protokolima, Strane će utvrditi zajednički okvir za integralno upravljanje priobalnim područjem Sredozemlja i preduzeće neophodne mjere kako bi ojačale regionalnu saradnju u tu svrhu.

DEFINICIJE

Član 2

Za svrhe ovog Protokola:
(a) Strane znači Strane ugovornice ovog Protokola.
(b) "Konvencija" znači Konvencija o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja, sačinjena 16. februara 1976. godine u Barseloni, i izmijenjena 10. juna 1995. godine;
(c) Organizacija znači organizaciju navedenu u članu 17 Konvencije;
(d) "Centar" znači Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija;
(e) "priobalno područje" znači geomorfološku oblast sa obije strane obalne crte u kojoj se međusobno djelovanje između morskih i kopnenih djelova odvija kroz složene ekološke sisteme koje čine biotske i abiotske komponente, životni prostor za ljudske zajednice i njihove društveno-ekonomske aktivnosti;
(f) "integralno upravljanje priobalnim područjem" znači dinamičan proces održivog upravljanja i korišćenja priobalnih područja, uzimajući istovremeno u obzir osjetljivost priobalnih ekosistema i pejzaža, raznovrsnost aktivnosti i upotreba, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku orijentaciju pojedinih aktivnosti i korišćenja i njihov uticaj na morske i kopnene oblasti.

GEOGRAFSKA PODRUČJE PRIMJENE PROTOKOLA

Član 3

1. Područje primjene Protokola je područje Sredozemnog mora kako je definisano članom 1 Konvencije. Područje je takođe definisano:
(a) granicom priobalnog područja prema moru koju čini spoljna granica teritorijalnih voda Strana;
(b) granicom priobalnog područja prema kopnu koju čini granica nadležnih priobalnih jedinica, kako su to definisale Strane.
2. Ako neka Strana odluči da će unutar granica svog suvereniteta odrediti granice različite od onih koje su predviđene stavom 1 ovog člana, dužna je da, u trenutku polaganja isprave o potvrđivanju, prihvatanju, odobravanju ili pristupanju ovom Protokolu, ili u bilo kojem kasnijem trenutku, dostavi izjavu Depozitaru u slučaju kad je:
(a) granica prema moru bliža obali od spoljne granice teritorijalnih voda;
(b) granica prema kopnu drugačija, bila veća ili manja, od teritorijalnih granica priobalnih jedinica predviđenih gornjim stavom 1 kako bi se primijenio, između ostalog, ekosistemski pristup, kao i ekonomski i društveni kriterijumi i kako bi se uvažile specifične potrebe ostrva koje se odnose na njihove geomorfološke karakteristike, i kako bi se uzeli u obzir negativni uticaji klimatskih promjena.
3. Svaka Strana će usvojiti ili promovisati na sopstvenom institucionalnom nivou odgovarajuće radnje u svrhu informisanja javnosti i svakog drugog relevantnog subjekta na području primjene ovog Protokola.

ZAŠTITA PRAVA

Član 4

1. Nijedna odredba ovog Protokola, niti bilo koji dokument usvojen na osnovu ovog Protokola neće uticati na prava, sadašnje i buduće zahtjeve ili pravna pitanja bilo koje Strane u odnosu na pravo mora, a posebno na prirodu i veličinu morskih oblasti, granice morskih područja među državama čije su obale suprotne ili se međusobno graniče, pravo ili načine prolaza kroz moreuze koji se koriste u međunarodnoj plovidbi i pravo nesmetanog prolaska teritorijalnim morem, kao ni na prirodu i obim nadležnosti priobalne države, države zastave i države luke.
2. Nijedna radnja ili aktivnost preduzeta na osnovu ovog Protokola neće činiti osnovu za zahtjev, prigovor na ili osporavanje bilo kojeg zahtjeva za nacionalnim suverenitetom ili nadležnošću.
3. Odredbe ovog Protokola neće uticati na oštrije odredbe u pogledu zaštite i upravljanja priobalnim područjem sadržane u drugim postojećim ili budućim nacionalnim ili međunarodnim instrumentima ili programima.
4. Nijedna odredba ovog protokola neće uticati na aktivnosti i sredstva nacionalne odbrane; međutim, svaka Strana se slaže da treba osigurati, u onolikoj mjeri koliko je to razumno i izvodljivo, da se ovakve aktivnosti i sredstva sprovode ili utvrde na način koji je u skladu sa ovim protokolom.

CILjEVI INTEGRALNOG UPRAVLjANjA

Član 5

Ciljevi integralnog upravljanja priobalnim područjem su:
(a) omogućavanje, kroz racionalno planiranje aktivnosti, održivog razvoja priobalnih područja starajući se da su životna sredina i pejzaži uzeti u obzir u skladu sa ekonomskim, društvenim i kulturnim razvojem;
(b) očuvanje priobalnih područja za dobrobit sadašnjih i budućih generacija;
(c) obezbjeđivanje održive upotrebe prirodnih resursa, naročito u pogledu korišćenja