Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 77 stav 5 i člana 79 stav 2 Zakona o zaštiti i spašavanju ("Službeni list CG", broj 13/07), Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave donosi

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA IZGRADNjU SKLONIŠTA I NAČINU ODRŽAVANjA I KORIŠĆENjA SKLONIŠTA

(Objavljen u "Sl. listu CG", br. 44 od 22. jula 2008)

IOPŠTE ODREDBE

Član 1

Ovim pravilnikom se uređuju tehnički normativi za izgradnju skloništa i način korišćenja i održavanja skloništa.

Član 2

Sklonište, u smislu ovog pravilnika, je dvonamjenski objekat ili poseban objekat koji se koristi za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od vazdušnog natpritiska, upotrebe radioaktivnih, hemijskih i bioloških sredstava, odnosno nastanka opasnosti od tih sredstava, kao i za smještaj građana u slučaju prirodnih i drugih nesreća.

Član 3

Kao dvonamjenski objekat, odnosno dvonamjenska prostorija, u smislu ovog pravilnika, smatra se građevinski objekat, odnosno dio građevinskog objekta koji se u miru može koristiti za određene privredne ili druge namjene, a u slučaju rizika, odnosno vanrednog stanja za sklanjanje ljudi i zaštitu materijalnih dobara.
Organizovanje prostora i opreme skloništa za druge namjene moraju biti prilagođeni brzom uklanjanju (montažno-demontažni elementi prilagođeni jednostavnoj upotrebi), tako da se u slučaju rizika, odnosno vanrednog stanja sklonište može odmah, a najkasnije za 24 sata, dovesti u funkciju zaštite ljudi i materijalnih dobara.

Član 4

Kao skloništa mogu se koristiti pogodni podzemni javni i komunalni objekti koji su prilagođeni za tu namjenu.
Podzemnim komunalnim objektima, u smislu ovog pravilnika, smatraju se: podzemni prolazi, javni podzemni parking prostori i garaže, tuneli, podzemni dijelovi željezničkih stanica i stanica javnog gradskog saobraćaja i drugi pogodni komunalni objekti.

IITEHNIČKI NORMATIVI ZA IZGRADNjU SKLONIŠTA

1.Funkcionalni elementi skloništa

1.1. Opšti uslovi

Član 5

Stepen zaštite skloništa utvrđuje se na osnovu:
1) zaštitnih osobina;
2) veličine (kapaciteta - broja lica koja mogu da borave u skloništu);
3) vremena mogućeg neprekidnog boravka.

Član 6

Zaštitne osobine skloništa određuju se prema otpornosti na dejstva koja skloništa izdrže, tako da zaštitna funkcija nije narušena:
1) u odnosu na mehaničko dejstvo
a) veličinom natpritiska vazdušnog udarnog talasa eksplozije (u daljem tekstu: natpritisak);
b) težinom urušenog materijala;
2) u odnosu na radioaktivno dejstvo - jačinom i intenzitetom radioaktivnog zračenja;
3) u odnosu na toplotno dejstvo - intenzitetom i količinom toplote;
4) u odnosu na hemijsko i biološko dejstvo - koncentracijom otrovnih materija u spoljašnjoj atsmosferi.
Zaštitne osobine skloništa izražavaju se veličinom natpritiska pri čemu se u obzir uzimaju i zaštitne osobine u pogledu dejstava iz stava 1 ovog člana (u daljem tekstu: obim zaštite).

Član 7

Veličina skloništa se određuje prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu, u poluprečniku gravitacije toga skloništa, ili prema gustini naseljenosti urbane jedinice kao cjeline (najmanje za 50% neto gustine naseljenosti).

Član 8

Sklonište treba da ispunjava sljedeće uslove:
1) lokacija skloništa mora da bude takva da se u sklonište može doći u najkraćem vremenu, pri čemu treba uzeti u obzir da udaljenost ulaza u skloništa od najudaljenijeg mjesta iz koga se ide u sklonište iznosi najviše 250 m (poluprečnik gravitacije); vertikalna udaljenost se računa trostruko;
2) sklonište mora da bude udaljeno najmanje 25 m od lako zapaljivih i eksplozivno opasnih mjesta;
3) da se može bezbjedno napustiti sklonište ako se objekat poruši ili uruši dio objekta u kojem se nalazi sklonište.

Član 9

Domet ruševina, odnosno odstojanje do koga se glavne količine ruševina rasprostiru prilikom razaranja zgrada, mjereno upravno na strane osnove zgrade, iznosi:
1) kod zidanih zgrada:d= H/3
2) kod skeletnih zgrada:d= H/4, gdje je:
d- domet ruševina um,
H- visina zgrade um, mjereno od površine tla do donje ivice krova.

Član 10

Kroz sklonište ne smiju prolaziti instalacije za vodovod, kanalizaciju, grijanje i gas, kao ni električne instalacije visokog napona koje ne pripadaju skloništu.
U skloništima koja se koriste za druge namjene, instalacije za vodu, kanalizaciju i grijanje moraju biti izvedene u posebnom prostoru koji je izvan skloništa. Taj prostor omogućava odvajanje napajanja kada treba sklonište upotrijebiti za osnovnu funkciju, a mora imati uređaje, sigurnosne i protivudarne ventile za sve vrste instalacija.
U skloništima se ne smiju nalaziti kontrolni, razvodni i drugi šahtovi, dimnjaci, dimovodi, kanali za ventilaciju i razne odvodne cijevi (za smeće, kišnicu i dr.) koji ne pripadaju skloništu.

1.2. Ulaz

Član 11

Ulaz u sklonište se mora konstruisati tako da sredstva za zatvaranje ulaznog otvora budu zaštićena od neposrednog mehaničkog, toplotnog i radioaktivnog dejstva.

Član 12

Ulazni otvor u dvonamjenski objekat, koji se koristi samo u miru a neposredno je izložen mehaničkom, toplotnom, radioaktivnom i hemijskom dejstvu, zatvara se hermetički sredstvom za zatvaranje otvora otpornim na proboj.
Kada prestane mirnodopsko korišćenje otvora iz stava 1 ovog člana, otvor se mora zatvoriti i isključiti iz upotrebe.

Član 13

Broj i minimalne dimenzije ulaznih otvora u sklonište su sljedeći:
1) za skloništa do 100 lica jedan svijetli otvor 100/200 cm;
2) za skloništa preko 100 do 200 lica po jedan svijetli otvor 120/200 cm ili po jedan svijetli otvor 100/200 cm na svakih 100 lica;
3) za skloništa preko 200 lica jedan svijetli otvor 120/200 cm na svakih 200 lica.

Član 14

Ispred ulaznog otvora može se po potrebi proširiti ulazni hodnik. Dimenzije tog proširenja određuju se prema vrsti i konstrukciji sredstava za zatvaranje ulaznog otvora, tako da se svijetli ulazni otvor i svijetli otvor ulaznog hodnika ne smanjuju kada su vrata otvorena.

Član 15

Ulazni hodnik skloništa, kao samostalnog objekta, može biti horizontalan ili u nagibu, sa rampom, odnosno stepenicama.
Ulazni hodnik skloništa, kao samostalnog objekta, mora da ima najmanje dva horizontalna zaloma pod uglom a = 90° ± 15°. Odnos dužina osovina pravolinijskog dijela hodnika, prema svijetloj širini hodnika, mora da bude što veći.

Član 16

Svijetla širina ulaznog hodnika u sklonište iznosi najmanje:
1) za prolaz do 100 lica - 120 cm;
2) za prolaz od 100 do 200 lica - 140 cm;
3) za prolaz od 200 do 300 lica - 180 cm.
Najmanja svijetla visina ulaznog hodnika u sklonište iznosi 220 cm.

Član 17

Ako se predviđa da se u sklonište ulazi iz podrumske prostorije, ulazni hodnik mora da bude paralelan sa ulaznim otvorom, uz proširenje u skladu sa članom 14 ovog pravilnika.
Ulazni hodnik u podrumske prostorije mora da preklapa ulazni otvor sa jedne, odnosno sa obje strane za veličinu:
L= 1,5x [,gdje je[- širina hodnika određena u članu 16 ovog pravilnika.

1.3. Pomoćni izlaz

Član 18

Pomoćni izlaz iz skloništa mora se konstruisati tako da sredstvo za zatvaranje izlaznog otvora bude zaštićeno od neposrednog mehaničkog, toplotnog i radioaktivnog dejstva.

Član 19

Ispred elemenata za zatvaranje izlaznog otvora se, po potrebi, obrazuje proširenje izlaznog hodnika. Dimenzije tog proširenja se određuju prema vrsti i konstrukciji sredstva za zatvaranje otvora i elemenata sistema za provjetravanje, tako da se svijetli otvor izlaza i izlaznog hodnika ne smanjuje kad su vrata otvorena.

Član 20

Hodnik pomoćnog izlaza, okno pomoćnog izlaza i usisni otvor moraju da vode van dometa rušenja.
Hodnik pomoćnog izlaza može se koristiti za dovod vazduha i mora da ima jedan horizontalni ili vertikalni zalom pod uglom a = 90° ± 15°.
Pomoćni izlaz iz skloništa može se, po potrebi, izvesti kao ulaz, u skladu sa čl. 11 do 17 ovog pravilnika.
Vertikalno okno mora da ima penjalice, metalne ljestve ili stepenice.

Član 21

Najmanje mjere hodnika pomoćnog izlaza iz skloništa iznose:
1) za pravougli presjek -80cm x 140 cm;
2) za kružni presjek -Fi 100cm.
Najmanje mjere okna pomoćnog izlaza iz skloništa iznose:
1) za kvadratni presjek -60x60cm;
2) za kružni presjek -0 80cm.

Član 22

Otvor okna mora da bude van dometa rušenja određenog u članu 9 ovog pravilnika i obezbijeđen tako da ne mogu da prodru površinske vode, da ne može da se zapuši stranim tijelima i da ne mogu da ulaze životinje.
Otvor se zatvara horizontalnim ili vertikalnim poklopcem odnosno vertikalnom rešetkom.

1.4. Prostorije skloništa

Član 23

Skloništa, zavisno od veličine, moraju da imaju sljedeće prostorije:
Red br. NAZIV PROSTORIJE U SKLONIŠTU do 50 lica do 300 lica preko 300 lica
1 2 3 4 5
1. PROSTORIJE ZA KRETANJE 0 0 0
Ustava ulaza
Ustava pomoćnog izlaza 0 0
Prostorija za dekontaminaciju (0)+ (0)+
2. PROSTORIJA ZA BORAVAK 0 0 0
3. SANITARNE PROSTORIJE
Nužnik 0 0 0
Pretprostor 0 0
Prostorija za otpatke