Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 28 stav 3 Zakona o šumama ("Službeni list CG", broj 74/10), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva održivog razvoja i turizma, donijelo je

PRAVILNIK

O NAčINU VREDNOVANjA FUNKCIJA I NAMJENI ŠUMA

(Objavljen u "Sl. listu Crne Gore", br. 9 od 12. februara 2013)

Član 1

Vrednovanje funkcija i namjena šuma određuje se na način utvrđen ovim pravilnikom.

Član 2

Vrednovanje funkcija šuma vrši se radi određivanja namjene šuma.
Funkcije šuma su proizvodne,ekološke i socijalne.
Prema namjeni šume se dijele na: privredne, zaštitne i šume posebne namjene.

Član 3

Privredne šume su šume sa naglašenom proizvodnom funkcijom.
Vrednovanje proizvodne funkcije šuma vrši se na osnovu proizvodnog potencijala šuma i mogućnosti eksploatacije šuma za proizvodnju drvnih šumskih proizvoda.
Proizvodni potencijal šuma određuje se na osnovu zapremine i zapreminskog prirasta.
Mogućnost eksploatacije šuma određuje se na osnovu izgrađene i mogućnosti izgradnje šumske infrastrukture.
Vrednovanje proizvodne funkcije šuma vrši se i na osnovu značajne zastupljenosti nedrvnih šumskih proizvoda.
*Član 4
Zaštitne šume su šume sa naglašenom ekološkom funkcijom.
Vrednovanje ekološke funkcije šuma vrši se radi zaštite šumskog tla od spiranja i erozije i to:
1) na strmim terenima u zavisnosti od nagiba:
- za nagib (veće od) 30o- na stabilnim/kompaktnim terenima, gdje postoji opasnost od erozije, odrona i lavina;
- za nagib (veće od) 20okoji se nalazi na nestabilnoj/erodiranoj podlozi (usovi, sipari, klizišta i slično);
2) na kršu u zavisnosti od zastupljenosti čistih stijena na površini (veće od) 50%;
3) u visokim regionima u zavisnosti od zastupljenosti sastojina, na granici i iznad prirodne granice šume gdje postoji opasnost od nestanka šumskog tla (sastojine bora krivulja, ive, subalpijske bukve, žbunaste formacije kleke, borovnice, kao i ostale drvenaste i žbunaste vrste iznad gornje granice šume.);
4) na plavnim zemljištima ili vlažnim područjima u zavisnosti od prisustva vodnih akumulacija i plavnih područja.

Član 5

Vrednovanje ekološke funkcije šuma vrši se:
1) na osnovu zastupljenosti izvora, tekućih i stajaćih voda za koje je procijenjeno da su ili mogu biti ugroženi i prisustva vodozaštitnih pojaseva radi očuvanja vodnog režima;
2) na osnovu prepoznatljivih i očuvanih šumskih ekosistema sa biološkom raznovrsnošću (rijetkim ili ugroženim biljnim i životinjskim vrstama) i izuzetnom pejzažnom raznovrsnošću;
3) na šume oko naselja bolnica, škola, industrijskih objekata, rudnika, rekreacionih zona, odmarališta, kampova i poljoprivrednih kultura, radi ublažavanja makro klimatskih promjena, regulacije i poboljšanja mikro klime;
4) iskazivanjem količine u t/ha vezanog ugljen dioksida iz vazduha i oslobođenog kiseonika;
5) u odnosu na prepoznatljive površine koje su značajne za održavanje populacija rijetkih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva radi očuvanja stanišnih uslova za razvoj divlje faune i flore.

Član 6

Šume posebne namjene su šume sa naglašenom socijalnom funkcijom.
Vrednovanje socijalne funkcije šuma vrši se:
1) radi zaštite od erozije i klizišta naselja i infrastrukturnih objekata, kojima prijeti opasnost od erozije i klizišta;
2) radi zaštite naselja i infrastrukturnih objekata od buke, imisije i vjetra u oblastima sa izraženom bukom, imisijom i jakim vjetrom;
3) prema povoljnom uticaju šuma na snabdijevanje vodom za različite namjene u odnosu na postojeće objekte vodne infrastrukture;
4) u odnosu na prostor za odmor i rekreaciju u šumi (turistički objekti, vidikovci, rekreacijske zone, izletišta, planinarske i biciklističke staze, skijaške staze, staze za šetnju i sl.);
5) u odnosu na eko-turističke lokacije (eko-kampovi, etno sela, katuni, itd.), radi razvoja ekoturizma;
6) unutar šumskih kompleksa i otvorenih prostora, pašnjaka i livada koje su od značaja za pašarenje i lov prema stanju populacije divljači;
7) za površine pod šumom koje su izdvojene u svrhu istraživanja i obrazovanja (sjemenske sastojine, ogledne površine i sl.);
8) na područjima zaštićenih prirodnih dobara (zaštićeni lokaliteti - strogi i posebni rezervat prirode, nacionalni park, regionalni park i park prirode, spomenik prirode, zaštićeni geološki i paleontološki objekti i sl.);
9) na osnovu objekata kulturne baštine u šumi (vjerski objekti, arheološka nalazišta, lokaliteti od istorijskog značaja, groblja i sl.);
10) na osnovu potrebe lokalnog stanovništva za ogrijevom, građom i slično za sopstvene potrebe i pružanja usluga za proizvodnju drveta, drvne galanterije, drvenog uglja, sakupljanja nedrvnih šumskih proizvoda, ekoturizam, radi očuvanja ruralnih područja;
11) na osnovu vojnih i policijskih objekata u šumi, (državne granice, poligoni za policijske ili vojne potrebe), radi odbrane zemlje.

Član 7

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
Broj: 322/12-0801-723/8
Podgorica, 01. februara 2013. godine
Ministar, Prof. dr Petar Ivanović, s.r.