Na osnovu čl. 48 i 95 Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju ("Sl. list SRCG", br. 39/90 i 21/91 i "Sl. list RCG", br. 30/92, 58/92, 6/94, 27/94, 30/94, 16/95, 20/95, 22/95 i 23/96) i čl. 8, 51 i 52 Statuta Republičkog fonda za zdravstvo ("Sl. list SRCG", br. 47/90 i "Sl. list RCG", br. 36/95 i 8/2003) Savjet Republičkog fonda za zdravstvo, na sjednici održanoj 18. jula 2003. godine, donio je

PRAVILNIK

O NAČINU, POSTUPKU I KRITERIJUMIMA ZA UTVRĐIVANjE PRIVREMENE SPRIJEČENOSTI ZA RAD ZBOG BOLESTI, POVREDE ILI NjEGE ČLANA UŽE PORODICE

(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 49 od 27. avgusta 2003)

IOpšte odredbe

Član 1.

Ovim pravilnikom utvrđuju se stručni organi, način, postupak i kriterijumi za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad po osnovu bolesti i povrede osiguranika ili po osnovu njege člana uže porodice osiguranika.
Pravilnikom se regulišu i druga pitanja u vezi sa privremenom spriječenošću za rad.

Član 2.

Odredbe ovog pravilnika odnose se na sve zaposlene.
Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se i na zaposlene koji rade u inostranstvu kada se, za vrijeme boravka u Republici Crnoj Gori, ukaže potreba za odobravanjem privremene spriječenosti za rad.

Član 3.

Privremenu spriječenost za rad odobrava doktor pojedinac, Ljekarska komisija doma zdravlja i Prvostepena ljekarska komisija Republičkog fonda za zdravstvo (u daljem tekstu: Prvostepena ljekarska komisija Fonda).

Član 4.

Privremena spriječenost za rad se utvrđuje: pregledom osiguranika, uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju i davanjem nalaza i mišljenja.

IIStručni organi za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad

Član 5.

Privremenu spriječenost za rad za prvih 15 dana spriječenosti odobrava doktor pojedinac u domu zdravlja, kojeg ovlasti direktor doma zdravlja, prema mjestu sjedišta poslodavca.
Ukoliko za to postoje opravdani razlozi na zahtjev poslodavca direktor doma zdravlja može odrediti drugog doktora pojedinca.
Privremena spriječenost za rad mora biti evidentirana u bolesnički karton osiguranika kako u slučaju kad je osiguranik spriječen za rad po svom osnovu (u slučaju bolesti ili povrede) tako i u slučaju spriječenosti za rad po osnovu njege člana uže porodice.

Član 6.

Ljekarska komisija doma zdravlja odobrava privremenu spriječenost za rad do 30 dana, računajući od prvog dana privremene spriječenosti za rad.

Član 7.

Prvostepena ljekarska komisija Fonda odobrava privremenu spriječenost za rad preko 30 dana.

IIIPostupak utvrđivanja privremene spriječenosti za rad

Član 8.

Ovlašćeni doktor pojedinac u postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad:
1. Odobrava privremenu spriječenost za rad osiguranika u slučaju bolesti ili povrede i zavisno od toga određuje potrebu za daljom privremenom spriječenošću za rad,
2. Odobrava privremenu spriječenost za rad po osnovu bolesti i njege člana uže porodice,
3. Odobrava privremenu spriječenost za rad za vrijeme trudnoće ako za to postoji potreba.

Član 9.

Privremena spriječenost za rad se utvrđuje danom posjete osiguranika doktoru pojedincu, Ljekarskoj komisiji doma zdravlja, odnosno Prvostepenoj ljekarskoj komisiji Fonda.

Član 10.

Ako potrebu za privremenom spriječenošću za rad utvrdi doktor pojedinac koji nije ovlašćen u smislu odredaba člana 5. ovog pravilnika, dužan je osiguranika sa svojim nalazom i mišljenjem i sa svom neophodnom medicinskom i drugom dokumentacijom odmah uputiti nadležnom doktoru pojedincu.
Ukoliko priroda oboljenja to ne dozvoljava, osiguranik ili član njegove porodice je dužan da pismeno ili na drugi način u roku od 2 dana obavijesti nadležnog doktora pojedinca o spriječenosti za rad i dostaviti potrebnu medicinsku dokumentaciju o čemu će se nadležni doktor pojedinac izjasniti i sačiniti odgovarajuću zabilješku u bolesnički karton osiguranika i po potrebi zadržati dostavljenu medicinsku dokumentaciju.
Ako se ovlašćeni doktor pojedinac, nakon pregleda osiguranika i uvida u medicinsku i drugu dokumentaciju, te nakon njihove eventualne dopune, ne saglasi sa prijedlogom doktora pojedinca iz stava 1. ovog člana, utvrdiće da ne postoji potreba za privremenom spriječenošću za rad.

Član 11.

U slučaju kada je osiguranik teško obolio, kada je nepokretan ili teško pokretan a nije na bolničkom liječenju, ovlašćeni doktor pojedinac, odnosno ovlašćena komisija, može na osnovu prijedloga doktora pojedinca koji osiguraniku pruža zdravstvenu zaštitu i na osnovu podnesene medicinske i druge dokumentacije, odobriti privremenu spriječenost za rad bez prisustva osiguranika.

Član 12.

Ako doktor pojedinac ocijeni da će privremena spriječenost za rad trajati duže od 15 dana upućuje osiguranika radi dalje ocjene o potrebi privremene spriječenosti za rad Ljekarskoj komisiji doma zdravlja. Uput sa potrebnom medicinskom dokumentacijom osiguranik je dužan dostaviti Ljekarskoj komisiji doma zdravlja prije isteka poslednjeg dana privremene spriječenosti za rad koju je odobrio doktor pojedinac, a najkasnije u roku od tri dana nakon isteka odobrene privremene spriječenosti za rad.

Član 13.

Ako potreba za privremenu spriječenost za rad po istom osnovu nastupi u roku od 15 dana od dana po prestanku ranije odobrene spriječenosti za rad od strane Ljekarske komisije doma zdravlja, odnosno prvostepene ljekarske komisije Fonda, doktor pojedinac dužan je osiguranika uputiti Ljekarskoj komisiji doma zdravlja, odnosno Prvostepenoj ljekarskoj komisiji Fonda, zavisno koja komisija je odobrila raniju spriječenost za rad.
U slučaju da je privremena spriječenost za rad nastupila po drugom osnovu, osiguranika iz stava 1. ovog člana doktor pojedinac dužan je uputiti Ljekarskoj komisiji doma zdravlja.

Član 14.

Privremenu spriječenost za rad osiguraniku koji se nalazi na bolničkom liječenju odobrava Ljekarska komisija doma zdravlja za prvih 30 dana, a nakon toga Prvostepena ljekarska komisija Fonda.
Doktor pojedinac osiguranika iz stava 1. ovog člana dužan je da uputi Ljekarskoj komisiji doma zdravlja u roku od 3 dana poslije završenog bolničkog liječenja.

Član 15.

Ukoliko Ljekarska komisija doma zdravlja ocijeni da će privremena spriječenost za rad trajati duže od 30 dana računajući od prvog dana spriječenosti za rad, dužna je osiguranika uputiti Prvostepenoj ljekarskoj komisiji Fonda sa svom potrebnom medicinskom dokumentacijom radi davanja nalaza i mišljenja o opravdanosti dalje spriječenosti za rad.

Član 16.

Privremenu spriječenost za rad Prvostepena ljekarska komisija Fonda cijeni na bazi neposrednog pregleda osiguranika, izvještaja ljekara specijaliste koji predlaže privremenu spriječenost za rad kao i druge medicinske dokumentacije.

Član 17.

U slučaju da privremena spriječenost za rad traje duže od 60 dana računajući od prvog dana spriječenosti za rad, Prvostepena ljekarska komisija Fonda može naložiti osiguraniku pribavljanje mišljenja konzilijuma ljekara odgovarajuće specijalnosti.
Svojim nalazom i mišljenjem Prvostepena ljekarska komisija Fonda utvrđuje prvi dan privremene spriječenosti za rad, do kad traje odnosno kad je osiguranik dužan da se ponovo javi Prvostepenoj ljekarskoj komisiji Fonda radi ocjene dalje privremene spriječenosti za rad.

Član 18.

Privremena spriječenost za rad se ne može utvrditi retroaktivno osim u slučaju bolničkog liječenja i to na osnovu izvještaja zdravstvene ustanove da se osiguranik nalazi na bolničkom liječenju ili otpusne liste po završenom liječenju.

Član 19.

Prvostepena ljekarska komisija Fonda, na predlog konzilijuma ljekara odgovarajućih specijalnosti po osnovu njege člana uže porodice može donijeti svoj nalaz i mišljenje o privremenoj spriječenosti za rad i to:
- do 3 mjeseca - jedanput neprekidno u jednoj kalendarskoj godini, kad se radi o njezi djeteta,
- do jedan mjesec - jedan put neprekidno u jednoj kalendarskoj godini, kad se radi o njezi člana uže porodice starijeg od 15 godina.

Član 20.

U slučaju dužeg trajanja privremene spriječenosti za rad prouzrokovane bolešću ili povredom, a najkasnije poslije godinu dana neprekidne spriječenosti za rad, Prvostepena ljekarska komisija Fonda je dužna da zaposlenog sa potrebnom medicinskom dokumentacijom uputi nadležnom organu za ocjenu radne sposobnosti, odnosno invalidnosti po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Član 21.

Ako nije zadovoljan nalazom i mišljenjem ovlašćenog doktora pojedinca, osiguranik ima pravo podnijeti prigovor, u roku od tri dana, Ljekarskoj komisiji doma zdravlja.
Ljekarska komisija doma zdravlja može mišljenje doktora pojedinca potvrditi ili izmijeniti u potpunosti ili djelimično.

Član 22.

Ako osiguranik nije zadovoljan nalazom, ocjenom i mišljenjem komisije doma zdravlja, ima pravo podnijeti prigovor u roku od tri dana Prvostepenoj ljekarskoj komisiji Fonda.
Prvostepena ljekarska komisija Fonda može mišljenje Ljekarske komisije doma zdravlja potvrditi ili izmijeniti u potpunosti ili djelimično.
: