Na osnovu člana 55 stav 3 Zakona o lovstvu ("Službeni list RCG", broj 47/99) Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donijelo je

PRAVILNIK

O MJERAMA ZA SPREČAVANjE ŠTETE I NAČINU I POSTUPKU ZA OSTVARIVANjE NAKNADE ŠTETE OD ZAŠTIĆENE DIVLjAČI

(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 54 od 21. novembra 2000)

Član 1.

Ovim pravilnikom bliže se propisuju mjere za sprečavanje štete koje su dužna da preduzimaju pravna lica kojima je lovište dato na gazdovanje (u daljem tekstu: korisnik lovišta) i vlasnici stoke i zemljišta, odnosno korisnici zemljišta i voda kao i način i postupak za ostvarivanje naknade štete od zaštićene divljači.

Član 2.

Korisnik lovišta u kojem boravi zaštićena divljač dužan je da krajem kalendarske godine, a najmanje do 15-og decembra tekuće godine, izvrši obavezno prebrojavanje divljači, koju treba da održava u granicama predviđenog kapaciteta lovišta.

Član 3.

Služba čuvanja lovišta treba da bude organizovana tako da čuvari lovišta mogu u svako doba godine ocijeniti brojno stanje divljači, njihovo kretanje i potrebu za dopunskom ishranom.

Član 4.

Korisnik lovišta je dužan da, u toku zimskog perioda na hranilištima u lovištu obezbijedi dovoljne količine hrane za dopunsku ishranu zaštićene divljači, a u toku sušnog perioda, na izgrađenim pojilištima, dovoljne količine vode za piće.

Član 5.

Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta na kojem se prostire lovište ili koja su u blizini lovišta, dužni su da svoje zasijane, odnosno zasađene poljoprivredne kulture i stogove sijena ograđuju drvenom ili žičanom ogradom, na način koji onemogućava prolazak bilo koje dlakave zaštićene divljači, kao i da premazivanjem mladih stabala voćaka odbojnim sredstvima spriječe oštećenja na kori tih stabala.

Član 6.

U lovištu gdje medvjedi imaju svoja stalna prebivališta, stoka se može puštati na ispašu samo u pratnji čobana.
Na terenima iz stava 1 ovog člana stoka se mora noću zatvarati u štalama.
Izuzetno od odredbe stava 2 ovog člana, stoka se noću može zatvarati u otvorenim ograđenim prostorima-torovima uz nadzor i stalno prisustvo čobana i sa vezanim psom čuvarom.

Član 7.

U lovištima gdje ima medvjeda, pčelinjaci moraju biti ograđeni i pod stalnim nadzorom vlasnika-čuvara a noću sa obavezno vezanim psom u pčelinjaku.

Član 8.

Ako i pored preduzetih mjera zaštićena divljač napravi štetu, vlasnik stoke i zemljišta, odnosno korisnik zemljišta i voda, zahtjev za procjenu štete podnosi organu lokalne uprave nadležnom za poslove lovstva, u roku od 3 dana od dana kada je saznao za štetu, a najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je šteta nastala.

Član 9.

Organ lokalne uprave nadležan za poslove lovstva dužan je odmah, a najkasnije u roku od 2 dana od dana prijema zahtjeva za procjenu štete, odrediti komisiju za utvrđivanje uzroka štete i vrijednosti pričinjene štete.
Komisija, iz stava 1 ovog člana, mora biti sastavljena od najmanje tri člana i to: veterinarske, šumarske i ekonomske struke.
Komisija iz st. 1 i 2 ovog člana dužna je da odmah izvrši uviđaj u prisustvu oštećenog i predstavnika korisnika lovišta i da o svom radu sačini zapisnik koji sadrži, naročito: način na koji je šteta nastala; znakove koji jasno upućuju da je šteta nastala od određene vrste divljači; obim i visinu štete i mjere koje je oštećeni preduzeo da do štete ne dođe (pretnja odnosno prisustvo čobana i psa čuvara, objekti u kojima je stoka zatvorena i sl.).
Organ lokalne uprave nadležan za poslove lovstva zapisnik iz stava 3 ovog člana dostavlja oštećenom i korisniku lovišta.

Član 10.

Zahtjev za naknadu štete i zapisnik komisije iz člana 10 ovog pravilnika oštećeni podnosi obvezniku naknade štete, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zapisnika komisije.

Član 11.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o mjerama za sprečavanje štete od divljači za koju je propisana stalna zabrana lova ("Službeni list SRCG", broj 30/81).

Član 12.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".