Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

Na osnovu člana 10 stav 5 Zakona o organskoj poljoprivredi ("Službeni list RCG", broj 49/04), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donijelo je

PRAVILNIK

O METODAMA ORGANSKE STOČARSKE PROIZVODNjE

(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 38 od 24. juna 2005)

Opšte odredbe

Član 1

Ovim pravilnikom propisuju se metode organske stočarske proizvodnje, kojima se utvrđuje izbor, vrsta i rasa, način uzgoja, ishrana i zdravstvena zaštita životinja, kao i postupak sa životinjama koje su nabavljene sa drugih proizvodnih jedinica.
Pod životinjama u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se: konji, goveda, svinje, ovce, koze, živina, pčele, ribe i drugi vodeni organizmi.

Član 2

Stočarska proizvodnja organizovana po metodama organske poljoprivrede može biti sastavni dio djelatnosti poljoprivrednih proizvođača.

Član 3

Stočarstvom zasnovanim na metodama organske proizvodnje (u daljem tekstu: organsko stočarstvo) uspostavlja se ravnoteža u sistemu poljoprivredne proizvodnje, održavanjem međuzavisnosti sistema zemljište - biljka, biljka - životinja i životinja - zemljište.

Član 4

Uzgoj životinja može se obavljati samo u organskim proizvodnim jedinicama koje imaju zemljišne parcele za proizvodnju hrane za životinje.
U organskom stočarstvu, stoka i stočarski proizvodi moraju biti obilježeni u svim fazama proizvodnje, prerade, transporta i prodaje.

Član 5

Broj životinja po jedinici površine ograničen je proizvodnim uslovima i mogućnostima organske proizvodne jedinice za proizvodnju hrane potrebne za ishranu životinja, radi usklađenosti biljne i stočarske proizvodnje u proizvodnoj jedinici.

Član 6

Životinje moraju imati pristup slobodnim površinama. Broj životinja po jedinici površine ograničen je kako bi se izbjegla pretjerana ispaša i erozija i omogućilo pravilno korišćenje đubriva (stajnjaka) i izbjegao negativni uticaj na životnu sredinu u vidu zagađenja zemljišta, površinskih i podzemnih voda.

Član 7

Broj životinja po hektaru poljoprivredne površine mora da odgovara proizvodnji od 170 kilograma azota godišnje po hektaru i utvrđen je u PriloguIIkoji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Član 8

U organskom stočarstvu, sva stoka na proizvodnoj jedinici, mora se uzgajati primjenom metoda utvrđenih ovim pravilnikom.
Stoka koja se ne uzgaja primjenom metoda utvrđenih ovim pravilnikom, može biti prisutna na imanju, ako se obezbijede objekti i parcele koje su jasno odvojene.

Član 9

Životinje koje nijesu uzgajane u organskoj proizvodnji mogu, uz saglasnost ovlašćenog pravnog lica (u daljem tekstu: ovlašćeno lice), koristiti pašnjake organske proizvodne jedinice u ograničenom vremenskom periodu, ukoliko takve životinje dolaze iz ekstenzivnih proizvodnih uslova, ili se radi o vrstama životinja koje nijesu obuhvaćene ovim pravilnikom, pod uslovom da životinje u organskoj proizvodnji nijesu prisutne na pašnjacima u isto vrijeme.

Član 10

Životinje iz organskog stočarstva mogu biti na ispaši na zajedničkom zemljištu, samo ukoliko zemljište, u periodu od najmanje tri godine prije ispaše, nije tretirano, ili je tretirano proizvodima utvrđenim PrilogomI, dio A i B, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Prelazni period

Član 11

Kad proizvodna jedinica prelazi na organsku stočarsku proizvodnju, čitava površina proizvodne jedinice, koja se koristi za proizvodnju stočne hrane ili ispašu, mora odgovarati standardima organske poljoprivrede.
Prelazni period zemljišta za potrebe organskog stočarstva određen je propisom o organskoj biljnoj proizvodnji.

Član 12

Proizvodi stočarstva su organski proizvedeni, ako su životinje uzgajane na način utvrđen ovim pravilnikom najmanje:
- 12 mjeseci za konje i goveda namijenjene za proizvodnju mesa, a u svim drugim slučajevima, najmanje tri četvrtine njihovog dotadašnjeg životnog vijeka;
- šest mjeseci za male preživare;
- četiri mjeseca za svinje;
- tri mjeseca za životinje za proizvodnju mlijeka;
- 10 sedmica za živinu za proizvodnju mesa, pod uslovom da su pri nabavci bila mlađa od tri dana i
- šest sedmica za živinu za proizvodnju jaja.

Član 13

U slučaju istovremenog prelaska čitave proizvodne jedinice na organsku proizvodnju, uključujući stoku, pašnjake i zemljište za proizvodnju stočne hrane, ukupni prelazni period može biti skraćen na 24 mjeseca, pod sljedećim uslovima:
a. da se primjenjuje samo za postojeće životinje i njihovo potomstvo i samo na zemljište koje se koristi za ishranu životinja prije početka prelaznog perioda i
b. da se životinje hrane proizvodima koji su najvećim dijelom proizvedeni na istoj proizvodnoj jedinici.

Porijeklo životinja

Član 14

U organskoj stočarskoj proizvodnji koriste se sojevi i rase životinja koje su adaptirane na lokalne uslove gajenja i otporne na bolesti. Sojevi i rase životinja se odabiraju kako bi se izbjegle specifične bolesti ili zdravstveni problemi karakteristični za sojeve i rase koje se koriste u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji (stresni sindrom svinja -PSEsindrom, iznenadna smrt, spontani abortus, teški porođaj itd). Prednost pri izboru se daje autohtonim rasama i sojevima.

Član 15

Stoka koja je na gazdinstvu, a ne uzgaja se u organskom stočarstvu, može biti konvertovana u organsko stočarstvo, uz odobrenje ovlašćenog lica.

Član 16

Kada se u organskoj proizvodnji stado ili jato formira prvi put, a životinja uzgajanih u organskoj proizvodnji nema u dovoljnom broju, životinje koje nijesu uzgajane po metodama organskog stočarstva mogu biti uvedene u jedinicu organskog stočarstva, pod uslovom:
- da mlade kokoške za proizvodnju jaja nijesu starije od 18 sedmica;
- da pilići za brojlersku proizvodnju nijesu stariji od tri dana u trenutku napuštanja jedinice u kojoj su proizvedeni;
- da su telad i ždrebad gajena na način utvrđen ovim pravilnikom, od momenta odlučenja, a najkasnije do šest mjeseci njihove starosti;
- da su ovce i koze gajene na način utvrđen ovim pravilnikom, od momenta odlučenja, a najkasnije do 45 dana njihove starosti;
- da su prasad gajena na način utvrđen ovim pravilnikom, od momenta odlučenja i imaju težinu ispod 25 kilograma.

Član 17

Obnavljanje stada ili jata, životinjama koje nijesu uzgajane u organskoj proizvodnji, može se vršiti kada životinja u organskoj proizvodnji nema u dovoljnom broju i usljed visoke smrtnosti životinja, uz saglasnost ovlašćenog lica.
U toku godine, uz saglasnost ovlašćenog lica, može se u organsku proizvodnu jedinicu uvesti najviše 10% odraslih ženskih grla konja i goveda, odnosno 20% odraslih grla svinja, koza i ovaca.
Ograničenje iz stava 2 ovog člana ne odnosi se na organske proizvodne jedinice sa manje od 10 konja ili goveda, odnosno manje od pet svinja, koza i ovaca, na kojima je obnavljanje ograničeno na jednu životinju godišnje.
Izuzetno od stava 2 ovog člana broj životinja može se povećati do 40% uz odobrenje ovlašćenog lica u slučajevima kada se:
- vrši proširenje farme;
- mijenja rasa;
- uvodi novi tip stočarske proizvodnje.
Muška priplodna grla mogu biti uvedena u organsku proizvodnju pod uslovom da su uzgajana i hranjena na način utvrđen ovim pravilnikom.
Premještanje životinja u pašne regione (nomadsko kretanje), može se vršiti na površine ili regione koji ispunjavaju uslove propisane ovim pravilnikom za ishranu stoke, uz saglasnost ovlašćenog lica.

Član 18

Prilikom uvođenja stoke, koja nije iz organskog stočarstva, u proizvodnu jedinicu organskog stočarstva, mora se obratiti posebna pažnja na zdravlje životinja. Ovlašćeno lice može primijeniti, u zavisnosti od situacije, posebne mjere, kao što je skrining test i držanje u karantinu.

Ishrana životinja

Član 19

Životinje u organskoj stočarskoj proizvodnji hrane se organski proizvedenom hranom.
Hrana za životinje obezbjeđuje se, u pravilu, sa sopstvene proizvodne jedinice, a kada to nije moguće, korišćenjem hrane sa drugih proizvodnih jedinica organskog stočarstva.
Tokom perioda godišnjeg preseljenja stada, najmanje 50% hrane treba da potiče sa sopstvene farme/ili u slučaju kada to nije moguće, hrana treba da bude proizvedena u saradnji sa drugom organskom proizvodnom jedinicom.
Od ukupne količine suve materije obroka, prosječan obrok može sadržati do 30% suve materije proizvedene na proizvodnoj jedinici koja je u prelaznom periodu. Ako hrana za stoku potiče sa sopstvene farme ovaj postotak može biti do 60%.

Član 20

Ishrana podmlatka sisara zasniva se na majčinom mlijeku. Period ishrane mlijekom zavisi od vrste. Minimalni period ishrane mlijekom za goveda i konje iznosi tri mjeseca, za ovce i koze 45 dana i za prasad 40 dana.
Uzgoj domaćih životinja preživara zasniva se na maksimalnom korišćenju pašnjaka, a u skladu sa dostupnim pašnjačkim površinama u različitim periodima godine.
Najmanje 60% suve materije dnevnog obroka mora da se sastoji od svježe ili suve kabaste stočne hrane ili silaže.
U dnevnom obroku