Na osnovu člana 177 Zakona o osiguranju ("Sužbeni list RCG", br. 78/06 i 19/07) a u vezi sa članom 8 Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju ("Službeni list RCG", br. 46/07), na predlog Nacionalnog Biroa osiguravača Crne Gore, Savjet Agencije za nadzor osiguranja, naXXVIIIsjednici održanoj 27.05.2009. godine, utvrdio je

PRAVILNIK

O JEDINSTVENIM KRITERIJUMIMA ZA PROCJENU ŠTETE NA VOZILIMA I ŠTETE KOJA JE POSLjEDICA NEMOGUĆNOSTI KORIŠĆENjA VOZILA

(Objavljen u "Sl. listu CG", br. 35 od 3. juna 2009)

IOSNOVNE ODREDBE

Član 1

Ovim pravilnikom utvrđuju se jedinstveni kriterijumi za procjenu štete na vozilima i štete koja je posljedica nemogućnosti korišćenja vozila usljed njegovog oštećenja u saobraćajnoj nezgodi, do isteka vremena potrebnog za završetak opravke, odnosno kupovine drugog vozila umjesto oštećenog, kada se radi o tehnički totalnoj šteti.
Ovaj pravilnik primjenjuju društva za osiguranje, koja se bave osiguranjem autoodgovornosti i auto-kasko osiguranjem kao i druga lica kada se u njihovim aktivnostima jave slučajevi utvrđivanja šteta na vozilima po ovim osnovima.

Obaveznost primjene jedinstvenih kriterijuma

Član 2

Jedinstveni kriterijumi, utvrđeni ovim pravilnikom, primjenjuju se kod svih slučajeva procjene štete na vozilima i štete koja je posljedica nemogućnosti korišćenja vozila, kako bi se, na jedinstven i za oštećene - vlasnike vozila jednak način, obezbijedila procjena obima i visine štete na vozilu odnosno štete koja je posljedica oštećenja vozila.

IIUTVRĐIVANjE OBIMA ŠTETE NA VOZILIMA

Zapisnik o oštećenju vozila

Član 3

Šteta na vozilu utvrđuje se zapisnički. Zapisnik o oštećenju vozila sadrži:
- identifikaciju vozila na osnovu podataka o vozilu iz prijave štete i saobraćajne knjižice, pri čemu naročito treba obratiti pažnju na vrstu, marku i tip vozila, karakteristike motora (KM sm3) broj šasije, vrata, sjedišta, nosivost, vrstu boje, godinu proizvodnje, datum prve registracije, broj pređenih kilometara (Kt) i moto sati (Ms) i to očitano i procijenjeno stanje, dodatnu opremu (klima uređaj, pokretni krov, automatski mjenjač, naplaci od lakog metala, radio-aparat, aerodinamični spojleri itd.)
- stanje karoserije, mehanike, laka, tapacirunga, guma i dr.
- utvrđivanje uzroka štete iz prijave, sa konstatacijom da li su oštećenja na vozilu nastala iz navedene nezgode.
Zapisnik o oštećenju vozila sačinjava se ukoliko se ustanovi da su oštećenja nastala u predmetnoj saobraćajnoj nezgodi, a u suprotnom se vrši rekonstrukcija štetnog događaja, odnosno predlaže vještačenje.

Član 4

Zapisnik obuhvata:
- sva vidljiva oštećenja djelova i sklopova vozila sa opisom oštećenja, kao i to da li je vozilo u voznom stanju, pri čemu se oštećeni djelovi, koji su zbog određenog stepena oštećenja predviđeni za zamjenu ili za popravku, pišu u odvojenim kolonama,
- vrijeme potrebno za popravku oštećenog vozila, normirano prema važećem normativu za opravku havarisanih vozila,
- dogovorenu cijenu norma sati (Ns) prema cijenama ovlašćenih servisa za opravku vozila, a ukoliko za vozilo na kojem se vrši procjena ne postoji normativ za popravku, onda se normiranje vrši prema vozilu koje je po svojim tehničim i drugim svojstvima najsličniji, a u dogovoru sa ovlašćenim servisom (izvođačem popravke),
- sklopove i djelove vozila koje treba u toku popravke detaljno pregledati (kontrolisati), jer se oštećenja na njima nijesu mogla vidjeti, odnosno utvrditi.
Kada se vrše naknadne ispravke ili dopune osnovnog zapisnika, ispravka ili dopuna se mora ovjeriti potpisom, pečatom i datumom.
U slučaju oštećenja akumulatora, guma, uređaja za tečni gas (UTG), pokrova (cerade), radio-aparata, u zapisnik se unosi, pored tačnog naziva proizvođača i tehničkih karakteristika, procenat odbitka novo za staro.
Ako se radi o oštećenju većeg obima, gdje postoji pitanje ekonomske opravdanosti popravke, u zapisnik se obavezno unosi klauzula - ispitati opravdanost popravke
Odluku o potrebi opravke vozila donosi društvo za osiguranje koje je u obavezi da nadoknadi nastalu štetu, odnosno obrađivač štete.
Zapisnik o oštećenju vozila se sastavlja u najmanje tri primjerka (za predmet, za servis i za vlasnika-oštećenika) na predviđenom obrascu, po pravilu u saradnji (prisustvu) sa vlasnikom-oštećenikom ili sa predstavnikom vlasnika-oštećenika.
Jedan primjerak (za predmet) se priključuje prijavi i odlaže u predmet štete, a dva primjerka (za servis i za vlasnika-oštećenika) se predaju vlasniku-oštećenom.
Kod uslužne procjene sva tri primjerka zapisnika se predaju vlasniku-oštećenom.
Jednim zapisnikom mogu da budu obuhvaćena samo oštećenja koja su nastala u jednom štetnom događaju.
Ako na vozilu postoje oštećenja iz nekog drugog štetnog događaja, onda ih treba odvojeno navesti i staviti napomenu ranija oštećenja(RO).
Zapisnik o oštećenju vozila mora biti ovjeren pečatom društva za osiguranje i potpisom ili pečatom ovlašćenog lica koje je sastavilo zapisnik, kao i potpisom vlasnika-oštećenog ili njegovog punomoćnika.

Opis oštećenja

Član 5

Kod opisa oštećenja, pri nabrajanju djelova, unosi se naziv dijela sa položajem na vozilu, i način popravke u zavisnosti od stepena oštećenja i to:
- djelovi za zamjenu
- djelovi za popravku(M, C, B)
- djelovi za kontrolu i podešavanje.

Zamjena oštećenih djelova

Član 7

Zamjena djelova ili sklopova vozila vrši se kod teških oštećenja, kada ne postoje tehničke mogućnosti za kvalitetnu i ekonomičnu popravku.
U slučajevima kada se ne radi o teškim oštećenjima, zamijeniće se i:
- oštećeni djelovi koji utiču na sigurnost i pouzdanost vozila (npr: sistemi upravljanja, vješanja, kočenja, uređaja za napajanje gorivom, stakala i sl),
- oštećeni djelovi koji se popravkom ne mogu dovesti u prvobitno stanje, u estetskom smislu (npr: branici, ukrasni djelovi, tapacirung i sl).
Zamjena djelova ili sklopova može biti i djelimična, na primjer: kod stranica putničkih vozila dio branika i sl. ali samo u skladu sa uputstvima proizvođača.
Kod oštećenja stakala na vozilima, treba tačno definisati vrstu stakla: jednoslojno - kaljeno, višeslojno - lijepljeno, sa nalijepljenom ili ulivenom antenom ili grijačem, bojeno - tonirano, kao i druga svojstva koja su važna za utvrđivanje visine stvarne štete.
Svako oštećeno staklo koje nije rasuto treba označiti u desnom donjem uglu oznakom ZO.
U slučaju kada je za otklanjanje posljedica teških oštećenja potrebno izvršiti zamjenu djelova, a istih nema na tržištu, može se na zahtjev vlasnika-oštećenog dozvoliti popravka ili izrada oštećenog dijela uz priznavanje dodatnog vremena, vodeći računa o sigurnosti vozila i ekonomičnosti popravke.

Popravka oštećenih djelova

Član 8

Oštećeni djelovi se popravljaju ako za to postoje tehničke mogućnosti, s tim da se ne remeti sigurnost vozila, i ako je popravka ekonomičnija od zamjene djelova.
Oštećenja djelova vozila klasifikuju se na sljedeći način:
- mala oštećenja djelova vozila (M) - oštećenja na spoljnim površinama, bez većih deformacija; sa blagim prodiranjem prema unutrašnjosti vozila, bez oštećenja vitalnih djelova karoserije (kabine), pogonskih djelova i slično , koja se nalaze na pristupačnim mjestima i lako se mogu opraviti, sa malim utroškom rada i materijala.
- srednja oštećenja djelova vozila (S) - oštećenja koja su više izražena, deformacije su više naglašene, iziskuju više rada i materijala za popravku ili se nalaze na teško dostupnim mjestima.
- velika oštećenja djelova vozila(V) - oštećenja kod kojih su spoljne površine nagužvane ili deformacije jače izražene, ili se nalaze na izrazito teško dostupnim mjestima.

Farbanje - lakiranje oštećenih površina

Član 9

Reparatura boje na havarisanim vozilima vrši se na oštećenim djelovima u slučajevima kada je boja, makar i djelimično, oštećena (razorena), ili je pri popravci moralo doći do oštećenja.
Veličina površine koja se mora bojiti je granica tog dijela ili površina do oštrih ivica oštećenog dijela.
Kompletno bojenje vozila vrši se u onim slučajevima kada su oštećene površine koje treba farbati više od 70% od ukupne površine vozila.
Na dodatno obuhvaćenim površinama priznaju se samo farbarski radovi i farbarski materijal.
Kod