Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 22 stav 2 Zakona o životnoj sredini ("Službeni list RCG", broj 12/96) Ministarstvo zaštite životne sredine, donijelo je

PRAVILNIK

O EMISIJI ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA U VAZDUH

(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 25 od 14. maja 2001)

IOPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom određuju se vrste emisija zagađujućih materija, metodologija mjerenja, uzimanje uzoraka, način evidentiranja i rok za dostavljanje podataka i uslovi koje u pogledu stručne spreme zaposlenih, tehničke opremljenosti i prostora mora da ispunjava ovlašćena institucija za praćenje zagađivanja životne sredine emisijom zagađujućih materija u vazduh.

Član 2.

Izvori zagađivanja vazduha, u smislu ovog pravilnika, su industrijski pogoni, tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se zagađujuće materije ispuštaju u vazduh (u daljem tekstu: stacionarni izvor).

Član 3.

Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:
- emisija je ispuštanje zagađujućih materija u vazduh iz ispusta stacionarnog izvora, a izražava se u emisijskim veličinama: masenim protokom i/ili masenom koncentracijom kao i faktorom emisije;
- emitovani maseni protok (kg/h) je izmjereni maseni protok zagađujuće materije na ispustu stacionarnog izvora u periodu emisije otpadnih gasova (period bez emisije ne uzima se u obzir);
- faktor emisije je broj koji označava masu emitovane zagađujuće materije po jedinici djelatnosti (iskazane količinom proizvoda, količinom potrošenog energenta ili sirovine ili veličinom obavljenog posla);
- granični maseni protok (kg/h) je zadati maseni protok zagađujuće materije na osnovu kojeg se određuje učestanost mjerenja emisije;
- granična vrijednost emisije (GVE) je najveće dozvoljeno ispuštanje zagađujućih materija u vazduh iz ispusta stacionatnog izvora ukoliko posebnim propisom nije drugačije određeno;
- ispust je mjesto ispuštanja zagađujućih materija iz stacionarnog izvora u vazduh;
- maseni protok je masa emitovane materije u jedinici vremena;
- masena koncentracija zagađujućih materija u otpadnom gasu je masa emitovanih zagađujućih materija po jedinici zapremine ispuštenog otpadnog gasa na temperaturi od 0oCi pritisku od 1013mbara;
- otpadni gas je gas koji sadrži zagađujuće materije u čvrstom, tečnom ili gasovitom stanju;
- zagađujuće materije su prirodne i vještačke materije koje remete prirodni sastav i osobine vazduha.

IIVRSTE EMISIJA

Član 4.

Ispuštene zagađujuće materije u vazduh na ispustu stacionarnog izvora, u smislu ovog pravilnika, su:
- ukupne praškaste materije;
- praškaste neorganske materije;
- neorganska jedinjenja u obliku aerosola, pare ili gasa;
- organska jedinjenja, i
- kancerogene materije.

Ukupne praškaste materije

Član 5.

Ukupne praškaste materije u otpadnom gasu predstavljaju zbir praškastih neorganskih i organskih materija.

Praškaste neorganske materije

Član 6.

Vrste praškastih neorganskih materija u otpadnom gasu, razvrstane u klasama štetnosti odI. doIII. su:
I. klasa štetnosti
- kadmijum i njegova jedinjenja izražena kaoCd
- vanadijum i njegova jedinjenja izražena kaoV
- kobalt i njegova jedinjenja izražena kaoCo
- nikal i njegova jedinjenja izražena kaoNi
- živina jedinjenja izražena kaoHg
- hrom (VI) i njegova jedinjenja izražena kaoCr
II. klasa štetnosti
- talijum i njegova jedinjenja izražena kaoTI
- arsen i njegova jedinjenja izražena kaoAs
- selen i njegova jedinjenja izražena kaoSe
- telur i njegova jedinjenja izražena kaoTe
- olovo i njegova jedinjenja izražena kaoPb
III. klasa štetnosti
- antimon i njegova jedinjenja izražena kaoSb
- bakar i njegova jedinjenja izražena kaoCu
- cijanidi i lako rastvorljive soli (npr.NaCN)izraženi kaoCN
- fluoridi i lako rastvorljive soli (npr.NaF) izraženi kaoF
- kalaj i njegova jedinjenja izražena kaoSn
- mangan i njegova jedinjenja izražena kaoMn
- platina i njena jedinjenja izražena kaoPt
- paladijum i njegova jedinjenja izražena kaoPd
- rodijum i njegova jedinjenja izražena kaoRh
- cink i njegova jedinjenja izražena kaoZn
- silicijum (IV) oksid izražen kaoSiO2

Neorganska jedinjenja u obliku aerosola, pare ili gasa

Član 7.

Vrste neorganskih jedinjenja u otpadnom gasu u obliku aerosola, pare ili gasa razvrstane u klase štetnosti odI. doIV. su:
I. klasa štetnosti
- živine pare
- fosfor-hidrid
- arsen-hidrid
- fluor
II. klasa štetnosti
- hlor-cijanid (hlorcijan)
- hlor-dioksid
- fozgen
- broj i njegova jedinjenja
- hlor
- sumporvodonik
III. klasa štetnosti
- cijanovodonik
- fluorovodonik
- hlorovodonik
- amonijak
IV. klasa štetnosti
- bromovodonik
- oksidi sumpora: sumpor (IV) oksid i sumpor(VI) oksid izraženi kao sumpor(IV) oksid
- oksidi azota: azot (II) oksid i azot (IV)oksid izražen kao azot (IV) oksid.

Organska jedinjenja

Član 8.

Vrste organskih jedinjenja u otpadnom gasu razvrstane u klase štetnosti odI. doIII. su:

I. klasa štetnosti
- 2 -propenal (akrilaldehid) CH2=CHCHO
: 91;85:- propen-kiselina (akrilna kiselina) CH2=CHCOOH
: 91;86:- propen-olovna jedinjenja (CH2=CHCH2)4Pb
: 91;87:- anilin C6H5NH2
: 91;88:- anhidrid buten-dikiseline (anhidrid maleinske kiseline) C4H203
: 91;89:- benzil-hlorid C6H5CH2CI
: 91;90:- bifenil C6H5-C6H5
: 91;91:- dihlorfenoli C6H3 (OH) CI2
: 91;92:- matanal (formaldehid) HCHO
: 91;93:- furan-2-karboksialdehid (furfural) C5H402
: 91;94:- hloretanal (hloracetaldehid) CICH2CHO
: 91;95:- ksilenoli (osim 1-hidroksi-2, 3-dimetilbenzena) C6H3(CH3)20H
: 91;96:- hloretan-kiselina (hlorsir}etna kiselina) CICH2COOH
: 91;97:- metan-kiselina (mravlja kiselina) HCOOH
: 91;98:- metilamin CH3NH2
: 91;99:- 4-metil-2, 4-fenilendiizocijanat C9H6N202
: 91;100:- nitrobenzen C6H5N02
: 91;101:- nitrokrezol CH3C6H3(OH)N02
: 91;102:- nitrofenol NO2C6H40H
: 91;103:- 2.2-iminodietanol (dietonalamin) (OHCH2CH2) 2NH
- prašina drveta u respirabilnom obliku
- piridin C5C5N
: 91;106:- 1,1,2,2-tetrahloretan CI2HCCHCI2
: 91;107:- tioalkoholi (merkaptani) RSH
: 91;108:- tioeteri RSR
: 91;109:- 2-metilanilin (o-toluidin) C6H4(CH3)NH2
: 91;110:- bis (2-etilheksil) ftalat C24H3804
: 91;111:- trihlorfenol C6H2(OH)CI3
: 91;112:II. klasa štetnosti
-butanal (butiraldehid) C3H7CHO
: 91;114:- N,N-dimetilformamid HCON(CH3)2
: 91;115:- furfurilalkohol C5H602
: 91;116:- hlorbenzen C6H5Cl
: 91;117:- 2-hlor-1,3-butadien CH2=C(CI)CH-=CH2
: 91;118:- 1-hidroksi-2,4-dimetilbenzen (2,4-ksilenol) C6H3(CH3)20H
: 91;119:- 2-hlorpropan CH3CHCICH3
: 91;120:- 2-metoksietanol CH3OCH2CH2OH
: 91;121:- naftelen C10H8
: 91;122:- propanol (propion-aldehid) C2H5CHO
: 91;123:- propan-kiselina (propionska kiselina) C2H5COOH
: 91;124:- etan-kiselina (sir}etna kiselina) CH3COOH
: 91;125:- vinilbenzen (stiren) C6H5CH=CH2
: 91;126:- 2-etoksietanol C2H5OCH2CH2OH
: 91;127:- ugljenik-disulfid CS2
: 91;128:- etenil-etanoat (vinil-acetat) CH3COOCH=CH2
: 91;129:- dietilamin (C2H5)2NH
: 91;130:- dimetilamin (CH3)2NH
: 91;131:- etil-propenoat (etil-akrilat) CH2=CHOOC2H5
: 91;132:- etalamin C2H5NH2
: 91;133:- fenol C6H5OH
134:-