Na osnovu čl. 83 stav 6, 87 i 177 tačka 4 Zakona o osiguranju ("Službeni list RCG", broj 78/06 i 19/07 i "Službeni list CG", broj 45/12), na sjednici od 26. 12. 2012. godine, Savjet Agencije za nadzor osiguranja donio je

PRAVILNIK

O BLIŽIM KRITERIJUMIMA I NAČINU OBRAČUNAVANjA MATEMATIČKE REZERVE I POSEBNE REZERVE ŽIVOTNIH OSIGURANjA KOD KOJIH OSIGURANIK PREUZIMA NA SEBE INVESTICIONI RIZIK

(Objavljen u "Sl. listu Crne Gore", br. 1 od 3. januara 2013)

IOPŠTA ODREDBA

Član 1

Ovim pravilnikom utvrđuju se bliži kriterijumi i način obračunavanja matematičke rezerve i posebnih rezervi životnih osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicioni rizik.

IIMATEMATIČKA REZERVA

Član 2

Društvo za osiguranje (u daljem tekstu: društvo) dužno je da obrazuje matematičku rezervu za sve dugoročne ugovore o osiguranju kod kojih se kumuliraju sredstva štednje ili sredstva za pokriće povećanih rizika u kasnijim godinama osiguranja, a posebno za:
- životna osiguranja;
- druga osiguranja sa višegodišnjim trajanjem kod kojih se upotrebljavaju tablice vjerovatnoće i obračuni kao u životnim osiguranjima.
Metode i principi obračuna

Član 3

Matematička rezerva se obračunava dovoljno opreznim aktuarskim vrjednovanjem kao razlika sadašnje vrijednosti svih budućih obaveza po osnovu ugovora o osiguranju, koje uključuju:
- garantovane naknade, uključujući garantovane otkupne vrijednosti,
- učešća u dobiti na koja ugovornici osiguranja, pojedinačno ili kolektivno, imaju pravo,
- druga prava koja ugovornik osiguranja može imati na osnovu ugovora o osiguranju,
- troškove, uključujući i provizije,
- i sadašnje vrijednosti svih budućih obaveza ugovornika osiguranja po svakom od tih ugovora o osiguranju.
Oprezan obračun matematičke rezerve mora uključiti odgovarajuće dodatke za štetno odstupanje relevantnih faktora.
Pri izboru metode aktuarskog vrjednovanja društvo mora na odgovarajući način uzeti u obzir i metode vrjednovanja imovine koja služi za pokriće matematičke rezerve.

Član 4

Matematička rezerva obračunava se posebno za svaki ugovor o osiguranju upotrebom prospektivnog metoda obračuna.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, Agencija može dozvoliti korišćenje retrospektivnog metoda obračuna kod ugovora o osiguranju kod kojih nije moguće primijeniti prospektivni obračun ili ako se pokaže da iznos dobijen upotrebom retrospektivnog metoda nije manji od iznosa dobijenog prospektivnom metodom.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, Agencija može dozvoliti upotrebu odgovarajućih približnih vrijednosti ili uopštavanja ako iznos dobijen primjenom tih metoda nije manji od iznosa dobijenog pojedinačnim obračunom.
Princip pojedinačnog obračuna ne isključuje obavezu formiranja dodatnih rezervi za opšte rizike koji nijesu individualizovani.
Metoda obračuna matematičke rezerve ne može se proizvoljno mijenjati tokom osiguravajućeg pokrića.

Član 5

Matematička rezerva osiguranja zaključenih u stranoj valuti obračunava se posebno za svaku valutu i iskazuje u toj valuti i u eurima, prema srednjem kursu Centralne banke Crne Gore na dan obračuna te rezerve.

Član 6

Kod ugovora sa učešćem u dobiti metoda obračuna matematičke rezerve može implicitno uzeti u obzir buduća učešća u dobiti svih vrsta, na način koji je konzistentan s drugim pretpostavkama o budućem iskustvu i s važećom metodom raspodjele dobiti.

Član 7

Matematička rezerva može se umanjiti za neamortizovane stvarne troškove pribave osiguranja (cilmerizacija) pri čemu stopa cilmerizacije ne može biti veća od 3,5% ugovorene sume odnosno sume ugovorenih premija za rentna osiguranja (u oba slučaja ne uključujući dobit).
Kod obračuna tehničke premije u obračunu matematičke rezerve, diskontovanja neamortizovanog troška pribave osiguranja i diskontovanja vrijednosti budućih obaveza koriste se iste osnove.
Ako su predviđeni budući troškovi za postojeće ugovore o osiguranju veći od implicitno uračunatih troškova u obračunu matematičke rezerve (razlika bruto ugovorene premije i tehničke premije koja je korišćena u obračunu matematičke rezerve uvećana za dozvoljeni iznos cilmerizacije) društvo za osiguranje dužno je da formira dodatnu rezervu.

Član 8

Ako se pri obračunu matematičke rezerve dobije negativan rezultat, matematička rezerva se svodi na nulu.
Matematička rezerva se na dan obračuna dobija linearnom interpolacijom matematičkih rezervi obračunatih na početku i na kraju tekuće godine osiguranja i ne koriguje se za iznos preplate ili zaostatka na taj dan.
Ako je otkupna vrijednost osiguranja zagarantovana, iznos matematičke rezerve za mora biti najmanje u visini te otkupne vrijednosti.
Za osiguranja za koje se obračunava matematička rezerva, prenosna premija je sastavni dio matematičke rezerve.

Kamatna stopa

Član 9

Kamatna stopa koja se koristi za obračun matematičke rezerve mora biti utvrđena oprezno, kako bi se obezbijedila isplata ugovorenih osiguranih suma po osnovu zaključenih ugovora o osiguranju.
Pri izboru kamatne stope društvo je dužno da uzme u obzir sigurnost deponovanja i ulaganja sredstava matematičke rezerve i visinu ostvarenog prinosa od tih ulaganja.
Kamatna stopa koja se primjenjuje kod obračuna matematičke rezerve ne može biti veća od:
- 60% vrijednosti prosječne kamatne stope po kojoj su emitovane obveznice države u čijoj valuti je ugovor izražen,
- prosječnog prinosa koji je Društvo postiglo ulaganjem sredstava