Na osnovu člana 48 st. 4 i 5 Zakona o vodama ("Službeni list RCG", broj 27/07), člana 71 Statuta Prijestonice Cetinje ("Službeni list CG - Opštinski propisi", broj 19/09) Skupština Prijestonice Cetinje, na sjednici održanoj dana 30.03.2010. godine, donijela je
ODLUKU
o vodosnabdijevanju seoskog područja Prijestonice Cetinje
(Objavljeno u "Sl. listu CG - opštinski propisi", br. 13 od 08 aprila 2010)
I- OPŠTE ODREDBE
Član 1
Ovom odlukom utvrđuju se uslovi za pristupanje izgradnji, korišćenju, održavanju, zaštiti i upravljanju objektima i sistema za vodosnabdijevanje seoskog područja Prijestonice, gdje broj stanovnika ne prelazi 200 ili čija prosječna godišnja potrošnja za vodom nije veća od 100 m3/dan 1,16 l/sec (u daljem tekstu: objekti za vodosnabdijevanje).
Član 2
Pod vodosnabdijevanjem smatra se: zahvatanje podzemnih i površinskih voda za piće i druge potrebe, zaštita izvorišta voda, prečišćavanje (priprema voda za piće i druge potrebe do stepena zdravstvene ispravnosti, mjerenje količine vode koja je zahvaćena na vodozahvatu, dovođenje vode do mjesta zaključno sa rezervoarom, raspodjela i distribucija vode korisnicima kao i ugradnja mjernih uređaja o potrošenoj količini vode korisnika.
Pod objektima za vodosnabdijevanje podrazumijevaju se: seoski vodovodi, lokalni vodovodi, javne česme i javni bunari.
Seoski vodovod je sistem za snabdijevanje vodom za piće seoskog naselja ili njegovog dijela.
Lokalni vodovod je vodovod u naselju ili izvan naselja koji služi za snabdijevanje vodom jednog ili grupe stambenih objekata.
Javna česma je objekat za snabdijevanje vodom dva ili više domaćinstva, koji ima uređaj za zatvaranje vode, betonsko korito i odvod sa drenažnom jamom.
Javni bunar je kopano - zidani objekat za vodosnabdijevanje iz podzemnih voda jednog ili više domaćinstava.
Bistijerna je vodni objekat koji služi za sakupljanje vode za piće i druge potrebe jednog ili više domaćinstva.
Član 3
Vodosnabdijevanje seoskog područja može se vršiti sa manjih vodotoka i izvora čija izdašnost iznosi do 30 l/sec. u hidrološkom minimumu, ako njihovo korišćenje nije namijenjeno za organizovanje regionalnog ili javnog vodovoda, ili ako za njihovo korišćenje vodne akte ne izdaje nadležni organ državne uprave, ako koji izviru, ulivaju se ili uviru na području Prijestonice Cetinje, kao i druge vode koje nijesu od značaja za državu.
Član 4
Raspoložive količine vode na području Prijestonice Cetinje moraju se koristiti na ekonomičan i racionalan način.
Korišćenje vode za piće, sanitarne potrebe, odbranu zemlje i napajanje stoke ima prioritet u odnosu na korišćenje vode za ostale namjene.
Vode koje su određene za piće ne mogu se koristiti u druge svrhe i na način kojim bi se nepovoljno uticalo na količinu i kvalitet vode.
Član 5
Vlasnik vodnog zemljišta koje namjerava da proda dužan je da prethodno podnese pisanu ponudu jedinici lokalne samouprave.
Ponuda iz stava 1 ovog člana podnosi se nadležnom organu lokalne uprave, za imovinu i mora da sadrži podatke o vodnom zemljištu (katastarskoj opštini, broju katastarske parcele, površini, kulturi i sl.), cijenu i ostale uslove prodaje.
Ako organ kome je ponuda učinjena ne izjavi u roku od 30 dana da prihvati ponudu, vlasnik može vodno zemljište prodati drugome, ali ne pod povoljnijim uslovima za kupca.
II- IZGRADNjA I REKONSTRUKCIJA VODNIH OBJEKATA
Član 6
Izgradnja vodnih objekata može se odobriti pravnom licu, preduzetniku, grupi građana ili zainteresovanom pojedincu (u daljem tekstu: investitor), ako isti služi za snabdijevanje vodom jednog ili više korisnika a njihovo se vodosnabdijevanje ne može riješiti na ekonomičniji i racionalniji način.
Član 7
Izgradnja i rekonstrukcija seoskih vodovoda vrši se uz prethodno utvrđivanje vodnih uslova i izdavanje vodne saglasnosti, vodne dozvole i vodnog naloga od strane organa lokalne uprave nadležnog za poslove izdavanja vodnih akata.
Troškove postupka snosi podnosilac zahtjeva.
Član 8
Postupak za izdavanje ili rekonstrukciju objekata za vodosnabdijevanje pokreće se zahtjevom stranke za utvrđivanje vodnih uslova.
Prije izdavanja vodnih uslova stranka u postupku odnosno investitor dužan je da pribavi:
- Mišljenje ministarstva nadležnog za poslove zdravlja, nalaz i mišljenje od strane sanitarnog inspektora o utvrđenim zonama sanitarne zaštite, Nalaz i mišljenje od Instituta za javno zdravlje o biološkoj i hemijskoj ispravnosti vode sa predmetnog izvorišta i Mišljenje mjesne zajednice koje treba da sadrži: podatke u vezi sa vodnim dobrom (u koje svrhe se koristi izvorište, lokaciju izvorišta), da li podnosioci zahtjeva imaju mogućnost da na drugi način riješe pitanje vodosnabdijevanja, informaciju o svim korisnicima vodnog objekta, da li ima još zainteresovanih subjekata za priključak na vodni objekat.
Troškove nastale u pribavljanju mišljenja iz ovog člana snosi investitor.
Vodni uslovi prestaju da važe po isteku jedne godine od dana njihovog izdavanja, ako u tom roku nije podnijet uredan zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti.
Član 9
Investitor je dužan da prije početka izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih vodovoda pribavi vodnu saglasnost.
Vodnu saglasnost iz stava 1 ovog člana izdaje organ koji je utvrdio vodne uslove.
Član 10
Pravo stečeno na osnovu vodne saglasnosti ne može se, bez saglasnosti organa koji je vodnu saglasnost izdao, prenijeti na drugo lice.
U vodnoj saglasnosti određuje se rok njene važnosti, u zavisnosti od prirode, složenosti i obima izgradnje ili rekonstrukcije vodovoda.
Rok važenja vodne saglasnosti ne može biti duži od dvije godine od dana njenog izdavanja.
Izuzetno iz stava 3 ovog člana, rok važenja vodne saglasnosti se može produžiti najduže na period do dvije godine, ako Investitor prije isteka važnosti vodne saglasnosti pruži dokaze da je izvršio najmanje jednu trećinu radova.
Član 11
U toku izgradnje ili rekonstrukcije seoskog vodovoda, investitor je obavezan da obezbijedi stalni stručni nadzor koji vrši preduzeće za obavljanje vodne djelatnosti, ili organizacijom koja je upisana u sudski registar za obavljanje poslova nadzora, odnosno izrade tehničke dokumentacije za tu vrstu objekata.
Član 12
Tehnički pregled vodnih objekata po završetku radova na izgradnji ili rekonstrukciji vodovoda vrši stručna komisija, a koju zaključkom formira nadležni organ za izdavanje vodne dozvole.
Stručna komisija treba da izvrši tehnički pregled objekta - vodovoda i da konstatuje da li su svi radovi na tom vodovodu izvedeni prema tehničkoj dokumentaciji.
Član 13
Na kaptaži, odnosno na rezrvoaru seoskog vodovoda mora se ostaviti česma sa betonskim koritom za javnu upotrebu i najmanje 20% izdašnosti izvorišta kao biološki minimum.
Vodni objekat iz stava 1 ovog člana mora imati uređaj za mjerenje količine utrošene vode na odvodu iz kaptaže, odnosno na svakom odvodu iz rezervoara.
Član 14
Korisnici seoskog vodovoda, javne česme i javnog bunara dužni su da izgrade odvodne kanale i propisane drenažne jame ukoliko ne postoji javna kanalizacija, radi prihvatanja otpadnih voda.
Član 15
Vlasnik odnosno korisnik zemljišta dužan je dozvoliti investitoru seoskog vodovoda da preko njegovog zemljišta izvodi radove shodno vodnoj saglasnosti, ukoliko ne postoji cjelishodnije tehničko ili ekonomsko rješenje.
Ako zainteresovane strane iz stava 1 ovog člana ne postignu sporazum o utvrđivanju prava službenosti i o visini odgovarajuće naknade, odluku o tome donosi sud.
Član 16
Prije početka korišćenja rekonstruisanog ili tek izgrađenog vodovoda investitor je dužan da pribavi vodnu dozvolu.
Vodnu dozvolu izdaje nadležni organ koji izdaje vodne uslove i saglasnosti, na osnovu izvještaja stručnog lica, komisije ili naučne ili stručne organizacije koje zavisno od složenosti slučaja odredi taj organ.
Vodnom