Na osnovu člana 17 stav 1 tačka 2. Zakona o Centralnoj banci Crne Gore ("Službeni list RCG", broj 52/00), a u vezi sa čl. 73-78 Zakona o bankama ("Službeni list RCG", broj 52/00), Savjet Centralne banke donosi

ODLUKU

O MJERAMA ZA OZDRAVLjENjE NESOLIDNIH BANAKA

(Objavljena u "Sl. listu RCG", br. 16 od 10. aprila 2001; 2/02)

Član 1.

Ovom odlukom se, u skladu sa Zakonom o bankama (u daljem tekstu: Zakon), bliže propisuje postupak i kriterijumi za utvrđivanje statusa nesolidnih banaka, mjere za ozdravljenje tih banaka i utvrđuju dužnosti, ovlašćenja i naknade za rad privremenog upravnika Banke.

Status nesolidne banke

Klasifikacija banaka

Član 2.

Centralna banka Crne Gore (u daljem tekstu: Centralna banka) na osnovu podataka do kojih dođe analizom finansijskih i drugih izvještaja banaka, kontrolom u banci i ocjenom poslovanja banke po rejting sistemuCAMELS(Kapital - Aktiva - Menadžment - Prihodi-Likvidnost - Osjetljivost) klasifikuje banke u neku od sljedećih kategorija:
1. Solidna banka
2. Banka koju treba posebno pratiti
3. Banka u krizi

Nesolidne banke

Član 3.

Banke koje su klasifikovane u kategoriju banaka koje treba posebno pratiti ili banaka u krizi smatraju se nesolidnim bankama.
U kategoriju banaka koje treba posebno pratiti klasifikuje se banka:
- čiji je zbirniCAMELSrejting - 3;
- čiji je rizični kapital ispod predviđenog nivoa kapitala;
- za koju se utvrdi da je postupila suprotno propisima ili da se upustila u nesigurne i nesolidne poslove, koji podrazumijevaju takve aktivnosti banke koje, ukoliko se nastave bez adekvatne kontrole i ograničenja, mogu ugroziti njen bonitet;
- koju je Centralna banka upozorila zbog neadekvatnog nadgledanja novih ili neisprobanih finansijskih aktivnosti koje predstavljaju materijalni rizik za uspješno poslovanje banke.
U kategoriju banaka koje su u krizi klasifikuje se banka:
- čiji je zbirniCAMELSrejting - 4. i 5;
- čiji je rizički kapital ispod jedne polovine predviđenog nivoa kapitala;
- koja i nakon pismenog upozorenja Centralne banke nastavi da postupa suprotno propisima, ili nastavi sa nesigurnim i nesolidnim poslovima;
- koja i nakon klasifikovanja u kategoriju banaka koje treba pratiti ne obezbijedi adekvatno nadgledanje novih ili neisprobanih finansijskih aktivnosti kojima se bavi.

Mjere za ozdravljenje banke

Član 4.

Prema nesolidnoj banci Centralna banka će, zavisno od ozbiljnosti finansijskog stanja te banke, izreći odgovarajuće mjere u cilju njenog ozdravljenja.
Banci koju treba posebno pratiti Centralna banka može izreći mjere utvrđene članom 73. Zakona, s tim da ukoliko je rizični kapital banke ispod dvije trećine predviđenog nivoa kapitala, Centralna banka joj može izreći i mjere iz člana 74. Zakona.
Banci koja je u krizi Centralna banka može izreći mjere utvrđene članom 75. Zakona, s tim da ukoliko je rizični kapital banke ispod jedne četvrtine predviđenog nivoa kapitala Centralna banka joj može izreći i mjeru iz člana 76. Zakona.

Plan obnove kapitala

Član 5.

Banka u krizi koju je Centralna banka obavezala da napravi plan obnove kapitala dužna je da u roku od 60 dana dostavi Centralnoj banci traženi plan koji treba da sadrži:
- detaljan plan mjera koje će banka preduzeti da bi obnovila svoj kapital do prihvatljivog nivoa;
- detaljne podatke o izvorima kapitala na koje će se osloniti prilikom obnove kapitala; i
- detaljan vremenski okvir u kojem će se izvršiti obnova kapitala tj. vremenski period potreban da bi se prikupio kapital iznad nivoa minimalnog kapitala koji zahtjevaju relevantni propisi.
Plan obnove kapitala može predvidjeti i druge limite vezane za poslovanje banke, kao što su zabrana daljeg produžavanja kredita i druge mjere koje odredi Centralna banka.
Centralna banka neće