Na osnovu člana 17 stav 1 tačka 2 i člana 30 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore ("Sl. list RCG", br. 52/00, 53/00 i 47/01), Savjet Centralne banke Crne Gore je na sjednici održanoj 27. decembra 2001. godine donio

ODLUKU

O BLIŽIM USLOVIMA I NAČINU KORIŠĆENjA SREDSTAVA KOJA CENTRALNA BANKA CRNE GORE ODOBRAVA BANKAMA U CILjU ODRŽAVANjA LIKVIDNOSTI

(Objavljena u "Sl. listu RCG", br. 2 od 17. januara 2002)

1.
Ovom odlukom se propisuju bliži uslovi i način na koji Centralna banka može banci, kojoj je dala dozvolu, odnosno odobrenje za dalji rad (u daljem tekstu: banka), u cilju održavanja likvidnosti odobriti:
- korišćenje obavezne rezerve koja je deponovana kod Centralne banke;
- intra-dnevni kredit iz sopstvenih sredstava;
- kredit iz sopstvenih sredstava (u daljem tekstu: noćni kredit).

1. Korišćenje obavezne rezerve

2.
U cilju održavanja dnevne likvidnosti banka može koristiti obaveznu rezervu sa računa (201) kod Centralne banke za regulisanje dospjelih obaveza.
3.
Banka može koristiti najviše 50% svoje rezerve za održavanje dnevne likvidnosti.
4.
Korišćeni iznos obavezne rezerve mora se vratiti na račun rezerve do propisanog nivoa krajem istog radnog dana.
Centralna banka automatski prebacuje sredstva sa obračunskog računa, ukoliko banka do kraja dana ne dostavi posebnu instrukciju, na poslovni račun (620) i na račun obavezne rezerve (201).
5.
Banka ne plaća kamatu za korišćenje sredstava obavezne rezerve u cilju održavanja dnevne likvidnosti, ako na kraju dana ispuni propisani nivo obavezne rezerve.

2. Krediti za održavanje likvidnosti iz sopstvenih sredstava Centralne banke

6.
Centralna banka može iz sopstvenih sredstava, koja se nalaze na posebnom računu, dati banci u cilju održavanja likvidnosti, intra-dnevni kredit ili noćni kredit.
Sopstvena sredstva, u smislu ove odluke, su sredstva Centralne banke namijenjena za davanje kredita za održavanje likvidnosti u visini koju odredi Savjet Centralne banke.
7.
Centralna banka može dati kredit za održavanje likvidnosti banci pod uslovom da je iznos kredita u potpunosti obezbijeđen hartijama od vrijednosti, koje je emitovala Republika, država članica Evropske Unije ili druga država određena propisom Centralne banke.
Kredit za održavanje likvidnosti (intradnevni i noćni kredit) se daje u iznosu do 80% nominalne vrijednosti hartija od vrijednosti koje se koriste za obezbjeđenje kredita.
Rok do dospijeća hartije od vrijednosti, koje se zalažu kao obezbjeđenje kredita, mora biti najmanje tri dana, a najviše godinu dana.
8.
Kredit iz tačke 6 stav 1 ove odluke se daje na osnovu zaključenog ugovora o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti (u daljem tekstu: ugovor).
9.
Kamatna stopa na kredite za održavanje likvidnosti se izražava kao godišnja stopa. Kamata se izračunava na dnevnoj osnovi množenjem iznosa kredita kamatnom stopom i dijeljenjem sa 360, a izračunati iznos se dodaje iznosu kredita koji banka treba da otplati Centralnoj banci.
10.
Centralna banka neće odobriti kredit banci koja ima neizmirene obaveze prema Centralnoj banci.
Odredba stava 1 ovog člana neće se primjenjivati na banku kojoj se obnavlja kredit u skladu sa ovom odlukom.
11.
Banka za vrijeme korišćenja kredita iz tačke 6 stav 1 ove odluke ne može svojim komitentima odobravati nove niti