Na osnovu člana 82 stav 1 tač. 2 i 17 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 24. saziva, na sedmoj sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2012. godini, dana 19. juna 2012. godine, donijela je
Zakon
o potvrđivanju Ničanskog sporazuma o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga radi registrovanja žigova od 15. juna 1957. godine, revidiranog u Stokholmu 14. jula 1967. godine i Ženevi 13. maja 1977. godine, sa izmjenom od 28. septembra 1979. godine
(Objavljeno u "Sl. listu cg - međunarodni ugovori", br. 9 od 29 juna 2012)
Član 1
Potvrđuje se Ničanski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga radi registrovanja žigova od 15. juna 1957. godine, revidiranog u Stokholmu 14. jula 1967. godine i Ženevi 13. maja 1977. godine, sa izmjenom od 28. septembra 1979. godine, u originalu na engleskom i francuskom jeziku.
Član 2
Tekst Sporazuma iz člana 1 ovog zakona, u originalu na engleskom jeziku i u prevodu na crnogorski jezik glasi:
Ničanski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga radi registrovanja žigova od 15. juna 1957. godine, revidiran u Stokholmu 14. jula 1967. godine i Ženevi 13. maja 1977. godine sa izmjenom od 28. septembra 1979. godine
SADRŽAJ
Član 1: Osnivanje Posebne unije; Usvajanje međunarodne klasifikacije; Definicija i jezici klasifikacije
Član 2: Pravno dejstvo i upotreba klasifikacije
Član 3: Komitet eksperata
Član 4: Obavještavanje, stupanje na snagu i objavljivanje promjena
Član 5: Skupština Posebne unije
Član 6: Međunarodni biro
Član 7: Finansije
Član 8: Izmjene članova 5 do 8
Član 9: Potvrđivanje i pristupanje, stupanje na snagu
Član 10: Trajanje
Član 11: Revizija
Član 12: Odricanje
Član 13: Pozivanje na član 24 Pariske konvencije
Član 14: Potpis, jezici, funkcije depozitara, obavještenja
Član 1
Osnivanje Posebne unije;
Usvajanje međunarodne klasifikacije;
Definicija i jezici klasifikacije
(1) Države na koje se primjenjuje ovaj sporazum čine Posebnu uniju i usvajaju zajedničku klasifikaciju roba i usluga radi registrovanja žigova (u daljem tekstu: "Klasifikacija").
(2) Klasifikacija se sastoji od:
(i) liste klasa zajedno sa bilješkama sa objašnjenjima (zavisno od slučaja);
(ii) alfabetske liste roba i usluga (u daljem tekstu: "alfabetska lista") sa naznačenjem klase u koju spada svaka roba ili usluga.
(3) Klasifikacija obuhvata:
(i) klasifikaciju koju je objavio 1971. Međunarodni biro za intelektualnu svojinu (u daljem tekstu: "Međunarodni biro") koji je naveden u Konvenciji o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu, pri čemu se, ipak, podrazumijeva da se bilješke sa objašnjenjima, uz listu klasa, uključene u tu publikaciju, moraju smatrati kao prijevremene i kao preporuke, do trenutka kada bilješke sa objašnjenjima uz liste klasa budu ustanovljene od strane Komiteta eksperata iz člana 3;
(ii) izmjene i dopune koje su stupile na snagu na osnovu člana 4(1) Ničanskog sporazuma od 15. juna 1957. godine i Stokholmskog akta tog Sporazuma od 14. jula 1967. godine, prije stupanja na snagu sadašnjeg akta;
(iii) sve promjene koje treba učiniti u skladu sa članom 3 ovog akta, a koje stupaju na snagu u skladu sa članom 4(1) ovog akta.
(4) Klasifikacija će biti ustanovljena na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako autentična.
(5)
(a) Klasifikacija navedena u stavu (3)(i), zajedno sa izmjenama i dopunama navedenim u stavu (3)(ii), koje su stupile na snagu prije datuma kada je ovaj akt otvoren za potpisivanje, sadržana je u jednom autentičnom primjerku, na francuskom jeziku, koji je deponovan kod generalnog direktora Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (u daljem tekstu "generalni direktor" i "Organizacija"). Ove izmjene i dopune navedene u stavu (3)(ii) koje će stupiti na snagu poslije datuma kada se ovaj akt otvara za potpisivanje takođe će se deponovati u jednom autentičnom primjerku, na francuskom jeziku, kod generalnog direktora.
(b) Englesku verziju teksta navedenog u podstavu (a) ustanoviće Komitet eksperata iz člana 3 odmah poslije stupanja na snagu ovog akta. Autentični primjerak biće deponovan kod generalnog direktora.
(c) Promjene navedene u stavu (3)(iii) biće deponovane u jednom autentičnom primjerku, na engleskom i francuskom jeziku, kod generalnog direktora.
(6) Službene tekstove klasifikacije, na arapskom, njemačkom, italijanskom, portugalskom, ruskom, španskom i svim drugim jezicima koje može da odredi Skupština iz člana 5, ustanoviće generalni direktor, poslije konsultacija sa zainteresovanim vladama ili na osnovu prevoda koje dostave ove vlade ili bilo kojim drugim putem koji ne podrazumijeva finansijske obaveze za budžet Posebne unije ili Organizacije.
(7) U alfabetskoj listi se navodi, naspram oznake svake robe ili usluge, serijski broj koji je specifičan za jezik na kome se ustanovljava pomenuta lista, zajedno sa:
(i) u slučaju alfabetske liste ustanovljene na engleskom, navedenim serijskim brojem za istu tu oznaku u alfabetskoj listi uspostavljenoj na francuskom jeziku, i obrnuto;
(ii) u slučaju bilo koje alfabetske liste uspostavljene na osnovu stava (6), serijskim brojem navedenim za istu indikaciju u alfabetskoj listi uspostavljenoj na engleskom ili alfabetskoj listi uspostavljenoj na francuskom jeziku.
Pravno dejstvo i upotreba Klasifikacije
Član 2
(1) Saglasno odredbama ovog sporazuma, dejstvo Klasifikacije će biti takvo kakvo joj pridaje svaka pojedina država Posebne unije. Naročito, Klasifikacija neće obavezivati države Posebne unije bilo u pogledu procjene obima zaštite pružene bilo kom datom žigu ili u pogledu priznanja uslužnih žigova.
(2) Svaka od država Posebne unije zadržava pravo da koristi Klasifikaciju bilo kao osnovni bilo kao pomoćni sistem.
(3) Nadležni zavod država Posebne unije mora da uključi u službena dokumenta i publikacije koje se odnose na registraciju žigova brojeve klasa iz Klasifikacije kojoj pripadaju robe i usluge za koje je žig registrovan.
(4) Činjenica da je neki termin uključen u alfabetsku listu ni na koji način ne utiče na bilo koja prava koja mogu da postoje pod takvim terminom.
Član 3
Komitet eksperata
(1) Osniva se Komitet eksperata u kome će biti zastupljena svaka država Posebne unije.
(2)
(a) Generalni direktor može da pozove, i ako to zahtijeva Komitet eksperata mora da pozove države koje nijesu članice Posebne unije, a koje su članice Organizacije ili koje su strane Pariske konvencije za zaštitu industrijske svojine, da budu predstavljene kao posmatrači na sastancima Komiteta eksperata.
(b) Generalni direktor će pozvati međuvladine organizacije specijalizovane u oblasti žigova, od kojih je bar jedna država članica država Posebne unije, da budu predstavljene kao posmatrači na sastancima Komiteta eksperata.
(c) Generalni direktor može da pozove, i ako to od njega zahtijeva Komitet eksperata mora da pozove predstavnike drugih međuvladinih organizacija i međunarodnih nevladinih organizacija da učestvuju u diskusijama koje ih interesuju.
(3) Komitet eksperata:
(i) odlučuje o promjenama Klasifikacije;
(ii) upućuje preporuke državama Posebne unije u svrhe olakšavanja upotrebe Klasifikacije i promovisanja njene jednoobrazne primjene;
(iii) preduzima sve mjere koje, bez nametanja finansijskih obaveza budžetu Posebne unije ili Organizacije, doprinose olakšavanju primjene Klasifikacije u državama u razvoju;
(iv) ima pravo da osnuje podkomitete i radne grupe.
(4) Komitet eksperata će usvojiti sopstveni poslovnik. U njemu će se predviđeti mogućnost da one međuvladine organizacije navedene u stavu (2)(b) koje mogu da daju značajan doprinos razvoju Klasifikacije mogu da učestvuju na sastancima podkomiteta i radnih grupa Komiteta eksperata.
(5) Predlozi za promjene Klasifikacije mogu se dati od strane nadležnih zavoda bilo koje države Posebne unije, Međunarodnog biroa, bilo koje međuvladine organizacije zastupljene na Komitetu eksperata u skladu sa stavom 2(b) i bilo koje države ili organizacije posebno pozvane od strane Komiteta eksperata da iznese takve predloge. Predlozi će biti saopšteni Međunarodnom birou, koji će ih podnijeti članicama Komiteta eksperata i posmatračima najkasnije dva mjeseca prije zasijedanja
Komiteta eksperata na kome će se razmatrati pomenuti predlozi.
(6) Svaka država Posebne unije ima jedan glas.
(7)
(a) Odluke Komiteta eksperata će zahtijevati prostu većinu glasova država Posebne unije koje su zastupljene na sastanku i glasaju, izuzev u slučaju iz podstava (b).
(b) Odluke u vezi