Na osnovu člana 82 stav 1 tač. 2 i 17 i člana 91 stav 2 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 25. saziva, na osmoj śednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2013. godini, dana 9. jula 2013. godine, donijela je
ZAKON
O POTVRĐIVANjU KONVENCIJE O PRAVU NEPLOVIDBENIH KORIŠĆENjA MEĐUNARODNIH VODOTOKA
(Objavljen u "Sl. listu CG - međunarodni ugovori", br. 6 od 24. jula 2013)
Član 1
Potvrđuje se Konvencija o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka, koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila u Njujorku, 21. maja 1997. godine, u originalu na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španskom jeziku.
Član 2
Tekst Konvencije iz člana 1 ovog zakona, u originalu na crnogorskom jeziku, glasi:
KONVENCIJA O PRAVU NEPLOVIDBENIH KORIŠĆENjA MEĐUNARODNIH VODOTOKA
Usvojena od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 21. maja 1997. godine
Članice ove Konvencije,
Svjesne važnosti međunarodnih vodotoka i njihovih neplovidbenih korišćenja u mnogim regionima svijeta,
Imajući u vidu član 13 stav 1(a) Povelje Ujedinjenih nacija, kojim je predviđeno da Generalna skupština inicira studije i daje preporuke u cilju ohrabrivanja progresivnog razvoja međunarodnog prava i njegove kodifikacije,
Smatrajući da bi uspješna kodifikacija i progresivan razvoj pravila međunarodnog prava koja se odnose na neplovidbeno korišćenje međunarodnih vodotoka pomogli u unaprjeđenju i primjeni svrha i principa utemeljenih u čl. 1 i 2 Povelje Ujedinjenih nacija,
Uzimajući u obzir probleme koji postoje na mnogim međunarodnim vodotocima, a koji proizilaze, između ostalog, iz rastućih zahtjeva i zagađenja,
Izražavajući uvjerenje da će okvir Konvencije obezbijediti korišćenje, razvoj, očuvanje, upravljanje i zaštitu međunarodnih vodotoka i unaprjeđenje njihovog optimalnog i održivog korišćenja za postojeće i buduće generacije,
Potvrđujući važnost međunarodne saradnje i dobrosusjedskih odnosa u ovoj oblasti,
Svjesne posebne situacije i potreba zemalja u razvoju,
Pozivajući se na principe i preporuke koje je usvojila Konferencija Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju 1992. godine u Deklaraciji iz Rio de Žaneira i Agendi 21,
Pozivajući se, isto tako, na postojeće bilateralne i multilateralne sporazume o neplovidbenim korišćenjima međunarodnih vodotoka,
Imajući u vidu vrijedan doprinos međunarodnih organizacija, kako vladinih, tako i nevladinih, kodifikaciji i progresivnom razvoju međunarodnog prava u ovoj oblasti,
Cijeneći rad Komisije za međunarodno pravo o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka,
Imajući u vidu Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 49/52 od 9. decemba 1994. godine,
Sporazumjele su se kako slijedi:
DIO PRVI
UVOD
Područje primjene Konvencije
Član 1
1. Ova Konvencija primjenjuje se na korišćenje međunarodnih vodotoka i njihovih voda za druge svrhe osim plovidbe i na mjere zaštite, očuvanja i upravljanja koje se odnose na te vodotoke i njihove vode.
2. Korišćenje međunarodnih vodotoka za plovidbu nije obuhvaćeno ovom Konvencijom, izuzev u mjeri u kojoj druga korišćenja utiču na plovidbu ili plovidba utiče na njih.
Upotreba termina
Član 2
Za potrebe ove Konvencije termin:
(a) "vodotok" označava sistem površinskih i podzemnih voda koje, po prirodi svojih fizičkih veza, obrazuju jedinstvenu cjelinu i normalno se ulivaju u zajednički recipijent;
(b) "međunarodni vodotok" označava vodotok čiji se djelovi nalaze u različitim državama;
(c) "država vodotoka" označava državu članicu ove Konvencije na čijoj teritoriji se nalazi dio međunarodnog vodotoka ili članicu koja je organizacija regionalne ekonomske integracije, kada se na teritoriji jedne ili više njenih država članica nalazi međunarodni vodotok;
(d) "organizacija regionalne ekonomske integracije" označava organizaciju koju su osnovale suverene države datog regiona, na koju su njene države članice prenijele nadležnost u pogledu pitanja uređenih ovom Konvencijom i koja je propisno ovlašćena, u skladu sa svojim internim pravilima, da potpiše, potvrdi, prihvati, odobri ili pristupi Konvenciji.
Sporazumi o vodotocima
Član 3
1. U nedostatku sporazuma kojim bi bilo suprotno uređeno, ništa u ovoj Konvenciji neće uticati na prava i obaveze države vodotoka koja proizilaze iz sporazuma koji su na snazi na dan na koji je postala članica ove Konencije.
2. Nezavisno od odredbe iz stava 1 ovog člana, članice sporazuma iz stava 1 ovog člana, razmotriće, po potrebi, usaglašavanje takvih sporazuma sa osnovnim principima ove Konvencije.
3. Države vodotoka mogu zaključiti jedan ili više sporazuma, u daljem tekstu "sporazuma o vodotoku", kojima se primjenjuju i prilagođavaju odredbe ove Konvencije karakteristikama i korišćenjima određenih međunarodnih vodotoka ili njihovih djelova.
4. Kada se između jedne ili više država vodotoka zaključuje sporazum o vodotoku, njime će se odrediti vode na koje se primjenjuje. Takav sporazum se može zaključiti za cio međunarodni vodotok ili za bilo koji njegov dio ili za poseban projekat, program ili korišćenje, izuzev ako sporazum ne utiče, u značajnoj mjeri, na korišćenje voda vodotoka od strane jedne ili više država vodotoka, bez njihove izričite saglasnosti.
5. Kada neka država vodotoka smatra da je prilagođavanje i primjena odredbi ove Konvencije potrebno zbog karakteristika i korišćenja određenog međunarodnog vodotoka, države vodotoka će se konsultovati sa težnjom da pregovaraju u dobroj vjeri u cilju zaključenja jednog ili više sporazuma o vodotoku.
6. Kada su neke, ali ne sve, države vodotoka članice sporazuma o određenom međunarodnom vodotoku, ništa u tom sporazumu neće uticati na prava i obaveze po ovoj Konvenciji onih država vodotoka koje nijesu članice takvog sporazuma.
Članice sporazuma o vodotoku
Član 4
1. Svaka država vodotoka ima pravo da učestvuje u pregovorima o članstvu i da postane članica svakog sporazuma o vodotoku koji se primjenjuje na čitav međunarodni vodotok, kao i da učestvuje u svim relevantnim konsultacijama.
2. Država vodotoka čije korišćenje međunarodnog vodotoka može u značajnoj mjeri da utiče na primjenu predloženog sporazuma o vodotoku, koji se primjenjuje samo na dio vodotoka ili na poseban projekat, program ili korišćenje, ima pravo da učestvuje u konsultacijama o takvom sporazumu i, po potrebi, u pregovorima o njemu u dobroj vjeri sa težnjom da postane članica sporazuma u mjeri u kojoj se to tiče njenog korišćenja.
DIO DRUGI
OPŠTI PRINCIPI
Pravično i razumno korišćenje i učešće
Član 5
1. Države vodotoka će svaka na svojoj teritoriji koristiti međunarodni vodotok na pravičan i razuman način. Države članice će posebno koristiti međunarodni vodotok sa ciljem da se postigne njegovo optimalno i održivo korišćenje i koristi od njega, uzimajući u obzir interese države datog vodotoka, u