ZAKON

O ZAŠTITI VODA

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 33 od 19 jula 2003, 54/04)

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se zaštita voda, obala i vodnog zemljišta, planiranje i programiranje zaštite voda, organizacija zaštite voda, nadzor, finansiranje i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica.
Zaštita voda, obala i vodnog zemljišta obuhvata očuvanje i reguliranje količine vode, održavanje obale i vodnog zemljišta i donošenje odluka o upotrebi i opterećenju voda.

Cilj Zakona

Član 2.

Cilj ovog zakona je osiguranje održivog korištenja voda u cilju očuvanja i poboljšanja njihovog kvaliteta, osiguranja očuvanja prirodnih procesa i prirodne ravnoteže voda, akvatičnih i semiakvatičnih ekosistema i pejzažnih karakteristika voda i u saradnji sa organima nadležnim za upravljanje vodama očuvanje i reguliranje količine voda za razne vrste korištenja u cilju provođenja njihovih ekonomskih, društvenih i ekoloških funkcija.

Načela zaštite voda

Član 3.

Načela zaštite voda, obala i vodnog zemljišta zasnivaju se na:
- integritetu područja riječnih slivova, uzimajući u obzir kretanje voda i prirodnih procesa i sklad i međuzavisnost akvatičnih i semiakvatičnih ekosistema u skladu sa pristupom području riječnog sliva;
- održivom korištenju voda koje se zasniva na osiguranju, funkcionalnosti prirodnih procesa i održavanju prirodne ravnoteže akvatičnih i semiakvatičnih ekosistema i na dugoročnoj zaštiti i racionalnoj upotrebi raspoloživih vodnih resursa;
- sprečavanju prekomjernog opterećenja voda i unapređivanju održivog korištenja voda, obala i vodnog zemljišta;
- ekonomskoj procjeni voda i provođenju načela nadoknade troškova korištenja i zagađivanja voda;
- učešću javnosti;
- primjeni najboljih raspoloživih tehnika i novih naučnih saznanja u oblasti okoliša,
- principu predostrožnosti, što znači da se nedostatak potpune naučne podloge neće koristiti kao razlog za odlaganje mjera za sprečavanje degradacije okoliša tamo gdje postoje prijetnje od ozbiljnih i nepopravljivih oštećenja.

Teritorijalna osnova

Član 4.

U cilju osiguranja integrirane i dosljedne zaštite voda, uzimajući u obzir hidrografske karakteristike, jedinstvenost i koherentnost vodnog režima, područje riječnog sliva Dunava i područje riječnog sliva Jadranskog mora smatraju se osnovnim područjima riječnih slivova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Riječni podslivovi

Član 5.

Područja riječnog sliva iz člana 4. ovog zakona obuhvataju riječne podslivove Une, Sane, Save, Vrbasa, Bosne, Drine i dijelove rječnih slivova Trebišnjice, Neretve, Cetine i Krke.
Riječni podslivovi iz stava 1. ovog člana mogu biti podijeljeni na dijelove riječnih podslivova.
Područja riječnih slivova, riječni podslivovi i dijelovi riječnih podslivova smatraju se teritorijalnom osnovom za programiranje i planiranje zaštite voda.
Područja riječnih slivova, riječni podslivovi i dijelovi riječnih podslivova sa podzemnim vodama koje im pripadaju utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra.

Nadležnost

Član 6.

Poslove zaštite voda iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine vrši Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo).
U cilju zaštite voda, obala i vodnog zemljišta u okviru Federalnog ministarstva uspostavljaju se federalne uprave područja riječnog sliva (u daljnjem tekstu federalne uprave):
- Federalna uprava područja riječnog sliva Dunava,
- Federalna uprava područja riječnih slivova Jadranskog
- mora.

Odobravanje korištenja i zagađivanja voda, obala i vodnog zemljišta, kao i ostalih tipova zemljišta

Član 7.

Opterećenje, korištenje i zagađivanje voda, obala i vodnog zemljišta i zemljišta koje se nalazi u zaštićenim i ugroženim područjima mora biti programirano, isplanirano i provedeno na takav način da se osigura očuvanje prirodnih procesa, prirodne ravnoteže akvatičnih i semiakvatičnih ekosistema, prirodnih dobara i područja koja su zaštićena u skladu sa propisima o očuvanju prirode, kao i očuvanje pejzažnih karakteristika voda i zaštita od štetnih uticaja voda.
Svaki pojedinac dužan je da zaštiti kvalitet i količinu voda i da ih koristi na takav način da se u najmanjoj mogućoj mjeri utiče na ravnotežu akvatičnih i semiakvatičnih ekosistema u skladu sa uvjetima utvrđenim ovim zakonom i drugim propisima.
Federalni ministar prostornog uređenja i okoliša (u daljem tekstu: federalni ministar) će za svako područje riječnog sliva ili dio međunarodnog riječnog sliva koji pripada teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH) propisati aktivnosti koje imaju negativan uticaj na stanje površinskih i podzemnih voda.

Naknade za opterećenje voda

Član 8.

Naknade za vodu za svako opterećenje, korištenje i zagađivanje vode i vodnih dobara, izuzev korištenja vode za opću upotrebu, regulirat će se Zakonom o Federalnom fondu za zaštitu okoliša.

II- DEFINICIJE

Član 9.

U smislu ovog zakona sljedeći izrazi imaju značenje:
1. vode su sve površinske i podzemne vode;
2. površinske vode su mora i unutrašnje vode, izuzev podzemnih voda;
3. podzemne vode su:
a) podzemne vode koje slobodno teku u područjima prožetim poroznim stijenama,
b) podzemne vode koje se nalaze u konvejerima površinskih voda,
c) vodni resursi kao prirodna ispuštanja podzemnih voda,
d) mineralne, termalne i termo-mineralne vode;
4. unutrašnje vode su tekuće i stajaće vode na površini zemljišta i sve podzemne vode na strani okrenutoj kopnu od osnovne linije od koje se mjeri širina teritorijalnih voda;
5. tekuće vode su prirodni vodotokovi kao što su bujice, potoci i rijeke sa stalnim ili periodičnim tokom i vodotokovi koji se formiraju kao rezultat transfera nekog prirodnog vodotoka ili njegovog geografskog pložaja;
6. stajaće vode su prirodna jezera, uključujući jezera koja se povremeno javljaju, ribnjaci, pojilišta i ostali vodni bazeni koji imaju stalno ili periodično uticanje ili isticanje tekućih ili podzemnih voda. Stajaće vode također označavaju i vodne bazene koji se formiraju kao rezultat postavljanja brana na tekuće vode ili drugog korištenja prostora;
7. vodno zemljište je zemljište stalno ili periodično prekriveno unutrašnjim vodama koje, prema tome, predstavlja posebne hidrološke, geomorfološke i biološke uvjete koji definiraju akvatične i semiakvatične ekosisteme i koje dopire do obale. Vodno zemljište također označava i napuštena riječna korita i šljunkovita područja koja voda povremeno plavi. Zemljište povremenih jezera ne označava vodno zemljište;
8. vodni režim je skup prirodnih ili vještačkih hidroloških, hemijskih i bioloških karakteristika koje se odnose na površinske i podzemne vode u određenom području u toku određenog vremenskog perioda;
9. riječni sliv je područje zemljišta iz koga sve površinske vode polaze u serijama tokova, struja, rijeka i moguće jezera u more u jednom riječnom ušću, rukavcu ili delti;
10. podsliv je područje zemljišta sa koga sve površinske vode teku kroz niz potoka, rijeka i moguće jezera u određenu tačku vodotoka (obično u jezero ili riječni sliv);
11. područje riječnog sliva je područje kopna ili mora koje se sastoji od jednog ili više susjednih riječnih slivova zajedno sa