ZAKON

O ZAŠTITI I SPASAVANjU U VANREDNIM SITUACIJAMA

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 121 od 25. decembra 2012)

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se sistem zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama, snage i subjekti zaštite i spasavanja, prava i obaveze republičkih organa uprave i drugih organa, organa jedinica lokalne samouprave, privrednih društava i drugih pravnih lica, prava i dužnosti građana, vanredne situacije i postupanje u vanrednim situacijama, organizacija i djelatnost civilne zaštite u sistemu zaštite i spasavanja i otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i drugih nesreća, planiranje i finansiranje sistema zaštite i spasavanja, nadzor, priznanja i nagrade i druga pitanja od značaja za organizovanje i funkcionisanje sistema zaštite i spasavanja.

Član 2.

Sistem zaštite i spasavanja je objedinjeni oblik upravljanja i organizovanja snaga i subjekata sistema zaštite i spasavanja na sprovođenju preventivnih i operativnih mjera i izvršavanju zadataka zaštite i spasavanja ljudi i dobara od posljedica elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških nesreća, katastrofa, epidemija, posljedica ratnih dejstava, posljedica terorizma i drugih opasnosti i nesreća koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i životnu sredinu, uključujući i mjere oporavka od nastalih posljedica.

Član 3.

(1) Zaštita i spasavanje u vanrednim situacijama je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Srpsku (u daljem tekstu: Republika).
(2) Dan zaštite i spasavanja - Dan civilne zaštite Republike Srpske je 1. mart - Međunarodni dan civilne zaštite.

Član 4.

Načela zaštite i spasavanja zasnivaju se na saradnji, solidarnosti, pravovremenom i usklađenom djelovanju subjekata sistema zaštite i spasavanja, a to su:
a) načelo zaštite, prema kojem svako ima pravo na zaštitu od nesreća i katastrofa prouzrokovanih elementarnom nepogodom i drugom nesrećom, a zaštita i spasavanje ljudskih života ima prednost nad svim drugim zaštitnim i spasilačkim aktivnostima,
b) načelo solidarnosti, prema kojem svako učestvuje u zaštiti i spasavanju u skladu sa svojim mogućnostima i sposobnostima,
v) načelo javnosti, prema kojem su podaci o opasnostima i djelovanju republičkih organa uprave i drugih organa, organa jedinica lokalne samouprave i drugih subjekata zaštite i spasavanja javni, a kako bi se obezbijedilo pravovremeno obavještavanje stanovništva o opasnosti koje može pogoditi elementarna nepogoda ili druga nesreća,
g) načelo prevencije, prema kojem republički organi uprave i drugi organi, organi jedinice lokalne samouprave i druga pravna lica, prilikom obezbjeđenja zaštite od elementarne nepogode i druge nesreće, prioritetno sprovode preventivne mjere zaštite u skladu sa svojim nadležnostima,
d) načelo odgovornosti, prema kojem je svako fizičko i pravno lice, u skladu sa zakonom, odgovorno za sprovođenje mjera zaštite i spasavanja od nesreća i katastrofa izazvanih elementarnom nepogodom i drugom nesrećom i
đ) načelo supsidijarnosti, prema kojem se u zaštiti i spasavanju prvenstveno koriste snage i sredstva sa područja jedinice lokalne samouprave, a ukoliko su te snage i sredstva nedovoljne, upotrebljavaju se snage i sredstva sa teritorije Republike i Bosne i Hercegovine.

Član 5.

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
a) vanredna situacija je situacija u kojoj su rizici i prijetnje ili posljedice katastrofa, vanrednih događaja i drugih opasnosti za stanovništvo, životnu sredinu i materijalna dobra takvog obima i intenziteta da njihov nastanak ili posljedice nije moguće spriječiti ili otkloniti redovnim djelovanjem nadležnih organa i službi, zbog čega je za njihovo ublažavanje i otklanjanje neophodno upotrijebiti posebne mjere, snage i sredstva uz pojačan režim aktivnosti,
b) vanredni događaj je nesreća izazvana elementarnom nepogodom i drugom nesrećom koja može da ugrozi zdravlje i život ljudi i životnu sredinu, a čije je posljedice moguće spriječiti ili otkloniti redovnim djelovanjem,
v) katastrofa je prirodna ili druga nesreća i događaj koja veličinom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i život ljudi, materijalna dobra i životnu sredinu, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili otkloniti redovnim djelovanjem nadležnih službi, republičkih organa uprave i organa jedinica lokalne samouprave, kao i nesreća nastalih ratnim razaranjem ili terorizmom,
g) elementarna nepogoda je događaj hidrometeorološkog, geološkog ili biološkog porijekla prouzrokovan djelovanjem prirodnih sila, kao što su: zemljotres, poplava, bujica, oluja, jake kiše, atmosferska pražnjenja, grad, suša, odron ili klizanje zemljišta, sniježni nanosi i lavina, ekstremne temperature vazduha, zaleđivanje vodotokova, epidemija zaraznih bolesti i pojava štetočina i druge prirodne pojave većih razmjera koje mogu da ugroze zdravlje i život ljudi ili pričine štetu većeg obima,
d) druga nesreća je nesreća u drumskom, željezničkom, vazdušnom ili riječnom saobraćaju, požar, rudarska nesreća, rušenje brana, tehničko-tehnološka nesreća i druga nesreća koju prouzrokuje čovjek svojim aktivnostima, ratna dejstva, vanredno stanje ili drugi oblik masovnog uništavanja ljudi ili materijalnih dobara,
đ) tehničko-tehnološka nesreća (u daljem tekstu: udes) je događaj koji je izmakao kontroli kod obavljanja djelatnosti ili upravljanju sredstvima za rad i rad sa opasnim materijama, naftom i njenim derivatima i energetskim gasovima prilikom njihove proizvodnje, prerade, upotrebe, skladištenja, pretovara, prevoza ili uklanjanja čija je posljedica ugrožavanje ljudi i materijalnih dobara,
e) objekti i sredstva za zaštitu i spasavanje obuhvataju skloništa i druge zaštitne objekte, skladišta, zaštitnu i spasilačku opremu i oruđa, opremu za osposobljavanje i obuku, prevozna sredstva, telekomunikacione i alarmne uređaje i drugu opremu i sredstva koji se koriste za zaštitu i spasavanje,
ž) sredstva pomoći su namirnice, voda za piće, odjeća, obuća, lijekovi i drugi predmeti, odnosno sredstva namijenjena ugroženom i nastradalom stanovništvu kao pomoć radi ublažavanja posljedica elementarne nepogode i druge nesreće,
z) otklanjanje posljedica su sve aktivnosti koje se preduzimaju u toku i poslije elementarne nepogode i druge nesreće radi hitne normalizacije života i sprečavanja širenja posljedica na području na kojem se nesreća dogodila,
i) lična, uzajamna i kolektivna zaštita je najmasovniji oblik pripremanja i organizovanog učešća građana u zaštiti i spasavanju koja obuhvata mjere i postupke njihove neposredne zaštite i spasavanja u poslovnim i stambenim zgradama, drugim objektima i mjestima gdje žive i rade,
j) zbrinjavanje ugroženih, nastradalih, izbjeglih i evakuisanih lica u vanrednim situacijama obuhvata pružanje hitnog smještaja, zdravstvenu zaštitu, snabdijevanje hranom i vodom, spajanje razdvojenih porodica, psihološku podršku i stvaranje potrebnih uslova za život,
k) zaštita i spasavanje od poplava i nesreća na vodi i pod vodom podrazumijeva sprovođenje zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara koji mogu biti ugroženi poplavama izazvanim izlijevanjem rijeka iz korita, bujičnim vodama, ledenim barijerama, podzemnim vodama, kao i oštećenjem ili rušenjem brana, nasipa, jalovina i drugih vodozaštitnih objekata i drugih nesreća na vodi i pod vodom,
l) neeksplodirana ubojna sredstva (u daljem tekstu: NUS) su zaostala eksplozivna sredstva i ostaci iz rata, pripremljena za korišćenje ili korišćena, sa ili bez upaljača, ispaljena, izbačena, porinuta, lansirana, napuštena ili odbačena, a nisu eksplodirala, kao i sredstva zaostala poslije eksplozija skladišta ubojnih sredstava, odbačena i ubojna sredstva iz nelegalnog posjeda, a što ne