ZAKON

O ZAŠTITI PRIRODE

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 66 od 28 avgusta 2013)

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zakonom uređuju se nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode, opšte mjere očuvanja prirode, ocjena prihvatljivosti zahvata u prirodi, tipovi staništa i ekološki značajna područja, vrste i podvrste, zaštita divljih ptica, zaštita i očuvanje biodiverziteta, šumskih eko-sistema, krških ekosistema, vode i vlažnih staništa, zaštita morskih i obalnih prirodnih vrijednosti, uspostava evropske ekološke mreže posebno zaštićenih područja -Natura2000, mjere zaštite vrsta i podvrsta, prekogranični promet zaštićenim divljim vrstama i podvrstama, mjere zaštite minerala i fosila, zaštićene prirodne vrijednosti, naknada štete, podsticajne mjere, davanje prijedloga za koncesije na zaštićenim prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim objektima, planiranje i organizacija, inventarizacija i monitoring, pristup informacijama i sudjelovanje javnosti, znak zaštite prirode, promocija odgoja i obrazovanja u zaštiti prirode, priznanja i nagrade za postignuća u zaštiti prirode, finansiranje zaštitite prirode, inspekcijski nadzor, kaznene odredbe, prelazne i završne odredbe.

Član 2.

Priroda predstavlja osnovnu vrijednost i jedan od najznačajnijih resursa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacije BiH) te uživa zaštitu u skladu sa ovim Zakonom.
Prirodne vrijednosti utvrđene u skladu sa ovim Zakonom od interesa su za Federaciju BiH i kantone, i imaju njenu posebnu zaštitu.

Član 3.

Ciljevi zaštite prirode su očuvati i obnoviti postojeću biološku i pejzažnu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem; utvrditi stanje i osigurati praćenje stanja prirodnih vrijednosti; osigurati sistem zaštite prirodnih vrijednosti radi trajnog očuvanja njihovih svojstava na osnovu kojih se proglašavaju zaštićenima; osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njenih dijelova, spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti, te osigurati što povoljnije uslove očuvanja i slobodnog razvoja prirode pri njenom ekonomskom korištenju, osigurati pravo građana na zdrav okoliš, odmor i razonodu u prirodi.

Član 4.

Zaštita prirode zasniva se na načelima:
- svako se mora ponašati tako da doprinosi očuvanju biološke i pejzažne raznolikosti, ekološkog naslijeđa i zaštiti prirodnih vrijednosti, odnosno očuvanju opštekorisne uloge prirode;
- neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo;
- u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obavezno je primjenjivati načela, mjere i uslove zaštite prirode;
- zaštita prirode pravo je i obaveza svakog fizičkog i pravnog lica, te su u tom cilju dužni sarađivati radi sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, izbjegavanja šteta, uklanjanja i sanacije posljedica svake nastale štete, te obnove prirodnih uslova koji su postojali prije nastanka štete;
- javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravovremeno obavještavanje o štetama u prirodi i o preduzetim mjerama za njihovo uklanjanje,
- javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravodobno obavještavanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo ukljnjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi.
Federacija BiH putem institucija Bosne i Hercegovine u cilju zaštite prirode sarađuje i sudjeluje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama u provođenju međunarodnih ugovora iz područja zaštite prirode u kojima je Bosna i Hercegovina članica.

Član 5.

Opštekorisna uloga prirode iskazuje se kroz održavanje života kao prirodne pojave, a naročito kroz:
- održavanje prirodnih dobara kao zaliha tvari i energije;
- nastajanje tla i očuvanje njegove prirodnosti;
- očuvanje kvaliteta, količine i dostupnosti vode;
- očuvanje klime;
- očuvanje atmosfere i proizvodnje kisika;
- Očuvanje, održavanje i razvoj biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa.
Opštekorisne funkcije prirode moraju biti trajno očuvane.

Član 6.

Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i pejzažne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti. Zaštita prirode provodi se naročito:
- utvrđivanjem svih dijelova biološke i pejzažne raznolikosti i njihove ugroženosti;
- provođenjem mjera zaštite prirode;
- unošenjem utvrđenih uslova i utvrđivanje mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i sektorske strategije i planovi upravljanja, uz izradu strateške procjene uticaja na okoliš (SEA), kao i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, energetike, prometa i komunikacija, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnih dobara te drugim djelatnostima;
- utvrđivanje uvjeta i mjera zaštite svih vrsta ptica uvođenjem monitoringa, te identifikacija "IBA" područja od posebnog značaja za uspostavljanje mreže zaštićenih područja označenih kaoNATURA2000.;
- izradom izvještaja o stanju prirode, kao dijela integralnog izvještaja o stanju okoliša, donošenjem i provođenjem strategija, programa, akcionih planova, planova upravljanja, uslova i mjera zaštite prirode;
- praćenjem stanja prirode te obavještavanjem javnosti o stanju prirode, i sudjelovanjem javnosti u zaštiti prirode;
- provođenjem postupaka ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu i procjene utjecaja na okoliš u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša Federacije BiH i njegovim provedbenim propisima;
- podsticanjem i promocijom zaštite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite prirode u odgoju i obrazovanju;
- utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti;
- uspostavom sistema upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim vrijednostima;
- povezivanjem i usklađivanjem sistema zaštite prirode s međunarodnim sistemom zaštite prirode;
- podsticanjem naučnog i stručnog rada u području zaštite prirode;
- osiguranjem finansijskih sredstava za provođenje zaštite prirode.

Član 7.

Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se u slučaju odvračanja neposredne opasnosti za život ili zdravlje ljudi ili imovinu, spašavanja ljudi i imovine.
Odredbe stava 1. ovoga člana primjenjuju se samo za vrijeme trajanja navedenih okolnosti.

Član 8.

U ovom Zakonu u upotrebi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
- "alohtona vrsta" je strana (neautohtona) vrsta koja prirodno nije egzistirala u određenom ekološkom sistemu nekog područja, nego je u to područje dospjela namjernim ili nenamjernim naseljavanjem;
- "autohtona vrsta" je zavičajna vrsta koja prirodno egzistira u određenom ekološkom sistemu nekog područja;
- "biogeografska regija" - EU pokriva devet biogeografskih regija koje su svaka za sebe karakteristične po vegetaciji, klimi, topografiji i geologiji. Granice regija nisu fiksne no omogućavaju praćenje trendova očuvanja vrsta i staništa u sličnim uslovima diljem Europe ne obraćajući pažnju na državne granice. Regije su: alpska, kontinentalna, mediteranska, panonska, borealna, atlantska, crnomorska, stepska i makaronezijska;
- "biološka raznolikost" je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sistema, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta te raznolikost između ekoloških sistema;
- "brdsko-biciklističke staze" planinska staza namijenjena za planinski biciklizam (brdsko-biciklistička staza) je uski pojas zemljišta označen propisanim markacijama, na brdovitom, šumskom ili planinskom prostoru, namijenjen prvenstveno za kretanje biciklom;
- "cret (tresetište)" je vlažno stanište sa obiljem mahovine i drugoga bilja koje se tu nakuplja, trune bez prisutnosti kisika i stvara treset bogat ugljikom;
- "Crvena lista - popis ugroženih vrsta/podvrsta", je službeni dokument koji sadrži popis ugroženih divljih vrsta/podvrsta, raspoređenih po kategorijama ugroženosti;
- "Crvena knjiga" je službeni dokument koji sadrži opširne podatke o osnovnim karakteristikama vrste, o stepenu njene ugroženosti,faktorima ugrožavanja, kao i prijedloge mjera za zaštitu same vrste/podvrste;
- "divlje vrste" biljaka, gljiva i životinja su sve one vrste i podvrste koje nisu nastale pod uticajem čovjeka kao posljedica uzgojnih aktivnosti;
- "doprirodni uslovi" su uslovi u ekološkom sistemu ili pejzažu na čiji je razvoj čovjek uticao u neznatnoj mjeri te se u njima odvijaju procesi koji su uglavnom samoregulirajući i koji mogu opstati bez izravnog ljudskog djelovanja;
- "ekološki koridor" je odgovarajući ekološki prostor migracije vrsta;
- "ekološka mreža" je sistem međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno doprinose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti;
- "ekološki prihvatljiv protok" predstavlja minimalni protok koji osigurava očuvanje prirodne ravnoteže i ekosistema vezanih za vodu;
- "ekološki sistem" je dinamičan kompleks zajednica biljaka, gljiva, životinja i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica;
- "ekološki značajno područje" je područje koje u velikoj mjeri doprinosi očuvanju biološke raznolikosti u Federaciji BiH;
- "endem" je vrsta ili podvrsta čija rasprostranjenost je ograničena na određeno područje ili lokalitet;
- "ex-situ" očuvanje (izvan prirode)" je očuvanje komponenti biološke raznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa (zoološki vrtovi, akvariji i botanički vrtovi); također očuvanje dijelova geološke baštine izvan