Na osnovu članaIV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 75. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 7. aprila 2010. godine, i na 46. sjednici Doma naroda, održanoj 28. maja 2010. godine, usvojila je
ZAKON
O ZAŠTITI OZNAKA GEOGRAFSKOG PORIJEKLA
(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 53 od 29 juna 2010)
DIO PRVI - OPĆE ODREDBE
(Predmet Zakona)
Član 1.
(1) Ovim zakonom uređuju se: način sticanja, održavanje, sadržaj, prestanak i pravna zaštita oznaka geografskog porijekla u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH).
(2) Ovaj zakon primjenjuje se i na imena porijekla i geografske oznake koje su međunarodno registrirane za BiH.
(3) Odredbe ovog zakona neće se primjenjivati na one proizvode u dijelu u kojem su sticanje i sistem zaštite, kao i ostvarivanje prava u korištenju oznake geografskog porijekla na tim proizvodima izričito drugačije uređeni posebnim zakonom.
(Pojam oznake geografskog porijekla)
Član 2.
(1) Oznaka geografskog porijekla (u daljnjem tekstu: oznaka porijekla) je svaka oznaka kojom se neka zemlja ili mjesto koje se u njoj nalazi, direktno ili indirektno, označava kao zemlja ili mjesto geografskog porijekla proizvoda.
(2) Oznake porijekla upotrebljavaju se za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih, zanatskih i proizvoda domaće radinosti.
(Pojam geografske oznake)
Član 3.
Geografska oznaka je oznaka koja identificira određenu robu kao robu porijeklom s teritorije određene zemlje, regiona ili lokaliteta s te teritorije, gdje se određeni kvalitet, reputacija ili druge karakteristike robe suštinski mogu pripisati njenom geografskom porijeklu.
(Pojam imena porijekla)
Član 4.
Ime porijekla je geografski naziv zemlje, regiona ili lokaliteta koji služi da označi proizvod koji odatle potiče, čiji su kvalitet i posebna svojstva isključivo ili bitno uslovljeni geografskom sredinom, koja obuhvata prirodne i ljudske faktore i čija se proizvodnja, prerada i priprema u cjelini odvijaju na određenom ograničenom području.
(Tradicionalni i historijski nazivi)
Član 5.
Oznaku porijekla čini i naziv koji nije administrativni geografski naziv određene zemlje, regiona ili lokaliteta, koji je dugom upotrebom u prometu postao općepoznat kao tradicionalni naziv proizvoda koji potiče s tog područja, ili je u pitanju historijski naziv tog područja, ako ispunjava uslove iz čl. 2., 3. i 4. ovog zakona.
(Porijeklo sirovine)
Član 6.
Proizvod se može izuzetno zaštititi imenom porijekla ili geografskom oznakom ako ima dokazano tradicionalno obilježje, visoku reputaciju i dobro je poznat, te kada sirovina za proizvodnju tog proizvoda potiče s područja različitog ili šireg od područja prerade, ako je područje proizvodnje sirovine ograničeno i postoje posebni uslovi za proizvodnju te sirovine, kao i sistem inspekcijske kontrole koji osigurava nadzor nad ispunjenjem posebnih uslova.
(Homonimni nazivi)
Član 7.
Ako su nazivi dva ili više mjesta odakle proizvod potiče identični, ili gotovo identični u pisanom ili izgovorenom obliku (homonimni nazivi), zaštita takvih geografskih naziva bit će priznata svim zainteresiranim licima koja ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom, na osnovu principa pravednog i ravnopravnog tretiranja proizvođača na tržištu i istinitog obavještavanja potrošača, osim kada to može da izazove zabunu u javnosti o tačnom geografskom porijeklu proizvoda.
(Nazivi koji se ne mogu zaštititi geografskom oznakom ili imenom porijekla)
Član 8.
(1) Geografskom oznakom ili imenom porijekla ne može se zaštititi naziv:
a) koji je suprotan javnom poretku ili moralu,
b) koji predstavlja ime zaštićene biljne sorte ili životinjske vrste, ako bi to moglo javnost dovesti u zabludu o geografskom porijeklu proizvoda,
c) čiji bi izgled ili sadržaj mogao stvoriti zabunu u privrednom prometu u pogledu vrste, porijekla, kvaliteta, načina proizvodnje ili drugih karakteristika proizvoda,
d) koji predstavlja tačan naziv zemlje, regiona ili lokaliteta s kojeg proizvod potiče, ali koji kod potrošača izaziva lažnu predstavu da proizvod potiče iz druge zemlje, regiona ili lokaliteta,
e) koji je, zbog dugotrajne upotrebe, u običnom govoru izgubio svoje geografsko značenje i postao generičan, odnosno uobičajen naziv za označavanje određenog proizvoda,
f) koji nije zaštićen, ili je prestao da bude zaštićen, u zemlji porijekla, ili koji je prestao da se koristi u toj zemlji.
(2) Ovim zakonom ne štiti se ime porijekla ili geografska oznaka za proizvod od vinove loze, ako je ta oznaka identična s imenom sorte grožđa koja je postojala na teritoriji BiH prije 1. januara 1995. godine.
(Generički naziv)
Član 9.
(1) Generički naziv je onaj geografski naziv koji je, iako se odnosi na geografsko mjesto na kojem je proizvod prvobitno nastao, ili je stavljen na tržište, u uobičajenom govoru izgubio svoje geografsko značenje i postao opći naziv tog proizvoda.
(2) Pri utvrđivanju da li je neki geografski naziv postao generički uzimaju se u obzir sve okolnosti, a naročito postojeća situacija na geografskom području s kojeg proizvod potiče i gdje se koristi.
(Nacionalni tretman)
Član 10.
(1) Strana fizička i pravna lica u pogledu zaštite oznaka porijekla u BiH uživaju ista prava kao i domaća fizička i pravna lica, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili konvencija kojima je pristupila ili ih je ratificirala BiH (u daljnjem tekstu: međunarodni ugovori i konvencije), ili iz principa reciprociteta.
(2) Postojanje reciprociteta pretpostavlja se dok se ne dokaže suprotno.
(Nadležnost za postupak zaštite oznaka porijekla)
Član 11.
(1) Pravna zaštita oznaka porijekla, u skladu s odredbama Madridskog sporazuma o suzbijanju lažnih ili prevarnih oznaka porijekla na proizvodima od 14. aprila 1891. godine, ostvaruje se direktnom primjenom tih odredbi i propisa o suzbijanju nelojalne konkurencije, u sudskom postupku pred stvarno i mjesno nadležnim sudom, ili u upravnom postupku pred nadležnim carinskim organom ili organom tržišne inspekcije.
(2) Sud je nadležan da odluči koje oznake porijekla, zbog svog generičkog karaktera, ne uživaju zaštitu u skladu s odredbama Madridskog sporazuma o suzbijanju lažnih ili prevarnih oznaka porijekla na proizvodima, isključujući iz rezerve određene ovim stavom geografske nazive regiona za oznake porijekla proizvoda od vinove loze.
(Nadležnost za postupak zaštite imena porijekla i geografske oznake)
Član 12.
(1) Poslove koji se odnose na postupak zaštite geografske oznake i imena porijekla u upravnom postupku propisanom ovim zakonom obavlja Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Institut).
(2) Ako nije drugačije propisano ovim zakonom, u postupku pred Institutom primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09).
(3) Protiv odluke Instituta donesene u postupku iz stava (1) ovog člana može se izjaviti žalba Komisiji za žalbe Instituta (u daljnjem tekstu: Komisija za žalbe) u roku od 15 dana od dana prijema odluke.
(4) Protiv odluke Komisije za žalbe može se pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine, u roku od 30 dana od dana prijema odluke.
(Registri)
Član 13.
(1) Institut u elektronskoj formi vodi Registar prijava imena porijekla, Registar prijava za priznanje statusa ovlaštenih korisnika imena porijekla, Registar prijava za priznanje statusa ovlaštenih korisnika geografskih oznaka, Registar imena porijekla, Registar geografskih oznaka, Registar ovlaštenih korisnika imena porijekla, Registar ovlaštenih korisnika geografskih oznaka, Registar međunarodnih prijava imena porijekla i Registar zastupnika za zaštitu geografskih oznaka i imena porijekla (u daljnjem tekstu: Registar zastupnika).
(2) Registrom međunarodnih prijava imena porijekla smatrat će se zbirka prijava imena porijekla podnesenih na osnovu Lisabonskog aranžmana o zaštiti imena porijekla i njihovom međunarodnom registriranju i objavljenih od Međunarodnog biroa Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Međunarodni biro).
(3) Registri iz stava (1) ovog člana objedinjeni su u jedinstveni sistem registara industrijskog vlasništva BiH u elektronskoj formi.
(4) Sadržaj registara iz stava (1) ovog člana propisat će se posebnim