Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

-------------------
NAPOMENA REDAKCIJE:
Ovaj tekst sadrži sledeće propise:
1. ZAKON O VOJNIM SUDOVIMA Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 27 od 31. decembra 1993; 8/96)
2. ZAKON O PRIMENjIVANjU ZAKONA O VOJNIM SUDOVIMA I ZAKONA O VOJNOM TUŽILAŠTVU ZA VREME RATNOG STANjA (Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 29 od 28. novembra 1994)
-------------------

***

ZAKON

O VOJNIM SUDOVIMA

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 27 od 31. decembra 1993; 8/96)

GlavaI

OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Vojni sudovi kao redovni sudovi sude za krivična dela vojnih lica.

Član 2.

Vojni sudovi su u vršenju sudske funkcije nezavisni i sude na osnovu ustava i zakona.

Član 3.

Postupak pred vojnim sudovima vodi se na srpskom jeziku.

Član 4.

U vojnim sudovima se proučavaju i pitanja od interesa za ujednačavanje sudske prakse i za pravilno i jedinstveno primenjivanje zakona.
Vojni sudovi prvog stepena obaveštavaju Vrhovni vojni sud o primenjivanju zakona i o svom radu.

Član 5.

Raspravljanje pred vojnim sudovima je javno.
Sud može saglasno zakonu isključiti javnost u raspravljanju pred sudom radi čuvanja vojne ili druge tajne, zaštite morala, interesa maloletnika ili drugih posebnih državnih interesa.
Javnost u radu vojnih sudova obezbeđuje se i davanjem obaveštenja u toku sudskog postupka pod uslovima utvrđenim zakonom, obaveštavanjem Predsednika Republike o radu vojnih sudova i objavljivanjem sudskih odluka.

Član 6.

Vojni sudovi sude u većima.
U određenim stvarima iz nadležnosti vojnog suda prvog stepena sudi sudija pojedinac.

Član 7.

Veća vojnih sudova sastavljena su od sudija i sudija porotnika ili od sudija.
Sudskom veću predsedava sudija - predsednik veća.

Član 8.

Kao vojno lice u smislu ovog zakona smatraju se lica koja su zakonom o vojsci određena kao vojna lica i civilna lica na službi u vojsci.

GlavaII

ORGANIZACIJA I NADLEŽNOST

1. Zajedničke odredbe

Član 9.

Vojni sudovi su:
1. Vojni sudovi prvog stepena;
2. Vrhovni vojni sud.
Vojni sudovi prvog stepena su: Vojni sud u Banja Luci, Vojni sud u Bijeljini i Vojni sud u Bileći.
Vrhovni vojni sud je u Banja Luci.
Formaciju i teritorijalnu nadležnost vojnih sudova određuje Predsednik Republike na predlog Ministarstva odbrane.

Član 10.

Vojni sudovi sude vojnim licima za krivična dela iz člana 116, 118, 119, 120, 121, 124, 135, 136, 201. do 239. Krivičnog zakona Republike Srpske.
Vojni sudovi sude vojnim licima i za sledeća krivična dela:
1) za delo iz člana 125. ako je ono upravljeno protiv vojnog objekta ili protiv vojnog lica;
2) za dela iz člana 126. i 127. ako su u pitanju vojni objekti;
3) za dela iz člana 128. i 129. ako se podaci odnose na odbranu zemlje;
4) za dela iz člana 136. ako je u pitanju vršenje krivičnih dela iz člana: 118, 119, 121, 125, 126. i 127. Krivičnog zakona Republike Srpske.
Vojni sudovi sude vojnim licima za krivična dela protiv vojne imovine i za krivična dela učinjena u vršenju službene dužnosti ili u vezi sa vršenjem službene dužnosti, u Vojsci, ako je predmet dela deo borbenog sredstva ili oružje, municija i eksploziv, koji služe potrebama odbrane zemlje.
Vojni sudovi nadležni su da utvrđuju status ratnih zarobljenika i da im sude za krivična dela protiv čovečnsoti i međunarodnog prava iz člana 141. do 155. Krivičnog zakona Republike Srpske, kao i za sva krivična dela koja čine kao ratni zarobljenici.

Član 11.

Vojni sudovi sude za sva krivična dela sledećim licima:
1) vojniku na služenju vojnog roka i vojniku po ugovoru;
2) studentu vojne akademije i učeniku srednje vojne škole;
3) profesionalnom podoficiru, profesionalnom oficiru, podoficiru po ugovoru i oficiru po ugovoru;
4) licu iz rezervnog sastava dok se kao vojni obveznik nalazi na vojnoj dužnosti.
Lice iz rezervnog sastava iz tačke 4. i civilno lice iz tačke 5. ovog člana, ne vrši vojnu dužnost dok se nalazi na odsustvu, korišćenju slobodnih dana, godišnjem odmoru i na putovanju izvan svoje jedinice, ukoliko se ne radi o službenom putovanju, odnosno radi izvršenja zadataka.

Član 12.

Ako je civilno lice učinilo krivično delo iz nadležnosti vojnog suda za suđenje je nadležan redovni sud.

Član 13.

Ako su vojno i civilno lice izvršili krivično delo kao saizvršioci ili kao saučesnici nadležan za suđenje je redovni sud.

2. Vojni sudovi prvog stepena

Član 14.

U stvarima iz nadležnosti vojnih sudova, vojni sudovi prvog stepena:
1) odlučuju u prvom stepenu u krivičnim predmetima;
2) sprovode istragu;
3) odlučuju o žalbama protiv rešenja istražnog sudije vojnog suda;
4) odlučuju o prigovoru protiv optužnice;
5) odlučuju u prvom stepenu o sporovima za naknadu štete koju vojna lica na službi u Vojsci Republike Srpske učine državi u vezi sa vršenjem službe i o zahtevu države za naknadu iznosa koji je isplaćen zbog nezakonitog ili nepravilnog rada tih lica (u daljem tekstu: imovinski sporovi);
6) odlučuju u prvom stepenu o predlozima za zaštitu zbog nezakonitih radnji službenih lica u vojnim organima, ako nije obezbeđena druga sudska zaštita;
7) odlučuju o drugim pravnim stvarima kad je to određeno zakonom;
8) vrše određene poslove izvršenja kazni koji su im ovim zakonom stavljeni u nadležnost;
9) vrše i druge poslove koji su im zakonom stavljeni u nadležnost.

Član 15.

Vojni sudovi prvog stepena sude u većima čiji je sastav propisan zakonom kojim je uređen krivični i parnični postupak, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Za krivična dela protiv oružanih snaga ne može suditi sudija pojedinac.
Kad vojni sud prvog stepena odlučuje o predlogu za zaštitu zbog nezakonite radnje službenog lica u vojnom organu ili kad odlučuje van glavnog pretresa, veće je sastavljeno od trojice sudija.

Član 16.

U vojnim sudovima prvog stepena održavaju se, po potrebi, sednice svih sudija na kojima se razmatraju pitanja od interesa za ujednačavanje sudske prakse i za pravilno primenjivanje zakona. Na tim sednicama se pripremaju i obaveštenja o primenjivanju zakona i o radu suda i odlučuje o pokretanju postupka za ocenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
Sednicu svih sudija saziva i njenim radom rukovodi predsednik vojnog suda.

Član 17.

Kad vojni sud prvog stepena sudi u veću:
1) u krivičnim stvarima vojnika i podoficira, jedan sudija - porotnik u veću mora biti podoficir;
2) u krivičnim stvarima oficira, sudije - porotnici su oficiri;
3) u krivičnim stvarima maloletnika, sudije - porotnici iz tačke 1. ili tačke 2. ovog člana moraju biti lica koja imaju iskustva u vaspitanju maloletnika;
4) u krivičnim stvarima u kojima odgovara više vojnih lica, sudije - porotnici određuju se prema optuženom koji ima najviši čin, a ako pored vojnih lica odgovara i civilno lice, sudije - porotnici se mogu odrediti kao za suđenje civilnom licu;
5) u imovinskim sporovima: sudije - porotnici određuju se na način propisan odredbama tačke 1. do 4. ovog člana, a prema svojstvu tuženog.

Član 18.

Vojni sud prvog stepena pokreće pred nadležnim ustavnim sudom postupak za ocenjivanje ustavnosti zakona i ustavnosti i zakonitosti drugih


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas: