ZAKON
O VIŠOJ ŠKOLI
(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 13 od 20. juna 1994; 19/94)
I- OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Viša škola je ustanova za obavljanje delatnosti višeg obrazovanja (u daljem tekstu: škola).
Škola obavlja delatnost višeg obrazovanja ostvarivanjem nastavnog plana i programa.
Član 2.
U školi se stiče više obrazovanje u trajanju najmanje dve, a najviše tri godine.
Škola ostvaruje programe razvojnih istraživanja i programe stručnog usavršavanja.
Član 3.
Nastavni plan i program u školi izvodi se na srpskom jeziku.
Član 4.
Upravni nadzor nad radom škole vrši Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Škola je dužna da, pre usvajanja, statut dostavi Ministarstvu radi utvrđivanja da li je usaglašen sa zakonom.
II- ŠKOLA
Član 5.
Prava građana od opšteg interesa u višem obrazovanju su:
1. školovanje redovnih studenata,
2. učešće studenata u programima razvojnih istraživanja kojima se unapređuje nastava,
3. ostvarivanje programa stručnog usavršavanja.
Član 6.
Za ostvarivanje prava građana iz člana 5. ovog zakona Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) osniva školu.
Vlada utvrđuje broj, strukturu i prostorni raspored škola (u daljem tekstu: mreža škola).
Mreža škola sadrži i studijske grupe.
Predlog za osnivanje škole sadrži nastavni plan i osnove programa studija.
Druga pravna ili fizička lica mogu osnivati školu aktom o osnivanju, u skladu sa zakonom.
Član 7.
Viša škola može početi sa radom i obavljati delatnost ako ima obezbeđene nastavnike za sve nastavne predmete utvrđene nastavnim planom u radnom odnosu na neodređeno vreme, obezbeđen prostor i opremu.
Škola obavlja delatnost u svom sedištu.
Član 8.
Škola može uvesti nov nastavni plan i program ako ispuni uslove iz člana 7. stav 1. ovog zakona, a škola koju osniva Vlada i pod uslovom da je taj plan i program predviđen mrežom škola.
Član 9.
Ministarstvo utvrđuje ispunjenost uslova za početak rada i obavljanje delatnosti škole, odnosno za uvođenje novog nastavnog plana i programa.
Član 10.
Ako škola ne obavlja delatnost na propisan način Ministarstvo određuje rok za otklanjanje nepravilnosti i nedostataka, koji ne može biti duži od jedne godine.
Školi koja ne ispuni propisane uslove u roku iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo zabranjuje rad, o čemu obaveštava osnivača.
Član 11.
Škola može vršiti statusne promene, uz prethodnu saglasnost osnivača.
U slučaju ukidanja škole, osnivač je dužan da zatečenim studentima omogući završetak studija.
III- STUDIJE
1. Nastavni plan i program
Član 12.
Nastavnim planom utvrđuje se: trajanje studija, nastavni predmeti i njihov raspored po godinama studija i semestrima i broj časova svih oblika nastave.
Nastavni predmeti su opšteobrazovni i stručni.
Broj stručnih nastavnih predmeta određene godine studija i njihov ukupan broj časova iznosi najmanje dve trećine ukupnog broja predmeta i časova nastave.
Član 13.
Nastavnim programom utvrđuje se: sadržaj nastavnog predmeta, način izvođenja nastave i polaganje ispita, kao i spisak obaveznih udžbenika, priručnika i literature na osnovu kojih se polažu ispiti iz tog predmeta.
Član 14.
Nastavni plan i program donosi ministar obrazovanja, nauke i kulture (u daljem tekstu: ministar), na predlog škole.
Član 15.
Nastavni plan i program ostvaruje se u toku školske godine koja počinje 1. oktobra, a završava se 30. septembra naredne godine.
Školska godina deli se na zimski i letnji semestar.
Nastava u jednom semestru traje najmanje 15 sedmica.
Škola donosi program rada za narednu školsku godinu.
Član 16.
Nastava se organizuje za redovne i vanredne studente.
Nastava se ostvaruje predavanjima, vežbama, praktičnom nastavom, stručnom praksom, konsultacijama i drugim oblicima utvrđenim statutom škole.
Redovni student dužan je da pohađa sve oblike nastave.
Oblici nastave koje je dužan da pohađa vanredni student utvrđuju se statutom škole.
Član 17.
Programe razvojnih istraživanja i programe stručnog usavršavanja donosi škola.
Licu koje savlada program stručnog usavršavanja škola izdaje odgovarajuću javnu ispravu.
Član 18.
U slučaju neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja ili vanrednog stanja, ministar nakon pribavljenog mišljenja opštine odlučuje da li će škola prekinuti rad ili će nastaviti sa radom po posebnom nastavnom planu i programu.
2. Upis
Član 19.
U prvu godinu studija može se upisati lice koje ima srednje obrazovanje utvrđeno statutom škole.
Član 20.
Stranac se može upisati u prvu godinu studija pod istim uslovima kao i državljanin Republike Srpske, s tim da vlada srpskim jezikom.
Proveru znanja srpskog jezika obavlja posebna ustanova utvrđena statutom škole.
Uslovi i postupak upisa stranaca bliže se utvrđuje statutom škole.
Član 21.
Državljani Republike Srpske i stranci, koji su srednje obrazovanje završili u inostranstvu, imaju pravo učešća na konkursu za upis u prvu godinu studija i pravo na polaganje prijemnog ispita za proveru sklonosti i sposobnosti za praćenje nastave u školi i pre izvršene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svedočanstva o završenom srednjem obrazovanju u inostranstvu.
Primljeni kandidat iz stava 1. ovog člana može se upisati u prvu godinu studija nakon izvršene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svedočanstva o završenom srednjem obrazovanju u inostranstvu, a najkasnije do početka školske godine.
Član 22.
Škola upisanom studentu izdaje upisnicu (indeks) kojim se dokazuje status studenta.
Jedinstven obrazac upisnice (indeksa) propisuje Ministarstvo.
Član 23.
Odluku o broju studenata koji se upisuju u prvu godinu studija za čije se obrazovanje sredstva obezbeđuju u budžetu Republike Srpske, kao i o broju studenata izvan tog broja i stranih studenata koji plaćaju školarinu donosi Vlada, na predlog škole.
Odluke iz stava 1. ovog člana donose se do 31. maja tekuće godine za narednu školsku godinu.
Član 24.
Ministarstvo raspisuje zajednički konkurs za upis studenata u prvu godinu studija za sve škole koje osniva Vlada.
Upis radi savlađivanja programa stručnog usavršavanja vrši škola uz saglasnost Ministarstva.
Član 25.
Kandidat koji konkuriše za upis u prvu godinu studija polaže prijemni ispit, odnosno ispit za proveru sklonosti i sposobnosti.
Redosled kandidata za upis u prvu godinu studija utvrđuje se na osnovu opšteg uspeha postignutog u srednjoj školi i rezultata postignutog na ispitu iz stava 1. ovog člana.
Član 26.
Redovnom studentu koji je upisan u prvu godinu studija miruju prava i obaveze dok se nalazi na odsluženju vojnog roka.
3. Uslovi studiranja
Član 27.
Student je obavezan da uredno pohađa nastavu i izvršava druge obaveze utvrđene statutom škole.
Student može imati najmanje 25, a najviše 30 časova predavanja i vežbi sedmično.
Član 28.
Student koji snosi troškove studija zaključuje ugovor sa školom, koji sadrži cenu studija, obaveze škole u pogledu organizovanja nastave i izvršavanja drugih obaveza utvrđenih nastavnim planom i programom.
Član 29.
Student može uporedo savlađivati nastavni plan i program druge studijske grupe na istoj ili drugoj školi posle završene prve godine studija, uz obavezu plaćanja naknade troškova tih studija.
Naknadu troškova iz stava 1. ovog člana ne plaća student koji iz nastavnih predmeta prve godine studija ima prosečnu ocenu najmanje 8,5 (osam i po).
Član 30.
Student u toku studija može jedanput preći u drugu školu istog ili različitog usmerenja ili studijsku grupu u istoj školi.
Statutom škole bliže se utvrđuje način i uslovi prelaska u smislu stava 1. ovog člana, kao i priznavanje položenih ispita.
Član 31.
Student ima pravo da, u roku utvrđenom statutom škole, završi započeti studij po nastavnom planu i programu koji je važio pre izmene tog plana i programa.
4. Ispiti
Član 32.
Uspeh studenata na ispitu izražava se ocenom od 5 (pet) do 10 (deset).
Ocena iz određenog predmeta predstavlja rezultat u savlađivanju svih oblika nastavnog i stručnog rada i pokazanog znanja iz tog predmeta.
Student koji nije postigao zadovoljavajući uspeh na ispitu dobija ocenu 5 (pet).
Ocenu daje nastavnik ili ispitna komisija.
Ocena se upisuje u indeks, prijavu i zapisnik, s tim što se ocena 5 (pet) ne upisuje u indeks.
Član 33.
Ispitni rokovi su: junski, septembarski, oktobarski, januarski i aprilski.
Statutom škole utvrđuje se način obezbeđivanja javnosti ispita, kao i pravo studenta da ponovo polaže ispit ako