ZAKON
O UNIVERZITETU
(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 12 od 9. avgusta 1993; 14/94, 99/04 i 92/2005)
I- OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Univerzitet je autonomna, naučna, obrazovna, odnosno umjetnička ustanova, koju čine fakulteti i akademije umjetnosti (u daljem tekstu: visokoškolske ustanove) čiji je osnivač Republika Srpska ( u daljem tekstu: Republika).
U sastavu univerziteta mogu biti i naučni instituti, univerzitetske biblioteke i druge organizacije čija je djelatnost u skladu sa djelatnošću univerziteta.
Organizacija univerziteta i odnosi između visokoškolskih ustanova i drugih organizacija u sastavu univerziteta (u daljem tekstu: članovi univerziteta) uređuju se statutom univerziteta.
Član 2.
Univerzitetu i njegovim članovima zajamčena je sloboda naučnog, obrazovnog i umjetničkog rada i stvaralaštva.
Na univerzitetu njegovim članovima nije dozvoljeno političko i stranačko organizovanje i djelovanje.
Univerzitet i njegovi članovi autonomni su u obavljanju svoje djelatnosti.
Prostor univerziteta i njegovih članova je nepovrediv.
Član 3.
Univerzitet organizuje i obavlja djelatnosti u oblasti naučnog, obrazovnog, odnosno umjetničkog rada i obavlja druge poslove, u skladu sa ovim zakonom i svojim statutom.
Član 4.
Visokoškolska ustanova je obrazovno-naučna, odnosno obrazovno-umjetnička ustanova koja, u okviru svoje matične djelatnosti, organizuje studije prvog ciklusa za sticanje visoke stručne spreme i postdiplomske studije za sticanje stručnog stepena specijaliste, naučnog, odnosno umjetničkog stepena magistra i naučnog stepena doktora nauka, kao i oblike stručnog obrazovanja i usavršavanja.
Visokoškolska ustanova samostalno ili u saradnji sa drugim ustanovama i preduzećima organizuje naučna istraživanja koja su u funkciji razvoja obrazovne djelatnosti, kao i druga naučna istraživanja, u skladu sa zakonom.
Djelatnost i organizacija visokoškolske ustanove bliže se uređuju statutom.
Član 5.
Za ostvarivanje programa u okviru svoje djelatnosti univerzitet i visokoškolska ustanova stiču sredstva na osnovu ugovora sa osnivačem, u skladu sa ovim zakonom.
Za pružanje drugih naučnih, obrazovnih i umjetničkih usluga, kao i za obavljanje drugih djelatnosti, odnosno poslova univerzitet i visokoškolska ustanova stiču sredstva na osnovu ugovora sa korisnicima tih usluga.
Član 6.
Sredstva za obrazovanje studenata na studijama prvog ciklusa i magistarskim studijama u okviru broja koji utvrdi Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) obezbeđuju se u budžetu Republike.
Studenti iz stava 1. ovog člana, koje visokoškolska ustanova, odnosno univerzitet upiše izvan utvrđenog broja plaćaju školarinu.
Univerzitet i visokoškolske ustanove stiču sredstva od osnivača, školarine i iz drugih izvora.
Član 7.
Nepokretnosti i druga sredstva koja obezbijedi Republika kao osnivač za osnivanje i rad visokoškolskih ustanova u državnoj su svojini.
Nepokretnosti iz prethodnog stava ne mogu se otuđivati bez saglasnosti osnivača.
Nepokretnosti i druga sredstva iz stava 1. ovog člana mogu se koristiti samo za obavljanje djelatnosti univerziteta i visokoškolskih ustanova utvrđenih ovim zakonom.
Nepokretnosti i druga sredstva, zadužbine, fondacije ili fond koje koristi univerzitet i visokoškolska ustanova mogu se koristiti isključivo u svrhe koje je odredio donator, u skladu sa zakonom.
Nepokretnosti i druga imovina koju univerzitet, odnosno visokoškolska ustanova stekne obavljanjem svoje djelatnosti, kao i na osnovu zavještanja i poklona, svojina su univerziteta, odnosno visokoškolske ustanove koja je tu imovinu stekla.
Član 8.
Na univerzitetu i visokoškolskoj ustanovi nastava se izvodi na srpskom jeziku.
Član 9.
Upravni nadzor nad radom univerziteta i visokoškolske ustanove obavlja Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Univerziteti i visokoškolske ustanove dužni su, da prije usvajanja, dostave statute Ministarstvu radi utvrđivanja da li su usaglašeni sa zakonom.
II- OSNIVANjE I UKIDANjE
Član 10.
Univerzitet i visokoškolsku ustanovu može osnovati Republika, domaće pravno ili fizičko lice, kao i strano pravno i fizičko lice zajedno sa domaćom visokoškolskom ustanovom, odnosno univerzitetom, u skladu sa ovim zakonom.
Univerzitet i visokoškolska ustanova mogu obavljati djelatnost u inostranstvu, uz saglasnost osnivača.
Član 11.
Univerzitet i visokoškolska ustanova mogu početi sa radom i obavljati svoju djelatnost ako ispunjavaju kadrovske, prostorne i druge uslove.
Visokoškolska ustanova ispunjava kadrovske uslove za početak rada i obavljanje djelatnosti ako ima najmanje dvije trećine od potrebnog broja nastavnika za predmete utvrđene nastavnim planom u radnom odnosu sa punim radnim vremenom, osim na akademijama umjetnosti.
Bliže uslove iz stava 1. i 2. ovog člana propisuje Vlada.
Član 12.
Ministarstvo utvrđuje ispunjenost uslova za početak rada i obavljanje djelatnosti univerziteta i visokoškolske ustanove.
Član 13.
Prije donošenja akta o osnivanju univerziteta, odnosno visokoškolske ustanove osnivač usvaja elaborat.
Elaborat iz stava 1. ovog člana sadrži dokaze o opravdanosti osnivanja univerziteta, odnosno visokoškolske ustanove, kao i o tome da su obezbijeđeni zakonom propisani uslovi za osnivanje.
Akt o osnivanju univerziteta i visokoškolske ustanove čiji je osnivač Republika donosi Narodna skupština Republike Srpske (u daljem tekstu: Narodna skupština).
Član 14.
Akt o ukidanju univerziteta i visokoškolske ustanove donosi osnivač na osnovu elaborata kojim se utvrđuje opravdanost ukidanja.
Prije donošenja akta o ukidanju visokoškolske ustanove osnivač pribavlja mišljenje univerziteta u čijem je sastavu visokoškolska ustanova koja se ukida.
Akt o ukidanju univerziteta, odnosno visokoškolske ustanove čiji je osnivač Republika, donosi Narodna skupština.
Na osnovu akta o ukidanju univerziteta i visokoškolske ustanove provodi se postupak redovne likvidacije, u skladu sa zakonom.
Član 15.
Visokoškolska ustanova može vršiti statusne promjene, uz prethodnu saglasnost osnivača.
U slučaju ukidanja visokoškolske ustanove, osnivač je dužan da zatečenim studentima omogući završetak studija.
III- DJELATNOST
1. Obrazovna djelatnost
Član 16.
U smislu ovog zakona, termin "visoko obrazovanje" znači:
1. studije prvog ciklusa su - osnovne akademske studije,
2. studije drugog ciklusa su - specijalističke i magistarske akademske studije,
3. studije trećeg ciklusa su - doktorske akademske studije.
Studije prvog, drugog i trećeg ciklusa organizuju se za redovne studente. Vanredni studij i studij obrazovanja na daljinu mogu se organizovati kada je to spojivo sa prirodom studija uz saglasnost univerziteta.
Osnove studije organizuju se obavezno za redovne studente.
Osnovne studije organizuju se i za vanredne studente kada je to spojivo sa prirodom studija, uz saglasnost univerziteta.
Član 17.
Univerzitet može organizovati studije drugog ciklusa i studije trećeg ciklusa i u saradnji sa stranim univerzitetom ili međunarodnom organizacijom.
Član 18.
Studije se ostvaruju na osnovu nastavnog plana i programa.
Nastavni predmeti na studijama prvog, drugog i trećeg ciklusa su jednosemestralni.
Nastavnim planom se utvrđuju: trajanje studija, nastavni predmeti i njihov raspored po godinama studija i semestrima i broj časova svih oblika nastave.
Nastavnim programom utvrđuje se sadržaj nastavnog predmeta, način izvođenja nastave i polaganje ispita kao i spisak obaveznih udžbenika, priručnika i literature na osnovu kojih se polažu ispiti iz tog nastavnog predmeta.
Član 19.
Nastavni predmeti studija prvog ciklusa su: stručni, opšti i fakultativni.
Stručni i opšti nastavni predmeti su obavezni.
Član 20.
Nastavne planove studija prvog ciklusa i magistarskih studija donosi visokoškolska ustanova, uz saglasnost univerziteta.
Nastavni plan visokoškolske ustanove je sastavni dio statuta.
Nastavne programe iz stava 1. ovog člana donosi visokoškolska ustanova.
Nastavni plan i program specijalističkih studija donosi visokoškolska ustanova.
Univerzitet donosi nastavne planove i programe za oblike studija koje organizuje.
Nastavne planove i programe postdiplomskih studija koje organizuju najmanje dvije visokoškolske ustanove donosi univerzitet na prijedlog visokoškolskih ustanova.
Član 21.
Nastavnim planom studija prvog ciklusa utvrđuje se od 20 do 25 časova