Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona", br. 7/97, 3/99 i "Službene novine Tuzlanskog kanton", br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 18.7.2012. godine, donosi

ZAKON

O ŠUMAMA

(Objavljeno u "Sl. novinama Tuzlanskog Kantona", br. 9 od 03 avgusta 2012)

IOPŠTE ODREDBE

(Predmet Zakona)

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se očuvanje i zaštita šuma i šumskog zemljišta, jačanje njihovih funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama i šumskim zemljištem, ekonomske funkcije, finansiranje biološke obnove šuma na teritoriji Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), nadzor nad primjenom ovog zakona, kaznene odredbe kao i druga pitanja od značaja za šume i šumsko zemljište.

(Definicija šuma i šumskih zemljišta)

Član 2.

(1) Pod šumom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja čija površina prelazi 1.000 m2, a širina najmanje 20 metara i njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskog drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi, površinske vode i močvare unutar šuma i sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu ako su starije od 30 godina i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta.
(2) Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobrađeno, neiskorišćeno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također sačinjavaju područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine i livade unutar šuma.
(3) U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište smatra šumom ili šumskim zemljištem, odluku donosi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: ministar), uz pribavljeno mišljenje Kantonalne uprave za šumarstvo (u daljem tekstu: Kantonalna uprava).

(Definicija pojmova)

Član 3.

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
1. Biološka obnova šuma podrazumijeva pripremu zemljišta za prirodno podmlađivanje, pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta, popunjavanje, njegu i čišćenje šumskih kultura, prorjeđivanje sastojina, sanaciju požarišta, prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, doznaku stabala za sječu, rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka, zaštitu šuma, projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture.
2. Čista sječa znači sječu svog ili praktično svog drveća u sastojini, izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime stvara ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine. Čistom sječom ne smatra se uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija obezbjeđena na odgovarajući način.
3. Direktna konverzija je prevođenje šuma u viši uzgojni oblik.
4. Doznaka stabala podrazumijeva odabiranje, obilježavanje i evidentiranje stabala za sječu.
5. Funkcije šuma su:
a) ekološke: biodiverzitet - zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska -uključujući ulogu šuma kod vezivanja ugljika iz zraka;
b) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih šumskih proizvoda;
c) socijalne: rekreacija, turizam, obrazovanje, istraživanje, odbrana, zaštita objekata i infrastrukture.
6. Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, uzgajanje, zaštitu i korišćenje šuma i šumskog zemljišta u skladu sa odredbama šumsko-privredne osnove;
7. Gospodarskajedinicaje područje šume u kome se obezbjeđuje trajnost gospodarenja.
8. Izvođač radova u šumarstvu je fizičko ili pravno lice koje je registrovano za izvođenje radova u šumarstvu.
9. Korisnik državnih šuma je šumsko-privredno društvo koje, na osnovu ugovora zaključenog u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih zakona, obavlja poslove gospodarenja državnim šumama.
10. Korišćenje šume obuhvata sječu i transport drveta, korišćenje sekundarnih šumskih proizvoda kao i prodaju šumskih drvnih sortimenata i sekundarnih šumskih proizvoda.
11. Krčenje šume, u smislu ovog zakona, je promjena namjene šumskog zemljišta. Izgradnja objekata u šumi i na šumskom zemljištu potrebnih za gospodarenje šumama kao i za prehranu i uzgoj divljači ne smatra se krčenjem.
12. Otvorena vatra je svaka vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem.
13. Paljike su opožarene površine nastale poslije požara.
14. Pašarenje je puštanje stoke na ispašu, žirenje i brst, kresanje grana i lisnika za prehranu stoke.
15. Površinske vode su stalni i povremeni vodeni tokovi, te stajaće vode.
16. Pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu je privredno društvo registrovano kod nadležnog suda za poslove šumarstva koje u stalnom radnom odnosu ima uposlenog najmanje jednog diplomiranog inženjera šumarstva (VII stepen stručne spreme), odnosno magistra diplomiranog inženjera šumarstva (Bolonjski sistem studiranja) sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci.
17. Privremeni godišnji plan gospodarenja državnim i privatnim šumama je plan gospodarenja državnim i privatnim šumama kojeg za državne šume izrađuje korisnik državnih šuma, a za privatne šume Kantonalna uprava ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu, i to po isteku šumsko-privredne osnove. Istim se ne može gospodariti duže od godinu dana, a postupak donošenja je isti kao i za šumsko-privredne osnove.
18. Pustošenje šuma podrazumijeva podbjeljivanje stabala, oštećivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugrožava opstanak šuma i njihove ekološke funkcije.
19. Sanitarna sječa znači sječu zaraženih, insektima napadnutih, veoma oštećenih ili izvaljenih stabala.
20. Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije, objekti i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama.
21. Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
a) šumsko drveće i žbunje i svi njihovi dijelovi;
b) sjeme, koštunjičavo voće, bobičasti plodovi, kora drveta, korijen, šišarke i plodovi druge vegetacije unutar šume;
c) mahovina, paprat, trava, trska, cvijeće, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke;
d) gljive;
e) biljni sok ili smola;
f) med;
g) listinac;
h) divljač i ostale životinje koje žive u šumi;
i) travnati ili pašnjački prekrivač;
j) treset, zemlja, pijesak, šljunak, kamen (u daljem tekstu: mineralne sirovine). Proizvodi iz alineja b) - j) ove tačke predstavljaju sekundarne šumske proizvode.
22. Šumsko-privredno područje predstavlja u stanišnom, biološkom, geografskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruženu cjelinu u okviru koje se obezbjeđuje trajnost gospodarenja šumama i šumskim zemljištima.
23. Šumski putevi su putevi izgrađeni na šumskom zemljištu, sa pratećom infrastrukturom, a koji su namjenjeni za prevoz šumskih proizvoda te sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama i za spajanje sa sistemom javnih puteva. Vlake nisu šumski putevi, osim ako ne zadovoljavaju minimalne standarde određene za šumske puteve.
24. Šumski reprodukcioni materijal je:
a) sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka;
b) dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka;
c) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka.
25. Šumsko uzgojne mjere su sve mjere koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumsko uzgojne mjere uključuju:
a) mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina;
b) njegu mladih razvojnih faza šuma, uključujući prorjeđivanje mlađih sastojina;
c) specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i rubova šuma;
d) rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma i šikara.
26. Trajnost gospodarenja šumama podrazumijeva korišćenje proizvoda šuma i upotrebu šuma i šumskih zemljišta na način i sa intenzitetom koji će očuvati njihov biodiverzitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost te povećati njihov potencijal da sada i u budućnosti obavljaju značajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema.
27. Upravljanje šumama i šumskim zemljištima obuhvata podršku i kontrolu ekonomskih funkcija i korišćenje šuma i šumskog zemljišta.
28. Uređajni period je planski period za koji se izrađuje i donosi šumsko-privredna osnova.
29. Vlasnici privatnih šuma su pravna i fizička lica koja su na zakonit način stekla pravo vlasništva nad šumom ili šumskim zemljištem, što se dokazuje izvodom iz zemljišnih knjiga, ili za koje Kantonalna uprava u upravnom postupku utvrdi da su vlasnici.
30. Zaštita šuma je skup mjera i aktivnosti koje su dužni preduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih uticaja.