Na osnovu člana 13. tačka i), člana 14. stav (2) i člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 30.01.2013. godine, donijela je

ZAKON

O ŠUMAMA KANTONA SARAJEVO

(Objavljeno u "Sl. novinama Kantona Sarajevo", br. 5 od 07 februara 2013)

POGLAVLjEI- OPĆE ODREDBE

(Predmet)

Član 1.

Zakonom o šumama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Zakon) propisuje se:
a) planiranje i privređivanje u šumarstvu,
b) šume i šumsko zemljište sa posebnim režimom gospodarenja,
c) zaštita šuma i njihovih funkcija,
d) upravljanje šumama, katastar šuma i ekonomske funkcije šuma,
e) korištenje šuma u druge svrhe,
f) Uprava za šumarstvo,
g) finansiranje,
h) nadzor, i) kaznene odredbe,
j) prelazne i završne odredbe.

(Svrha i cilj)

Član 2.

Svrha ovog zakona je da se urede odnosi i propišu mjere upravljanja i gospodarenja svim šumama i šumskim zemljištima na području Kantona Sarajevo u cilju:
- boljeg korištenja prirodnih potencijala šumskih staništa,
- očuvanja i zaštite prirodnih staništa i šumskog biodiverziteta, pod čime se podrazumijevaju razne strukture šumskog biotopa, šumske flore i šumske faune,
- unaprijeđenja održivog gospodarenja šumskim resursima uključujući i stručnu i finansijsku pomoć vlasnicima i korisnicima šuma,
- usklađivanja i harmoniziranja različitih interesa nad šumom i šumskim zemljištem, posebno na relacijama: opći interes - interes vlasnika - interes korisnika - interes jedinica lokalne zajednice,
- unaprijeđenja otvorenog sudjelovanja javnosti u procesu upravljanja i gospodarenja šumama uz poticanje odgovornosti i transparentnosti donošenja odluka po svim relevantnim pitanjima i sa svim zainteresovanim stranama,
- usklađivanja procesa upravljanja i gospodarenja šumama kroz ovaj zakon i njegove podzakonske akte sa važećim standardima i zakonima u okviru Evropske unije.

(Definicije pojmova)

Član 3.

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
1. Čista sječa znači sječu svih ili praktično svih stabala u sastojini koja nije u skladu sa dokumentima prostornog uređenja predviđena za promjenu namjene šumskog zemljišta, izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime se stvaraju ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine.
2. Biodiverzitet ili biološka raznovrsnost je raznovrsnost prirode i svega što živi u njoj.
3. Doznaka podrazumijeva odabiranje, obilježavanje i evidentiranje stabala za sječu.
4. Divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi.
5. Etat je dozvoljena sječiva drvna masa odnosno drvna masa predviđena za sječu. Izražava se kao godišnji i 10 godišnji.
6. Funkcije šuma su:
a) ekološke: zaštita biodiverziteta šumskih ekosistema, zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska, uključujući ulogu šuma u vezivanju ugljika iz zraka;
b) socijalne: nauka, istraživanje, obrazovanje, odbrana, zaštita naselja, objekata i infrastrukture, turizam, rekreacija, pejzažno-estetske funkcije, istorijske funkcije, umjetnost, duhovno-spiritualne funkcije i unaprijeđenje kvaliteta življenja stanovništva.
c) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda. Ekološke, socijalne i ekonomske funkcije šuma vrši istodobno. Ni jedna od njih se ne može isključiti niti neutralizirati u korist druge, ali se zato pojedine funkcije šume mogu odgovarajućim gospodarskim mjerama potpomagati i optimizirati u skladu sa postavljenim ciljem namjene šume.
7. Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šuma i šumskog zemljišta u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove.
8. Gospodarska jedinica je najmanja prostorna uređajna jedinica šume i šumskog zemljišta na kome se obezbijeđuje trajnost gospodarenja.
9. Integralna zaštita šuma predstavlja multidisciplinarni koncept koji zagovara odgovornost svih subjekata koji koriste prirodne resurse: političkih (upravljanje šumama), stručnih (gospodarenje šumama) i građana (podizanje svijesti). Integralna zaštita se tako može sagledavati sa dva aspekta: u širem smislu (obaveze svih subjekata društva) i u užem smislu (obaveze samo djelatnosti šumarstva).
10. Izvođač radova u šumarstvu je fizičko ili pravno lice koje je registrovano za izvođenje radova u šumarstvu.
11. Korisnik šuma je Kantonalno javno preduzeće za gospodarenje državnim šumama "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: KJP "Sarajevo-šume"), Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: KJU za zaštićena područja), i pravna i fizička lica koja su upisana kao vlasnici šuma.
12. Korištenje šume obuhvata sječu i transport drveta, sabiranje nedrvnih šumskih proizvoda uključujući i prodaju šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda.
13. Krčenje šume u smislu ovog zakona je promjena namjene šumskog zemljišta. Izgradnja objekata u šumi i na šumskom zemljištu potrebnih za gospodarenje šumama kao i za prehranu i uzgoj divljači ne smatra se krčenjem.
14. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem.
15. Pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama je privredno društvo registrovano kod nadležnog suda za poslove šumarstva, koje posjeduje odobrenje Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).
16. Prirast je povećanje dimenzije stabla u određenom vremenskom periodu.
17. Površinske vode su stalni i povremeni površinski vodeni tokovi, te stajaće vode.
18. Prava trećih lica na šume su prava na korištenje šumskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i upisana su u zemljišnoj knjizi.
19. Pustošenje šuma podrazumijeva narušavanje stabilnosti šuma, podbjeljivanje stabala, veće oštećivanje stabala i njihovih dijelova, veće uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugrožava opstanak šume i njihove funkcije.
20. Sanitarna sječa znači sječu oboljelih, insektima napadnutih, oštećenih ili izvaljenih stabala.
21. Sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, dobi i stadiju razvitka, uzgojnom obliku, načinu postanka i načinu gospodarenja.
22. Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne šumske vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama.
23. Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
a) šumsko drveće i grmlje,
b) biomasu ukupne šumske vegetacije,
c) cvjetove, sjeme, koštunjičavo voće, bobičaste i druge plodove, koru drveta, korijen, šišarke i plodove druge vegetacije unutar šume,
d) ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke i njihove dijelove,
e) gljive,
f) biljni sok i smola,
g) listinac,
h) travnati ili pašnjački prekrivač,
i) treset, zemlju, pijesak, šljunak i kamen sa površine zemlje,
j) životinje koje obitavaju u šumi izuzev divljači,
k) nedrvni proizvodi iz alineje b) do j) ove tačke predstavljaju dobra biološkog porijekla, osim drveta, kao i usluge koje proizilaze iz šume i šumskog zemljišta.
24. Šumski putevi su putevi sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda i sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama. Vlake nisu šumski putevi.
25. Šumski reprodukcioni materijal je:
a) sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka,
b) dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka,
c) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka.
26. Šumsko privredno područje predstavljaju u geografskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruženu cjelinu u okviru koje se osigurava trajnost gospodarenja šumskim ekosistemima.
27. Šumsko uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere i aktivnosti koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumsko uzgojne mjere uključuju:
a) mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina,
b) njegu šuma u mladim razvojnim fazama, uključujući proredu mlađih sastojina,
c) specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i njegu rubova šuma,
d) rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka.
28. Šumsko privredna osnova je dugoročni planski akt - elaborat koji sadrži podatke o svim državnim i privatnim šumama i koji propisuje sve radove koji će se odvijati u šumama u slijedećih 10 godina i to: sječu, pošumljavanje, izgradnju cesta i objekata, zaštitu šuma i ostalo.
29. Trajnost gospodarenja šumama podrazumijeva korištenje proizvoda šuma i upotrebu šuma i šumskih zemljišta na način i sa intenzitetom koji će očuvati njihov biodiverzitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost te povećati njihov