Na osnovu člana 22 Statuta Brčko distrikta BiH -prečišćeni tekst (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 2/10), Skupština Brčko distrikta BiH, na 22. redovnoj sjednici održanoj 17. marta 2010. godine, usvaja

ZAKON

O ŠUMAMA BRČKO DISTRIKTA BiH

(Objavljeno u "Sl. glasniku Brčko Distrikta", br. 14 od 01 aprila 2010)

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

(Predmet)

Član 1

Ovim zakonom propisuju se očuvanje, zaštita i jačanje općekorisnih funkcija šuma, planiranje u šumarstvu, upravljanje šumama, ekonomske funkcije, finansiranje obnove i unapređenje šuma na teritoriji Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt), nadzor nad provođenjem zakona i druga pitanja vezana za upravljanje šumama.

(Definicije)

Član 2

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
a) "upravljanje šumama i šumskim zemljištem" podrazumijeva upravne poslove i obuhvata administrativnu podršku i kontrolu nad šumama i šumskim zemljištem;
b) "gazdovanje šumama" obuhvata planiranje, uzgoj, zaštitu, njegu i korištenje šuma i šumskog zemljišta;
c) "trajnost gazdovanja šumama" je održavanje i unapređenje dugoročnog zdravlja i diverziteta šumskih ekosistema uz obezbjeđivanje privrednih, ekoloških, socijalnih i kulturnih funkcija šuma;
d) "vlasnik šume" je pravno ili fizičko lice koje ima pravo vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem;
e) "šumsko privredno područje" je zaokružena cjelina u stanišnom, biološkom, geografskom, saobraćajnom, ekološkom i ekonomskom pogledu, u okviru koje se obezbjeđuje trajnost gazdovanja šumama i šumskim zemljištem i dijeli se na privredne jedinice;
f) "privredna jedinica" je dio šumskoprivrednog područja koji je, u pravilu, prilagođen konfiguraciji terena, organizacionim potrebama i saobraćajnicama i na kome je obezbijeđena trajnost gazdovanja šumom i dijeli se na odjele a odjeli na odsjeke - sastojine;
g) "korištenje šuma" je sječa i transport drveta i korištenje ostalih šumskih proizvoda, kao i prodaja šumskih drvnih sortimenata i ostalih šumskih proizvoda;
h) "sanitarna sječa" podrazumijeva sječu oboljelih, insektima napadnutih, veoma oštećenih ili izvaljenih stabala;
i) "krčenje šuma" podrazumijeva sječu stabala i vađenje panjeva kako bi se šumsko zemljište moglo koristiti u druge svrhe, izuzev sječe radi izgradnje šumskih objekata ili instalacija;
j) "čista sječa" je sječa svih ili skoro svih stabala u sastojini, izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime se stvaraju ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine, izuzev uklanjanja starih sastojina ukoliko je reprodukcija starih sastojina obezbijeđena na odgovarajući način;
k) "pustošenje šuma" podrazumijeva sječu koja nije odobrena kao redovan vid obnavljanja šuma, sječa rijetkih vrsta drveća i grmlja, podbjeljivanje stabala, oštećivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i oštećivanje podmlatka i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta ili onemogućava trajnost šumske proizvodnje i ugrožava opstanak šuma i njihove funkcije;
l) "šumski proizvodi" su proizvodi šuma i šumskog zemljišta uključujući:
1) šumsko drveće i žbunje i sve njihove dijelove,
2) ostale šumske proizvode;
m) "ostali šumski proizvodi" su:
1) sjeme, koštuničavo voće, bobičasti plodovi, kora drveta, korijen biljaka, šišarke i plodovi druge vegetacije unutar šume,
2) mahovina, paprat, trava, trska, cvijeće, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke,
3) gljive,
4) biljni sok ili smola;
5) med,
6) listinac;
7) travnati ili pašnjački prekrivač,
8) treset, zemlja, pijesak, šljunak, kamen;
n) "šumski reprodukcioni materijal " je:
1) sjeme, šišarke i plodovi namijenjeni za proizvodnju biljaka,
2) grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka,
3) biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka;
o) "šumsko-uzgojne mjere" su mjere koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta, a uključuju:
1) mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina,
2) njegu mladih razvojnih faza šuma, uključujući proredu mlađih sastojina,
3) specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i njegu rubova šuma,
4) konverziju izdanačkih šuma i šikara;
p) " šumska infrastruktura" su šumski putevi, stalne vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gazdovanje šumama;
q) "šumski putevi" su putevi sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prevoz šumskih proizvoda i saobraćaj vezan za gazdovanje i spajanje sa sistemom javnih puteva, kao i vlake ako zadovoljavaju minimalne standarde određene za šumske puteve;
r) "otvorena vatra" je vatra zapaljena izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem;
s) "površinske vode" su stalni i povremeni površinski vodeni tokovi i stajaće vode;
t) "promet drveta i ostalih šumskih proizvoda" podrazumijeva prevoz saobraćajnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladištenje, kao i primanje drveta na pilane u kojima se vrši rezanje drveta;
u) "slučajnim užitkom" smatraju se izvale i prijelomi stabala nastali pod uticajem elementarnih nepogoda, kao i stabala koja zbog uticaja biljnih bolesti i drugih štetnih faktora ne pokazuju fiziološke znake života i predstavljaju opasnost po stabilnost šume;
v) "uređajni period" je vremenski period za koji se donosi dugoročni plan gazdovanja šumama i šumskim zemljištima šumskoprivrednog područja.

(Šuma i šumsko zemljište)

Član 3

(1) Šumom, u smislu ovog zakona, smatraju se:
a) zemljište obraslo šumskim drvećem ili šumskim grmljem kao šumski ekosistem izgrađen od biotopa i biocenoze, čija površina prelazi 500 m2 i čija je širina najmanje deset metara;
b) šumski rasadnici i plantaže šumskog drveća;
c) šumski putevi i druga šumska transportna i protivpožarna infrastruktura;
d) jezera, tekuće površinske vode i druge površinske vode i močvare unutar šuma.
(2) Šumskim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se:
a) zemljište koje nije trajno sposobno za drugu vrstu kulture osim za uzgoj šume, s obzirom na položaj, konfiguraciju, fizički i hemijski sastav zemljišta;
b) zemljište koje je prostornim, odnosno urbanističkim planom namijenjeno za šumsku proizvodnju;
c) zemljište koje pored zemljišta obraslog šumom obuhvata i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume;
d) područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, čistine i livade unutar šuma.
(3) Šumom se ne smatraju sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu procesom sukcesije ako su mlađe od 20 godina i ako njihove krošnje ne pokrivaju najmanje 50% zemljišta, groblja pokrivena drvećem, rasadnici šumskog drveća izvan šuma, izolovane grupe šumskog drveća na površini do 500 m2 kao i šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima.
(4) U slučajevima sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem smatra šumom, odnosno da li se neko zemljište smatra šumskim zemljištem, odlučuje Odjeljenjeza poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Distrikta (u daljnjem tekstu: Odjeljenje) na osnovu mišljenja stručne komisije, u čijem sastavu mora biti najmanje po jedan stručnjak iz oblasti šumarstva i oblasti poljoprivrede.
(5) Šef Odjeljenja imenuje komisiju iz stava 4 ovog člana i utvrđuje način rada komisije.
(6) Šume i šumska zemljišta na području Distrikta su u vlasništvu Distrikta (u daljnjem tekstu: šume Distrikta) ili u vlasništvu fizičkih ili pravnih lica (u daljnjem tekstu: privatne šume).
(7) Nad šumama i šumskim zemljištem ne može se steći pravo vlasništva dosjelošću.

(Značaj i funkcije šuma)

Član 4

(1) Šume i šumsko zemljište je, zbog svojih općekorisnih funkcija i privrednog značaja, dobro od općeg interesa i uživaju posebnu brigu i zaštitu Distrikta i koriste se pod uslovima i na način koji je propisan ovim zakonom.
(2) Šume se održavaju, obnavljaju i koriste tako da se očuva i poveća njihova vrijednost i općekorisne funkcije, obezbijedi trajnost produkcije, zaštita i stalno